Tag: Politiki

  • Perezida Kagame yazamuye abasirikare batanu abaha ipeti rya Colonel #Rwanda #RwOT via @kigalitoday #rwanda #RwOT

    Muri bo harimo Lieutenant Colonel Francis Regis Gatarayiha wazamuwe mu ntera ahabwa ipeti rya Colonel, ndetse agirwa umuyobozi w’ishami rishinzwe itumanaho n’umutekano w’ibijyanye n’ikoranabuhanga mu ngabo z’u Rwanda (RDF).

    Colonel Francis Regis Gatarayiha
    Colonel Francis Regis Gatarayiha

    Colonel Francis Regis Gatarayiha wahoze ari umuyobozi mukuru w’urwego rw’abinjira n’abasohoka mu gihugu, yari yasimbuwe kuri uwo mwanya tariki 06 Nzeri 2021 na ACP Lynder Nkuranga.

    Lieutenant Colonel Patrick Nyirishema na we yazamuwe mu ntera ahabwa ipeti rya Colonel. Yahoze ayobora Urwego Ngenzuramikorere (RURA) kuva muri Nyakanga 2014 kugeza Kuboza 2020, akaba yarasimbuwe kuri uwo mwanya na Dr. Ernest Nsabimana.

    Colonel Patrick Nyirishema
    Colonel Patrick Nyirishema

    Abandi bahawe ipeti rya Colonel ni Lieutenant Colonel Karangwa Caple Mwezi, Lieutenant Colonel Lambert Sendegeya na Lieutenant Colonel Aimable Rudahunga.


    source : https://ift.tt/2X4q8Bc

  • Perezida Kagame yazamuye mu ntera abasirikare bakuru barimo Lt Col Patrick Nyirishema na Regis Gatarayiha – #rwanda #RwOT

    Izi mpinduka zatangajwe kuri uyu wa Kane, tariki ya 9 Nzeri 2021, binyuze mu itangazo ryashyizwe hanze n’Ingabo z’u Rwanda, RDF.

    Iri tangazo rivuga ko abasirikare batanu bari bafite ipeti rya Lieutenant Colonel bahawe irya Colonel. Abo ni Lieutenant Colonel Regis Francis Gatarayiha, Lieutenant Colonel Karangwa Caple Mwezi, Lieutenant Colonel Patrick Nyirishema, Lieutenant Colonel Lambert Sendegeya na Lieutenant Colonel Aimable Rudahunga.

    Lieutenant Colonel Francis Regis Gatarayiha nyuma yo kuzamurwa mu ntera, we yahise anahabwa inshingano nshya nk’Umuyobozi w’Ishami ry’Itumanaho, Ikoranabuhanga n’Umutekano mu by’Ikoranabuhanga muri RDF.

    Yahawe uyu mwanya nyuma y’iminsi itatu akuwe ku Buyobozi Bukuru bw’Urwego rw’Abinjira n’Abasohoka yari yashyizweho mu 2018. Yasimbuwe na ACP Lynder Nkuranga mu mpinduka zatangajwe ku wa 6 Nzeri 2021.

    Mu bandi basirikare bazamuwe mu ntera harimo Lt Col Patrick Nyirishema; uyu yayoboye Urwego Ngenzuramikorere (RURA) kuva muri Nyakanga 2014. Yavuye kuri uyu mwanya ku wa 14 Ukuboza 2020, asimburwa na Dr Nsabimana Ernest wari Umuyobozi wungirije w’Umujyi wa Kigali ushinzwe Imiturire n’Ibikorwa Remezo.

    Itangazo rya RDF rikomeza rivuga ko izamurwa mu ntera ndetse n’abahawe imirimo bigomba guhita bitangira kubahirizwa rigisohoka.

    Impinduka mu kuzamura abasirikare mu ntera zatangajwe mu gihe kuri uyu munsi, Inama Nkuru y’Ubuyobozi bw’Ingabo z’u Rwanda, yateraniye muri Kigali Conference and Exhibition Village [Camp Kigali].

    Iyi nama iba buri mwaka, ifatirwamo imyanzuro itandukanye. Yitabirwa n’abayobozi barimo Minisitiri w’Ingabo, Umugaba Mukuru w’Ingabo z’u Rwanda, Abagaba b’Ingabo, Umunyamabanga Uhoraho muri Minisiteri y’Ingabo, abayobozi ba za Diviziyo, abayobozi b’ibigo by’amashuri ya gisirikare n’ibitaro n’abandi bayobozi bakuru mu Ngabo z’u Rwanda.

    Lt Col Patrick Nyirishema yazamuwe mu ntera agirwa Colonel

    Lieutenant Colonel Francis Regis Gatarayiha yahawe ipeti rya Colonel, ahita anagirwa Umuyobozi w’Ishami ry’Itumanaho, Ikoranabuhanga n’Umutekano mu by’Ikoranabuhanga muri RDF

    source : https://ift.tt/3BY0Cg6

  • Perezida wa Sena y’u Rwanda n’iy’u Burundi banyuzwe n’icyerekezo umubano mushya uri guhabwa – #rwanda #RwOT

    Aba bayobozi bombi bahuriye mu Mujyi wa Vienne muri Autriche, ahabereye Inama rusange y’Umuryango w’Inteko zishinga Amategeko (IPU) ku wa 7-8 Nzeri 2021.

    Iyi nama yabaga ku nshuro ya gatanu, yahuriyemo abayobozi barenga 110 b’Inteko Zishinga Amategeko mu bihugu bitandukanye. Muri uyu mwaka yabaye ku nsanganyamatsiko igaruka ku miyoborere ikwiye mu Nteko mu kwimakaza amahoro n’iterambere rirambye ku baturage n’Isi.

