Tag: Politiki

  • Iyicwa rya Jules César muri Sena y’i Roma: Impamvu, umugambi n’ingaruka zahinduye amateka

     

    Ku itariki ya 15 Werurwe mu mwaka wa 44 mbere ya Yesu (Ides of March), umwe mu bayobozi bakomeye mu mateka ya Roma, Julius Caesar, yishwe n’itsinda ry’abasenateri mu nyubako ya Sena y’i Roma. Uru rupfu ntirwari gusa iyicwa ry’umuntu ukomeye, ahubwo rwabaye intandaro y’impinduka zikomeye zahinduye imiterere ya Repubulika y’Abaroma ndetse rugafungura inzira y’Ubwami bwa Roma.

    Impamvu zatumye Jules César yicwa

    1. Gutinya ko yari ahindutse umwami w’igitugu

    Mu gihe cye, Roma yari ikiri Repubulika, aho ubutegetsi bwagabanwaga hagati ya Sena n’abandi bayobozi batowe. Ariko nyuma y’intambara nyinshi no gutsinda abanzi ba Roma, César yabaye umuntu ukomeye kurusha abandi bose.

    Yahawe izina rya “Dictator Perpetuo” (umutegetsi w’ibihe byose), ibintu byatumye bamwe mu basenateri batinya ko ashaka kurandura Repubulika maze agahinduka umwami wuzuye ububasha.

    Abamurwanyaga babonaga ko ubutegetsi bwe bwari bugiye guhindura Roma igihugu kiyoborwa n’umuntu umwe aho kuba ubutegetsi bw’abaturage n’abanyacyubahiro.

    2. Guhangana hagati ya César n’abanyacyubahiro ba Sena

    César yari yaratsinze intambara y’abenegihugu yari imuhanganyijemo na Pompey the Great, wari ushyigikiwe n’abenshi mu basenateri.

    Nyuma yo gutsinda, César yatangiye gushyira mu bikorwa impinduka nyinshi:

    • kugabanya ububasha bwa Sena,
    • kongera umubare w’abasenateri bashyigikiye gahunda ze,
    • guha uburenganzira abantu benshi batuye mu bice byigaruriwe na Roma.

    Nubwo izo mpinduka zari zigamije kuvugurura igihugu, bamwe mu bakire n’abanyacyubahiro babibonaga nk’iterabwoba ku bubasha bwabo.

    3. Umugambi w’abitwa “Abakiza Repubulika”

    Itsinda ry’abasenateri ryari rigizwe n’abantu barenga 60 ryateguye umugambi wo kumwica. Abayobozi bakomeye muri uwo mugambi bari:

    • Marcus Junius Brutus,
    • Gaius Cassius Longinus.

    Biyitaga abantu barwaniraga gukiza Repubulika ya Roma, bavuga ko gukuraho César byari ngombwa kugira ngo Roma itajya mu butegetsi bw’umuntu umwe.

    Uko iyicwa ryabaye

    Ku munsi w’inama ya Sena, César yinjiye mu nyubako ya Sena nubwo hari abari bamuburiye ko hari akaga kamutegereje.

    Abagambanyi baramwegereye batangira kumutera ibyuma. Nubwo inkuru zakurikiyeho zivuga amagambo nka “Nawe Brutus?”, abahanga mu mateka bavuga ko atari ibintu byemejwe neza ko ayo magambo yaba yaravuzwe koko.

    César yaguye imbere y’igishushanyo cya Pompey, umuntu yari yaratsinze mu ntambara y’abenegihugu.

    Ingaruka zakurikiyeho

    1. Roma yinjiye mu yindi ntambara y’abenegihugu

    Abamwishe batekerezaga ko bazagarura Repubulika, ariko urupfu rwa César rwateje akaduruvayo gakomeye.

    Abashyigikiye César, bayobowe na:

    • Augustus (wari umwishywa we kandi yaratoranyijwe nk’umuzungura),
    • Mark Antony,

    bahagurukiye kurwanya abamwishe.

    Intambara zakurikiyeho zamaze imyaka myinshi kandi zarangiye Repubulika isenyutse.

    2. Abamwishe ntibabonye ibyo bifuzaga

    Nubwo bari bafite intego yo gusubiza ububasha Sena, umugambi wabo warabananiye.

    Abenshi mu bagize uruhare mu iyicwa rya César barishwe cyangwa biyahuye nyuma yo gutsindwa mu ntambara zakurikiyeho.

    3. Ivuka ry’Ubwami bwa Roma

    Icyatunguye benshi ni uko iyicwa rya César ryatumye Roma iva kuri Repubulika ijya ku butegetsi bw’umwami.

    Nyuma yo gutsinda abo bahanganye, Augustus yabaye umutegetsi wa mbere wa Roma mu mwaka wa 27 mbere ya Yesu, atangiza igihe cy’Ubwami bwa Roma.

    Mu buryo butangaje, abishe César bavuga ko barwaniraga gukiza Repubulika ni bo bagize uruhare mu kuyirangiza burundu.

    4. César yabaye ikimenyetso cy’ubutegetsi n’ubushobozi

    Nubwo yapfuye, izina rye ryakomeje kugira imbaraga. Izina Caesar ryaje gukoreshwa nk’izina ry’abami mu bice bitandukanye by’isi, harimo:

    • “Kaiser” mu Budage,
    • “Tsar” mu Burusiya.

    Iyicwa rya Jules César ntiryabaye gusa igikorwa cyo gukuraho umutegetsi wari ukomeye. Ryagaragaje amakimbirane akomeye hagati y’icyifuzo cyo kurinda Repubulika n’ukuri ko Roma yari imaze kuba ubwami buyoborwa n’abantu bake bafite imbaraga.

    Abasenateri bamwishe batekerezaga ko barimo gukiza Roma, ariko ibikorwa byabo byahinduye amateka mu buryo butandukanye: aho kugarura Repubulika, byafunguye inzira y’ubutegetsi bw’abami bwamaze imyaka irenga 500.

  • Kinshasa Igiye Gukoresha Ubuyobozi Bwayo bw’Akanama ka Loni gashinzwe Umutekano mu Gusaba Amategeko Mpuzamahanga Arengera Umutungo Kamere

    Leta ya Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo (RDC) yatangaje ko igiye gukoresha umwanya ifite wo kuyobora Akanama k’Umuryango w’Abibumbye gashinzwe Umutekano (UN Security Council) muri uku kwezi kwa Nyakanga 2026, mu gusaba ko hashyirwaho amategeko mpuzamahanga akomeye arengera umutungo kamere w’ibihugu.

    Kinshasa ivuga ko aya mategeko azafasha guhangana n’ikorwa ry’ubucukuzi n’icuruzwa ry’umutungo kamere bivugwa ko bikorwa mu buryo bunyuranyije n’amategeko mu bice byugarijwe n’intambara, cyane cyane mu burasirazuba bwa Congo.

    Iyi gahunda ije mu gihe u Rwanda rukomeje gushinjwa na Leta ya Congo gufata no kunyereza umutungo kamere ukomoka mu burasirazuba bwa RDC. Kigali yakomeje kwamagana ibyo birego, ivuga ko nta bimenyetso bifatika bibishyigikira kandi ko ibibazo byo mu burasirazuba bwa Congo bifite imizi mu bibazo by’umutekano n’imitwe yitwaje intwaro ikorera muri ako gace.

    Nk’uko byatangajwe n’umunyamakuru Julian Pecquet ukorera i Washington, Congo yifuza ko Akanama ka Loni gashyigikira ishyirwaho ry’urwego rw’amategeko mpuzamahanga rwafasha gukurikirana no guhana abashinjwa gusahura umutungo kamere w’ibihugu biri mu ntambara cyangwa mu bibazo by’umutekano.