    U Rwanda rwari ruhagarariwe na Perezida wa Sena, Dr Iyamuremye Augustin na Senateri Hadija Ndangiza Murangwa.

    Muri iyi nama, Perezida wa Sena, Dr Iyamuremye Augustin yasangije abandi baperezida b’Inteko uko u Rwanda rwimakaje ihame ry’uburinganire n’ubwuzuzanye.

    U Rwanda rushimirwa n’amahanga nk’igihugu cyagiye gishyiraho ingamba n’amategeko bigamije guteza imbere umugore no kumwubakira ubushobozi mu ngeri zose.

    Mu Rwanda, abagore bangana na 52% by’abaturage bose. Kuri ubu abari mu Nteko Ishinga Amategeko bageze kuri 61.3%. mu gihe mu bagize Guverinoma, abagore ari 53%.

    Nyuma y’iyi nama ni bwo Perezida wa Sena y’u Rwanda, Dr Iyamuremye Augustin yagiranye ibiganiro na Perezida wa Sena y’ u Burundi, Sinzohagera Emmanuel.

    Aba bombi bishimiye ubushake buhari n’intambwe “imaze guterwa mu rwego rwo kunoza umubano hagati y’Ibihugu byombi.”

    Ba Perezida ba Sena z’ibihugu byombi u Rwanda n’u Burundi biyemeje gutsura umubano ku rwego rw’Inteko zishinga Amategeko no gushyigikira Guverinoma z’Ibihugu mu bushake zifite bwo gukemura ibibazo bibangamiye umubano w’Ibihugu byombi.

    Kuva mu 2015, ubwo nyakwigendera Pierre Nkurunziza wari Perezida yatangazaga ko aziyamamariza manda ya Gatatu, mu Burundi hadutse imvururu za politiki zahitanye abarenga 1000, abandi bagera ku bihumbi 400 barahunga.

    Abayobozi b’u Burundi bijunditse u Rwanda barushinja gushyigikira abagamije guhirika ubutegetsi, banemeza ko hari urubyiruko rw’Abarundi ruri kwitoreza mu Rwanda ngo ruzahirike ubutegetsi bwa Nkurunziza.

    U Rwanda narwo rushinja iki gihugu cyo mu Majyepfo yarwo gushyigikira abashaka guhungabanya umutekano warwo.

    Aka gatotsi mu mubano w’ibihugu byombi kabyaye amahari bigera ku rwego rwo guhagarika ubuhahirane n’imigenderanire ihuriweho.

    Mu gihe hari haciyeho iminsi, u Rwanda n’u Burundi bifitanye urwikekwe, kuri ubu ibihugu byombi biratanga icyizere cyo gusubiza ibintu ku murongo mu nyungu z’abaturage b’impande zombi.

    Perezida wa Sena y’u Rwanda yagejeje kuri mugenzi we ubutumire mu Nama rusange y’Umuryango w’Inteko zishinga Amategeko (IPU) izabera mu Rwanda mu Ukwakira 2022.

    Mu gutegura iyi nama, Perezida wa Sena y’u Rwanda, Dr Iyamuremye Augustin, yagiranye ibiganiro byihariye n’Umunyamabanga w’Umuryango w’Inteko zishinga Amategeko (IPU), Martin Chungong, byibanze ku myiteguro y’izabera mu Rwanda.

    Perezida wa Sena y’u #Rwanda @Iyamuremye_A yagiranye ibiganiro na Perezida wa Sena y’ u #Burundi @burundi_senat @HonSinzohagera. Bishimiye ubushake buhari n’intambwe imaze guterwa mu rwego rwo kunoza umubano hagati y’Ibihugu byombi. pic.twitter.com/CQqloRYRrx

    — Senate of Rwanda (@SenateofRwanda) September 8, 2021

    Perezida wa Sena y’u Rwanda, Dr Iyamuremye Augustin yagiranye ibiganiro byihariye na mugenzi we w’u Burundi, Sinzohagera Emmanuel byagarutse ku kunoza umubano w’ibihugu byombi

    Nyuma y’ibiganiro bafashe ifoto y’urwibutso bari hamwe n’abandi bitabiriye iyi nama

    source : https://ift.tt/3noTIMV

  • Abanyarwanda 16 birukanywe na Uganda nyuma yo gutoterezwa muri gereza no gucucurwa ibyabo – #rwanda #RwOT

    Aba Banyarwanda bakiriwe n’abayobozi b’Urwego rushinzwe Abinjira n’Abasohoka ku Mupaka wa Cyanika uherereye mu Karere ka Burera, ku mugoroba wo ku wa Gatatu, tariki ya 8 Nzeri 2021.

    Abirukanywe muri iki gihugu cy’abaturanyi barimo abagabo icyenda, abagore batanu n’abana babiri.

    Ubwo bagezwaga ku Mupaka wa Cyanika ahagana saa Kumi n’igice z’umugoroba, babanje gusuzumwa icyorezo cya Covid-19 ndetse ibizamini byerekana ko bose ari bazima.

    Mu buhamya bwabo bavuga ko muri Uganda bahahuriye n’ibibazo bikomeye birimo gutotezwa no gukorerwa iyicarubozo mu magereza bari bafungiyemo, ndetse bamburwa ibyabo byose birimo n’amafaranga bari bafite, ubu bakaba bajugunywe ku mupaka amara masa.

    Basobanuye ko bamaze iminsi iri hagati y’ibiri na 14 bafungiye kuri Sitasiyo ya Polisi ya Kisoro mu Majyepfo ashyira Uburengerazuba bwa Uganda.