    Iki cyifuzo gitegerejweho impaka zikomeye mu Kanama ka Loni, kuko ikibazo cy’umutungo kamere n’umutekano mu karere k’Ibiyaga Bigari gikomeje kuba kimwe mu bibazo bikomeye by’ububanyi n’amahanga. 

  • Abadepite bagaragaje impungenge ku bwiyongere bw'ingengabitekerezo ya Jenoside mu rubyiruko – #rwanda #RwOT

    Ibyo babigarutseho kuri uyu wa 8 Nyakanga 2026 ubwo Abadepite bagize Komisiyo y'Ubumwe bw'Abanyarwanda, Uburenganzira bwa Muntu no Kurwanya Jenoside bagezaga ku nteko rusange ibikubiye mu isesengura bakoze kuri Politiki y'Igihugu y'Ubumwe n'Ubwiyunge yemejwe mu 2020.

    Perezida w'iyi Komisiyo, Ndangiza Madina, yavuze ko hari hagamijwe gusuzuma niba ibikubiye muri iyi politiki biri gutanga umusaruro no kumenya imbogamizi zigihari hamwe n'icyakorwa.

    Isesengura ryakozwe mu buryo butandukanye burimo gusura uturere tunyuranye n'Umujyi wa Kigali no kuganira n'inzego zirimo Minisiteri y'Ubumwe bw'Abanyarwanda n'Inshingano Mboneragihugu n'iy'Ubutegetsi bw'Igihugu.

    Bimwe mu byo iri sesengura ryagaragaje ni uko igipimo cy'ubumwe n'ubwiyunge kuva mu 2010, ubwo hatangiraga ubushakashatsi bugaragaza uko buhagaze, cyazamutseho 13% kuko cyavuye kuri 82.3%, kigera kuri 95.3% mu 2025, bikaba ari intambwe nziza.

    Icyakora muri uru rugendo rwo kubaka ubumwe n'ubudaheranwa, Depite Ndangiza yagaragaje ko hakiri ikibazo ku bana bavutse nyuma ya Jenoside yakorewe Abatutsi bakomeje kugaragaraho ingebitekerezo yayo.

    Ati 'Mu myaka itandatu ishize kuva mu 2019 kugeza mu 2024, abafite imyaka iri hagati ya 14 na 30 bagaragayeho iki cyaha bagera kuri 16.4% by'abagikekwaho bose.'

    Na none kandi nubwo itangazamakuru by'umwihariko irya radiyo, televiziyo n'ibinyamakuru byandika bigira uruhare mu kwimakaza ubumwe bijyanye n'ibyo iyi politiki iteganya, haracyari ikibazo ku makuru atangazwa binyuze kuri murandasi.

    Depite Ndangiza ati 'Haracyari bamwe biyitirira umwuga w'itangazamakuru batangaza amakuru y'ibihuha n'inyigisho zirimo ingebitekerezo ya Jenoside bifashishije imbuga nkoranyambaga.'

    Iri sesengura kandi ryerekanye ko iyi politiki nubwo yafashije mu kwinjiza ubumwe n'ubudaheranwa mu igenamigambi ry'inzego n'ibigo bya Leta, mu bikorera ho bakigenda biguru ntege muri iyo gahunda.

    Ahandi bitaraza neza ni muri bamwe mu banyamadini badashyira mu bikorwa ibiyikubiyemo ndetse harimo n'abashobora gutanga inyigisho ziyobya bigasubiza inyuma ibiteganywa n'iyo politiki.

    Indi mbogamizi kuri iyo politiki ni abarimu bacyitinya mu kwigisha abanyeshuri amateka y'u Rwanda n'aya Jenoside yakorewe Abatutsi by'umwihariko kuko na bo bagifite ibikomere byayo, hamwe n'ubushakashatsi bukiri buke ku bumwe n'ubudaheranwa bw'Abanyarwanda.

    Gahunda z'isanamitima no komora ibikomera bikomoka kuri Jenoside yakorewe Abatutsi itaragera mu mirenge yose y'Igihugu, ni indi mbogamizi.