    Manirakiza Schadrack w’imyaka 21 y’amavuko umaze imyaka itatu muri Uganda aho yakoraga akazi ko gucukura amabuye mu Karere ka Kasanda, avuga ko yafatiwe ahitwa Kanaba agafungirwa kuri Sitasiyo ya Polisi ya Kisoro, ahantu avuga ko bafatwaga nabi ndetse bakahamburirwa n’ibyo bari bafite.

    Ati “Nagiye muri Uganda mu 2017, nakoraga akazi ko gucukura amabuye y’agaciro, naje aho bita Kanaba banyaka ibyangombwa nari mfite n’amashilingi ibihumbi 250, bajya kumfungira i Kisoro. Muri iyo gereza habamo Abanyarwanda benshi hari n’abahapfira ntibimenyekane, akenshi dukoreshwa imirimo ivunanye nko guhinga imishike, kwikorera ibiti binini, kwirirwa twasa inki tutarya dutunzwe n’amazi nayo mabi mbese ibyananiranye byose bikoreshwa Abanyarwanda bahafungiye.”

    “Ubu ntashye amara masa kuko ibyo nakoreye byose nabitayeyo n’amafaranga nakoreyeyo barayanyatse barayasigarana.’’

    Yagiriye inama abatekereza gushakira ubuzima muri Uganda kubireka kuko nta mahirwe bashobora kubigiramo.

    Ingabire Jeanette w’imyaka 25 y’amavuko wo mu Murenge wa Kinigi yagiye muri Uganda mu 2017 bamufatira ahitwa Kanaba agiye kureba umugabo we witwa Bizimana François uba Mubende. Yafungiwe kuri Sitasiyo ya Polisi ya Kisoro yamburwa ibyo yari afite byose birimo birimo n’amashilingi agera ku bihumbi 180.

    Abanyarwanda benshi bamaze kwirukanwa muri Uganda bakajugunywa ku mupaka uhuza ibihugu byombi. Benshi muri bo babanza gukorerwa iyicarubozo ribabaza umubiri n’umutima akenshi bashinjwa kuba intasi z’u Rwanda ndetse ntibagezwa imbere y’ubutabera ngo baburanishwe.

    U Rwanda rwo rushinja Uganda ko ishyigikira imitwe y’iterabwoba igamije kuruhungabanyiriza umutekano.

    Mu 2017 ni bwo ibibazo byafashe indi ntera hagati y’u Rwanda na Uganda biturutse ku iyicarubozo n’ihohoterwa ryibasiye Abanyarwanda. Byatumye amagana n’amagana bafungwa, abandi bagirirwa nabi ndetse ubu habarwa abarenga 20 bishwe.

    Ibibazo bikomeje gufata indi ntera, mu 2019 u Rwanda rwabujije abaturage barwo gukorera ingendo muri Uganda, n’umupaka uhuza ibihugu byombi urafungwa.

    Kuva ibibazo byafata indi ntera, Uganda yakunze guhunga ibirego by’u Rwanda ahubwo ikagaragaza ko igikwiriye gukorwa mu maguru mashya ari ugufungura umupaka mu gihe rwo rwavugaga ko ibibazo by’Abanyarwanda bahohoterwa, ibijyanye n’uko Leta ya Museveni ishyigikira abarwanya u Rwanda cyo kimwe no kuba ibangamira inyungu z’ubucuruzi bwarwo bikwiriye kubanza gukemuka cyangwa hakagaragazwa ubushake bwo kubikora.

    Abanyarwanda 16 barimo n’abana babiri birukanywe muri Uganda nyuma yo gukorerwa iyicarubozo

    Aba Banyarwanda bageze mu gihugu cyabo banyujijwe ku Mupaka wa Cyanika mu Karere ka Burera

    source : https://ift.tt/3hCqNRR

  • Perezida Kagame yayoboye Inama Nkuru y’Ubuyobozi bw’Ingabo z’u Rwanda (Amafoto) – #rwanda #RwOT

    Iyi nama yateranye mu gihe umutekano w’u Rwanda wifashe neza mu mfuruka zose. Yabaye hubahiziwa amabwiriza yo kwirinda ikwirakwira ry’icyorezo cya COVID-19.

    Ni iya mbere yakozwe kuva ingabo n’abapolisi 1000 b’u Rwanda boherejwe muri Mozambique aho bari mu bikorwa byo kugarura amahoro mu Ntara ya Cabo Delgado.

    Ibikorwa byo guhashya imitwe y’iterabwoba yigabije Cabo Delgado bikomeje gukorwa ku muvuduko udasanzwe aho kuri ubu RDF iri muri uru rugamba ifatanyijemo n’ingabo za Mozambique, zamaze kwigarurira ibice byose byari mu maboko y’ibyo byihebe. Ni urugamba rwatangiye muri Nyakanga 2021 ariko rukara mu ntangiriro za Kanama 2021 ubwo icyicaro gikuru cy’ibyo byihebe cyari ahitwa Mocimboa da Praia cyafatwaga.

    Ingabo z’u Rwanda ziza ku isonga mu kurinda ubusugire bw’abaturarwanda ndetse zinatanga umusanzu mu bikorwa bifitiye abaturage akamaro ndetse bigamije kubateza imbere.

    Inshuro nyinshi, iyo Perezida Kagame yahuye n’abayobozi bakuru b’Ingabo z’u Rwanda, akunda kubashishikariza gukorana umurava inshingano zabo, gukomera ku kinyabupfura n’amahame biranga RDF.

    Ubwo yari ayoboye Inama Nkuru ya Gisirikare yahuje ba Ofisiye mu Ngabo z’u Rwanda, mu Ishuri rya Gisirikare rya Gako mu Karere ka Bugesera, muri Gicurasi 2020, yabasabye gukora cyane kugira ngo umutekano w’igihugu ukomeza usagambe no kurushaho, bakagira n’uruhare mu mpinduka zigamije iterambere ry’imibereho myiza n’ubukungu by’igihugu.

    Inama nk’iyi yaherukaga kuba ku wa 1 Ukuboza 2020; icyo gihe yabereye ku Cyicaro cya Minisiteri y’Ingabo ku Kimihurura mu Mujyi wa Kigali.

    Iyi nama iba buri mwaka, ifatirwamo imyanzuro itandukanye. Yitabirwa n’abayobozi barimo Minisitiri w’Ingabo, Umugaba Mukuru w’Ingabo z’u Rwanda, Abagaba b’Ingabo, Umunyamabanga Uhoraho muri Minisiteri y’Ingabo, abayobozi ba za Diviziyo, abayobozi b’ibigo by’amashuri ya gisirikare n’ibitaro n’abandi bayobozi bakuru mu Ngabo z’u Rwanda.

    President Kagame, Commander-in-Chief of the Rwanda Defence Force, is now chairing the RDF High Command Council. The council is an annual leading decision-making strategic guidance forum. pic.twitter.com/Yis96h6eOo

    — Presidency | Rwanda (@UrugwiroVillage) September 9, 2021

    Amafoto: Urugwiro Village


    source : https://ift.tt/3nhGUrk

  • U Rwanda rwakiriye imirambo y’abaturage barwo biciwe muri Uganda – #rwanda #RwOT

    Abagabo biciwe muri Uganda ni Dusabimana Theoneste w’imyaka 52 y’amavuko wo mu Murenge wa Rubaya wishwe ku itariki 30 Kanama 2021 na Bangirana Paul w’imyaka 47 wo mu Murenge Kaniga wishwe kuwa 2 Nzeri 2021.

    Imirambo yabo yagaragaye mu Karere ka Kabale muri Uganda. Bishwe bamaze gucucurwa ibyabo.

    Mu gushyikiriza u Rwanda iyi mirambo, rwari ruhagarariwe n’Umuyobozi w’Akarere ka Gicumbi, Ndayambaje Felix naho Uganda ihagarariwe n’Umuyobozi w’Akarere ka Kabale, Nelson Nshangabasheija.

    Nyakwigendera Bangirana Paul yari asanzwe ahingira amafaranga akabifatanya no gutwika amakara mu Gihugu cya Uganda ariko agataha mu Rwanda buri munsi.

    Yishwe ubwo yari gukora ikiraka cyo gutwika ayo makara ari ku mugoroba wo ku itariki ya 1 Nzeri 2021. Umuryango we waramutegereje uramubura maze mu gitondo cyo kuwa 2 Nzeri bagahamagarwa babwirwa ko yiciwe muri Uganda.

    Basanze yishwe amaze kwamburwa amafaranga yose yari yahembwe ndetse yanambuwe ishati.

    Nyakwigendera Dusabimana Théoneste wishwe tariki 30 Kanama 2021 yishwe avuye muri Uganda aho yakoraga mu ruganda rw’icyayi. Yishwe Ubwo yatahaga avuye gufata amafaranga y’imperekeza kuko yari ageze mu zabukuru , yicirwa i Katuna ubwo yari amaze kuvunjisha amafaranga yari yahawe y’imperekeza.

    Bivugwa ko yahuye n’abagabo bamusabye kumutwaza imizigo yari akuyeyo ariko bazi neza ko afite amafaranga, bagera imbere gato bakamuhotora. Mu bakekwa nta n’umwe urafatwa.

    Bamwe mu Banyarwanda baganiriye n’itangazamakuru bo mu miryango ya ba nyakwigendera, bavuze ko batunguwe no kumva ababo bishwe nta we bari bafitanye ikibazo.

    Kamuyenje Gaudance, umugore wa nyakwigendera Bangirana Paul, yagize ati “Biratubabaje ariko icyo nabwira Abanyarwanda ni uko bakwirinda kujya muri kiriya gihugu kuko baraduhohotera bakatwambura kugeza no kwica abantu bacu.”

    Kanimba John, mukuru wa Dusasabimana Théoneste yavuze ko hashize igihe kinini murumuna we akorera muri Uganda, kandi ko nta we yari afitanye na we ikibazo ku buryo yakwica gutyo.

    Yagize ati “Bakwiye kuduha ubutabera buhamye. Icyo nabwira abakiri bato ni uko iki gihugu cyakomeje guhohotera abanyarwanda bakirinda kujyayo kuko n’abayobozi bakuru bahora batugira iyo nama.”

    Uganda yabuze ibisobanuro ku banyarwanda biciweyo

    Ubwo yasabwaga ibisobanuro ku cyaba cyarateye impfu z’abo bagabo, Meya wa Kabale, Nelson Nshangabasheija yaruciye ararumira.

    Yagize ati “Ndakeka umwe yaranyoye kanyanga agasinda ari nazo yazize, naho undi we, Mbese turacyabyigaho tuzabasubiza vuba, erega u Rwanda na Uganda ni ibihugu by’abavandimwe n’imipaka ntabwo wamenya aho igarukira.”

    Umuyobozi w’Akarere ka Gicumbi, Ndayambaje Felix yasabye abaturage kudashidukira kujya muri Uganda cyane cyane muri iki gihe bigaragara ko bari guhohoterwa.

    Yagize ati ” Turifuza ko mwadufasha tukamenya icyaba kihishe inyuma y’izi mpfu ndetse birazwi ko hari n’ibyo bari bafite byose nta na kimwe kigaragara. Turasaba ko byagaragazwa. Abaturage bo turabibutsa ko kujya muri iki gihugu bagomba kubyitondera kuko bari kugenda bahurirayo n’ibibazo. Nibabe baretse ibi bibazo Uganda ibanze ibikemure.”

    Imirambo ya ba Nyakwigendera yajyanywe mu Bitaro bya Kacyiru ngo ikorerwe ibizamini mbere y’uko ishyingurwa.

    Imirambo y’Abanyarwanda biciwe muri Uganda ubwo yagezwaga ku mupaka wa Gatuna

    Inzego z’ubuyobozi z’u Rwanda zakira Abanyarwanda biciwe muri Uganda nyuma yo gucucurwa

    Aba baturage bishwe ni bamwe mu magana y’Abanyarwanda bamaze kuburira ubuzima muri icyo gihugu

    Imodoka zatwaye imirambo y’Abanyarwanda biciwe muri Uganda

    source : https://ift.tt/3E6oq2W

  • Gatuna : Uganda yashyikirije u Rwanda imibiri y’Abanyarwanda babiri biciweyo #rwanda #RwOT

    Ni igikorwa cyabereye ku mupaka wa Gatuna mu Karere ka Gicumbi aho u Rwanda rwari ruhagarariwe n’Umuyobozi w’Akarere ka Gicumbi, Ndayambaje Félix.

    Mayor Ndayambaje Félix yari kumwe n’abo mu nzego z’umutekano mu Rwanda mu gihe Uganda yari ihagarariwe na Chairman w’Akarere ka Kabale, Hon. Nelson NSHANGABASHEIJA aho yari kumwe na bamwe mu bayobozi mu nzego z’umutekano za kiriya gihugu.

    Iyi mibiri irimo uwa Dusabimana Theoneste w’imyaka 52 wari utuye mu Mudugudu wa Kiriba, Akagari ka Muhombo mu Murenge wa Cyumba wabonetse yishwe ku wa 30 Kanama 2021.

    Na none kandi hakiriwe umubiri wa Bangirana Paul w’imyaka 47 wo Mudugudu wa Cyasaku, Akagari ka Nyarwambu mu Murenge wa Kaniga wabonetse yishwe ku wa 02 Nzeri 2012.

    Ubuyobozi buvuga ko aba Banyarwanda uko ari babiri, bombi bakoreraga muri Uganda aho baniciwe.

    Kuva umubano w’u Rwanda na Uganda wazamo igitotsi hakunze kumvikana ibikorwa nk’ibi byo gushyikirizanya imirambo y’abaturage ku mpande z’ibihugu byombi bagiye bapfira muri kimwe.

    Nanone kandi Abanyarwanda benshi bari barafungiwe muri Uganda mu buryo bunyuranyije n’amategeko bagiye barekurwa bakakirwa n’u Rwanda.

    Mu kiganiro aherutse kugirana na RBA, Perezida Paul Kagame yagarutse ku mubano w’u Rwanda na Uganda ukomeje kuba mubi, aho yongeye kuvuga ko hakirimo ibibazo byinshi byo kugira ngo umubano usubire mu murongo.

    Yanagarutse ku cyemezo cyo gusaba Abanyarwanda kutajya muri kiriya Gihugu kuko bagerayo bakagirirwa nabi, icyakora avuga ko 'na byo ari ugushoberwa' kuko ari amaburakindi dore ko kubera amateka y’ibi bihugu byombi hari Abanyarwanda bafite igice cyamwe cy’umuryango wabo muri Uganda bakagira ikindi mu Rwanda.

    UKWEZI.RW

    Source : http://www.ukwezi.rw/mu-rwanda/3/Gatuna-Uganda-yashyikirije-u-Rwanda-imibiri-y-Abanyarwanda-babiri-biciweyo

  • Ingabo z’u Rwanda n’iza Mozambique zabohoye ibice byose bya Cabo Delgado”; haravugwa impfu z’ibyihebe bikuru – #rwanda #RwOT

    Ni urugamba rukomeye rwatangiye muri Nyakanga 2021 ariko rukaza gufata indi ntera mu ntangiriro z’ukwezi gushize ubwo icyicaro gikuru cy’ibyo byihebe cyari ahitwa Mocimboa da Praia cyafatwaga.

    Ibyo byihebe byahise bikwira imishwaro mu mashyamba y’ahitwa Mbau na Siri, aho ubu ibyo bice byose byamaze kubohorwa mu bitero birangajwe imbere n’Ingabo z’u Rwanda.

    Perezida wa Mozambique, Filipe Nyusi, yatangaje ko ubu Ingabo z’Igihugu cye zifatanyije n’iz’u Rwanda zamaze kwigarurira hafi y’ibice byose byari byarafashwe n’iyo mitwe y’iterabwoba mu Ntara ya Cabo Delgado.

    Siri, agace kabereyemo imirwano ikomeye

    Ubwo Mocimboa da Praia yari imaze gufatwa, Ingabo z’u Rwanda zahise zikomeza urugamba mu bice bya Mbau. Ni agace kari mu bilometero 45 uvuye Mocimboa da Praia. Ni ahantu hari amashyamba akomeye ameze nk’ayo muri Nyungwe. Byakunze kuvugwa ko izo nyeshyamba zihifashisha nk’aho zikorera imyitozo.

    Imirwano yatangiye mu cyumweru cya kabiri cya Kanama 2021 birangira ku wa 20 Kanama ako gace kigaruriwe n’u Rwanda. Icyo gihe byatangajwe ko hari imirambo 11 y’inyeshyamba yabonetse, indi irahungishwa aho bivugwa ko ibyo byihebe byagiye biyizirikaho bikayikurura.

    Hari amakuru avuga ko mu igenzura ryakozwe nyuma y’aho, habonetse indi mirambo irenga 10 bivugwa ko umubare w’ibyihebe byishwe icyo gihe yari myinshi kurusha iyabonetse.
    Mbau imaze gufatwa, urugamba rwakomereje ahitwa Siri, agace izo nyeshyamba zari zahungiyemo. Ni urugamba rwatangiye ku wa 31 Kanama rugera ku wa 5 Nzeli 2021.

    Kimwe na Mbau, amakuru avuga ko mu mashyamba yo muri ako gace izo nyeshyamba zagiye zubaka indake zihishamo, ubundi zigahindura amayeri yo kurwana ku buryo zizamuka mu biti hejuru.

    Byasabye ingabo zazirwanyaga guhindura amayeri, kugira ngo hato zitaza kugwa mu gico cyazo.

    Umuvugizi w’Ingabo z’u Rwanda, Col. Ronald Rwivanga, mu kiganiro aherutse kugirana n’igitangazamakuru cya leta yo muri Afurika y’Epfo, SABC, yasobanuye ko kuba Ingabo z’u Rwanda nazo zaratangiye zirwana mu mashyamba ari kimwe mu byatumye uru rugamba rutazigora cyane.

    Ati “Barwana mu buryo utapfa kubabona, ariko natwe twakoze muri ubwo buryo mbere, twari umutwe w’inyeshyamba mbere, rero byaratworoheye kumenyera imikorere yabo tubasha kubahashya.”

    Icyo gihe yavuze ko hari ibyihebe byafashwe bugwate bikiri bizima gusa yirinda kuvuga amakuru byaba byaratanze ku nzego z’umutekano ubwo byabazwaga.

    Haravugwa impfu za bamwe mu byihebe

    Muri uru rugamba biragoye kumenya umubare w’inyeshyamba zimaze kwicwa, gusa hari amakuru avugwa ko mu bamaze gupfa harimo bamwe mu barwanyi bakuru b’ibyo byihebe.

    Umwe mu bavugwa ko bishwe ni umuyobozi wari ushinzwe ibikorwa bya gisirikare by’ibyo byihebe. We ngo yapfuye azize ibikomere by’amasasu nyuma yo kumara iminsi myinshi arwaye.

    Hari n’undi bivugwa ko yari mu barwanyi batatu bo hejuru muri uwo mutwe wiciwe ahitwa 1st May n’undi bivugwa ko yari umuntu wa kabiri ukomeye wiciwe ahitwa Awasse.

    Ku rundi ruhande, amakuru IGIHE yahawe na bamwe mu bazi umuzi w’ibibazo byo muri Cabo Delgado, bavuga ko umuyobozi mukuru w’ibi byihebe ari umunyamahanga w’umuyoboke ukomeye w’idini ya Islam.

    Kuva ubwo Ingabo z’u Rwanda zageraga muri Cabo Delgado, ngo ni umwe mu bahunze mbere na mbere anyuze muri Tanzania. Ubu bivugwa ko ashobora kuba yaragiye muri Aziya.

    Umutwe w’iterabwoba urwanira muri Mozambique mu Ntara ya Cabo Delgado witwa “Ahlu Sunnah Wa-Jama” gusa imbere mu gihugu abaturage bawita “Al Shabaab”.

    Bivugwa ko ujya gutangira, hari abantu baturutse mu mahanga [hatangwa urugero kuri Tanzania], bagatangira kujya baha abaturage amafaranga kugira ngo bikenure.

    Muri uko kubaha amafaranga, ni na ko babigishaga ibijyanye n’idini ya Islam, intego ni uko intara ya Cabo Delgado yari guhinduka icyicaro gikuru cy’imitwe y’iterabwoba igendera ku matwara akaze y’idini ya Islam.

    Ku rundi ruhande, Leta Zunze Ubumwe za Amerika ziherutse gutangaza umugabo witwa “Bonomade Machude Omar” uzwi nka “Abu Sulayfa Muhammad” na Ibn Omar nk’abayobozi b’uyu mutwe.

    Bibarwa ko abaturage barenga 3000 ari bo bamaze kwicwa n’ibyo byihebe, mu gihe abavuye mu byabo bo barenga ibihumbi 700. Gusa Guverineri w’Intara ya Cabo Delgado, Valige Taliabo, aherutse kubwira IGIHE ko nubwo habarurwa abo n’abandi ntawe uzi aho baherereye.

    Perezida Kagame aherutse gutangaza ko mu byihebe biri mu Ntara ya Cabo Delgado harimo n’abanyarwanda cyo kimwe n’abandi baturutse mu bihugu bya Afurika y’Iburasirazuba.

    Ati “Bamwe muri ibyo byihebe, twabonye ko baturuka mu bice bitandukanye harimo n’u Rwanda. Twabonye ko harimo Abanyarwanda, hari Abanya-Uganda, Abanye-Congo, Abarundi, Abanya-Tanzania bose barahagarariwe. Muri kariya gace, ibyo byihebe bituruka mu bihugu bitandukanye.”

    Intara ya Cabo Delgado ifite ubuso bungana na Kilometero kare 82.625, ukoze imibare wasanga iruta u Rwanda inshuro 3,1. Mu 2017 byabarwaga ko ituwe n’abaturage barenga miliyoni 2,3.

    Ni yo yakabaye ikize mu ntara 11 zigize Mozambique kuko ifite umutungo kamere mwinshi wa gaz ari na byo byatumye Total Energies ihashora asaga miliyari 20 z’amadolari ashobora kwiyongera akagera kuri miliyari 50$ mu mushinga wiswe LNG, Liquefied Natural Gas.

    Gusa ni yo ntara ikennye kurusha izindi, irimo abaturage ba mbarubukeye kandi niyo irimo umutekano muke kurusha izindi zose.

    Kuri ubu, ibikorwa byo kurwanya imitwe y’iterabwoba muri iyi ntara biri gukorwa bijyanishwa no gusubiza abaturage mu buzima busanzwe. Gucyura impunzi byatangiye ku wa 28 Kanama 2021 mu nkambi ya Quitunda aho kugeza ubu hamaze gucyurwa abagera ku 1.245. Byahise bikomereza mu ya Patekuwa aho ku wa 1 Nzeri 2021 hacyuwe 1.205.

    Ibikorwaremezo nabyo byatangiye gusanwa hirya no hino, amakuru avuga ko nk’imirongo y’itumanaho rya telefoni yakozwe Mocimboa da Praia, amashanyarazi akongera gushyirwa ku mihanda y’ahitwa Mueda.


    source : https://ift.tt/3E4VZm0

  • CEDEAO yahagaritse Guinea muri uwo muryango bitewe n’abahiritse ubutegetsi #Rwanda #RwOT via @kigalitoday #rwanda #RwOT

    Muri Guinea ubutegetsi buri mu maboko y
    Muri Guinea ubutegetsi buri mu maboko y’abasirikare baherutse gukuraho Perezida wari uriho

    CEDEAO yemeje ko yamaganye itizigamye impinduka iyo ari yo yose yashingira ku buryo budakurikije itegeko nshinga ndetse ko inenze cyane abahiritse ubutegetsi.

    Guinea yahagaritswe muri uyu muryango CEDEAO, ariko hirindwa gushyiraho ibihano bishingiye ku bukungu nko guhagarika ubuhahirine hagati y’ibindi bihugu no gufunga imipaka. CEDEAO kandi ntiyigeze ibuza abakoze iyi kudeta gukora ingendo hanze y’Igihugu.

    Mu gihe ibintu bitarasobanuka muri Guinea, CEDEAO yihutiye kandi koherezayo itsinda kuri uyu wa kane rijya kubonana n’abayoboye iki gihugu nyuma yo guhirika ubutegetsi.

    Icy’ibanze iri tsinda rishyize imbere mu biri buganirweho, ni irekurwa mu buryo bwihuse kandi budasubirwaho rya Perezida Alpha Konde wahiritswe agatabwa muri yombi n’abasirikare b’umutwe wihariye.

    Icyakora i Conakry mu murwa mukuru ho nta cyo baravuga ku byemezo byafatiwe muri iyi nama, ariko Abdoulaye Oumou Sow, ushinzwe itangazamakuru mu mutwe w’ingabo zishinzwe kurinda itegeko nshinga yavuze ko atatunguwe n’ibyemezo bya CEDEAO, avuga ko ababajwe cyane n’uko ntacyo yakoze mbere y’uko habaho ihirikwa ry’ubutegetsi.


    source : https://ift.tt/38SI84c

  • Museveni yutse inabi umunyamakuru wamubajije ku mubano wa Uganda n’u Rwanda – #rwanda #RwOT

    Hari mu kiganiro yagiranye na France 24 cyayobowe na Marc Perelman. Cyagarutse ku ngingo zirimo coup d’etat yo muri Guinée, politiki y’imbere mu gihugu cye ndetse n’umubano w’igihugu cye n’ibituranye nacyo cyane cyane u Rwanda na RDC.

    Mu bibazo hafi ya byose Museveni yabajijwe nta na kimwe yasubije mu magambo menshi, hafi ya byose yavugaga make ashoboka keretse nk’ikijyanye na coup d’etat yo muri Guinée aho yayamaganye, akavuga ko abayikoze bakwiriye kubiryozwa.

    Mu 2017 ni bwo ibibazo byafashe indi ntera hagati y’u Rwanda na Uganda biturutse ku iyicarubozo n’ihohoterwa ryakorerwaga Abanyarwanda. Byatumye amagana n’amagana bafungwa, abandi bagirirwa nabi ndetse ubu habarwa abarenga 20 bishwe.

    Ibibazo bikomeje gufata indi ntera, mu 2019 u Rwanda rwabujije abaturage barwo gukorera ingendo muri Uganda, n’umupaka uhuza ibihugu byombi urafungwa.

    Museveni yabajijwe niba hari icyizere afite cy’uko uyu mupaka uzafungurwa mu gihe cya vuba, maze mu gusubiza agira ati “Genda ubaze uwafunze umupaka, si njye wafunze umupaka.”

    Kuva ibibazo byafata indi ntera, Uganda yakunze guhunga ibirego by’u Rwanda ahubwo ikagaragaza ko igikwiriye gukorwa mu maguru mashya ari ugufungura umupaka mu gihe rwo rwavugaga ko ibibazo by’Abanyarwanda bahohoterwa, ibijyanye n’uko Leta ya Museveni ishyigikira abarwanya u Rwanda cyo kimwe no kuba ibangamira inyungu z’ubucuruzi bwarwo bikwiriye kubanza gukemuka cyangwa hakagaragazwa ubushake bwo kubikora.

    Museveni yibukijwe ko hari inama z’abakuru b’ibihugu n’abahuza barimo RDC na Angola zabayeho, niba nta musaruro zatanze kuri iki kibazo, asubiza ko nubwo zabaye umupaka utafunguwe.

    Ati “Twagize ibiganiro mu gihe kinini gishize ku buhuza bwa Angola, mu myaka itatu ishize. Sinigeze mbona umupaka ufungurwa.”

    Habaye inama zirenga enye zihuje impande zombi, bigera n’aho abandi bakuru b’ibihugu binjira mu kibazo uhereye kuri Perezida wa Kenya, Uhuru Kenyatta, wakoreye uruzinduko i Kigali n’i Kampala.

    Perezida Kagame yiyambaje João Lourenço wa Angola na Félix Tshisekedi wa RDC nk’abahuza, ndetse haba inama eshatu bayoboye zose zitigeze zigira icyo zitanga.

    Nta kabuza ko Museveni abona ikibazo hagati y’ibihugu byombi ku mupaka kuko igihugu cye cyahababariye bikomeye kuva wafungwa.

    Mbere y’uko umupaka ufungwa, Uganda yinjizaga nibura miliyoni 18$ ku kwezi biturutse mu bicuruzwa yoherezaga mu Rwanda, gusa nko muri Mata 2019 yinjije ibihumbi 40 $ gusa mu gihe muri Kamena yinjije ibihumbi 60$.

    Hagati ya Kamena 2019 na Kamena 2020, amafaranga aturuka mu byo u Rwanda rwohereza muri Uganda yavuye kuri miliyoni 131,8$ agera kuri miliyoni 5.1$ ugereranyije n’uko byari bimeze mu gihe kimwe hagati ya Kamena 2018 na Kamena 2019.

    Museveni yavuze ko adashobora kwinjira mu muzi w’ikibazo hagati y’ibihugu byombi kuko atari mu rukiko. Ati “Sinshaka kwinjira cyane muri ibyo kubera ko Kagame ntabwo ari hano, ntabwo uri urukiko ntabwo ndi bugusobanurire uruhande rwanjye kuri Kagame.”

    Mu ntangiriro za 2020 ubwo Perezida Kagame yakiraga ku meza abadipolomate bahagarariye ibihugu byabo mu Rwanda, yagarutse ku kibazo cya Uganda by’umwihariko ku bijyanye n’umupaka.

    Ati “Ubirebye wakeka ko ikibazo ari umupaka, oya, hari ibyateye ibibazo ku mupaka. Kandi ndatekereza ko ibyo bikwiriye kwitabwaho byihariye, ni gute twagize ibibazo ku mupaka, ni ukubera ko hari ikindi kibazo cyabayeho. Rero dukwiriye gukemura icyo kindi, mu kubikora tuzaba dukemuye ibibazo ku mupaka.”

    Perezida Kagame yavuze ko n’iyo wakuraho imipaka muri EAC, ukomeza kugira abaturanyi. Gusa mu gihe umuturanyi akubwiye ko naramuka agusanze mu mbuga ye azakugirira nabi, byo ubwabyo bihita bishyiraho umupaka.

    Ati “Ibyo ni byo byabaye hagati y’u Rwanda na Uganda mu minsi iheruka.”

    Mu kiganiro aheruka kugirana na Televiziyo Rwanda, Umukuru w’Igihugu yavuze ko kugira ngo ikibazo gikemuka, bisa n’ibikigoranye ndetse ari politiki Uganda yimakaje.

    Ati “Bisa n’ibitagabanuka, bisa n’aho ari umurongo wa politiki uriho watanzwe ko ariko bigomba kugenda. Icyo twahisemo twebwe ni ukubireka uko bimeze, tukabirekera ba nyirabyo ngo babikemure. Twe icyo twakoze ni ukutagirira nabi Abanya-Uganda cyangwa abanyamahanga abo aribo bose ngo kubera ko igihugu cyabo cyatugiriye nabi cyangwa cyagiriye nabi Abanyarwanda.”

    Umudepite wa Uganda mu Nteko Ishinga Amategeko y’Umuryango wa Afurika y’Iburasirazuba, Depite Mukasa Mbidde, aherutse kubwira IGIHE ko hari bamwe bakeka ko ikibazo cy’u Rwanda na Uganda cyatangiye mu 2019 ubwo Umupaka wa Gatuna wafungwaga, nyamara yemeza ko bifite imvano ya kure cyane.

    Ati “Gufunga umupaka, byari bigamije gukemura ikibazo. Ntabwo byo ubwabyo ari ikibazo. Icyo rero umuntu yakwibaza, ikibazo cyari ikihe?”

    Uyu mugabo yavuze ko kuba abantu baravaga mu Rwanda, bakambuka umupaka bajya muri Uganda, bagahura n’ibibazo birimo gutabwa muri yombi n’inzego z’umutekano za Uganda, bakamara umwaka bari muri gereza nta muntu ubizi batotezwa, ari impamvu ikomeye yagombaga gutuma umupaka ufungwa.

    Amaherezo y’ikibazo cy’u Rwanda na Uganda ni ihurizo rimaze imyaka myinshi ryibazwa na buri wese ukurikiranira hafi iby’umubano w’ibihugu byombi. Kuzahuka kwawo, ni inyungu ku baturage kuko bizongera byoroshye urujya n’uruza, ubuhahirane, ubukungu butere imbere kurushaho.

    Perezida wa Uganda, Yoweri Kaguta Museveni, yutse inabi umunyamakuru wamubajije ku mubano wa Uganda n’u Rwanda

    source : https://ift.tt/3jRcZ7o