    Depite Ndangiza yavuze ko mu gihe harimo kuvugururwa iyi politiki ari ngombwa ko MINUBUMWE yita ku byuho bigaragaramo cyane cyane imikoranire n'abafatanyabikorwa bayo ndetse no kugaragaza ibyo izageraho mu buryo bw'ibipimo.

    Depite Nkuranga Egide yagaragaje ko gutegura abakorewe icyaha cya Jenoside kugira ngo bazabashe kwakira abababahemukiye barangije ibihano, ari ikindi kigomba kwitabwaho.

    Abadepite bagaragaje impungenge ku bwiyongere bw'ingengabitekerezo ya Jenoside mu rubyiruko


    Source : http://igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/abadepite-bagaragaje-impungenge-ku-bwiyongere-bw-ingengabitekerezo-ya-jenoside

  • Perezida Kagame yagaragaje uko AI iri guhindura ubuzima bwa Afurika – #rwanda #RwOT

    Perezida Kagame yabitangarije i Genève mu Busuwisi, aho yitabiriye inama mpuzamahanga ya 'AI for Good Global Summit', igamije kurebera hamwe uko ikoranabuhanga ry'ubwenge buhangano, AI, bwakoreshwa mu gukemura ibibazo bikomeye byugarije Isi.

    Iri kubera i Genève kuva ku wa 7 kugeza ku wa 10 Nyakanga 2026, igamije kureba ubushobozi bwa AI kugira ngo ikorere mu nyungu za muntu.

    Ubwo hatangizwaga Komisiyo nshya igamije guhuza abayobozi ba za guverinoma, abikorera, ibigo mpuzamahanga n'abahanga mu ikoranabuhanga, Perezida Kagame yavuze ko AI ishobora guhindura ubuzima bwa muntu no guteza imbere ubukungu mu gihe yaba iteguye neza.

    Ati 'Ubwenge buhangano bufite ubushobozi bwo guhindura ubuzima bw'abantu no kongerera imbaraga ubukungu. Afurika yiteguye gutanga umusanzu mu bukungu bushingiye ku ikoranabuhanga. Bitarenze 2050, umugabane wacu uzaba ufite abakozi benshi biyongera ku muvuduko uri hejuru kurusha ahandi ku Isi. Hari byinshi byiza urubyiruko rwacu ruri gukora ku mugabane rukoresheje ubwenge buhangano. Tugomba kububakira ubushobozi. Bizagirira akamaro buri wese. Icy'ibanze ni uko kugira ngo AI igirire akamaro ikiremwamuntu, tugomba kuyikoresha neza muri Afurika n'ahandi hose.'

    Perezida Kagame yagaragaje imbogamizi zigaragaza kuko ibihugu bikomeye byamaze guhindura ikoranabuhanga nk'uburyo bw'ihangana.

    Ati 'Ibi bituma abantu batita cyane ku buryo ikoranabuhanga ryakwihutisha iterambere, ariko hari n'ibisubizo dutafite birebana n'ubwenge buhangano ari byo biteje urujijo ku hazaza. Ariko nubwo hakiri ibyuho, tugomba kugira icyizere. Ni inshingano zacu guhindura inzitizi zikaba amahirwe adufitiye akamaro.'

    Perezida Kagame yavuze ko inzego zikwiye gushyirwamo imbaraga ari ibikorwaremezo, ibikoresho by'ikoranabuhanga, internet n'ingufu z'amashanyarazi zikagera hose byoroshye.

    Ati 'Uyu ni umukoro wa za Guverinoma n'urwego rw'abikorera, bakwiye gukorana.'

    Yashimangiye ko kongerera abantu ubumenyi ari ingenzi kuko imbogamizi zihorano ahantu hose ariko ubushobozi bwo kuzibyaza umusaruro ntibuboneke, bityo inzego z'uburezi zikwiye gusuzuma ubumenyi n'amasomo zitanga.

    U Rwanda ni kimwe mu bihugu bya Afurika byashyizeho politiki ya AI, ndetse ku wa 8 Kamena 2026, Inama y'Abaminisitiri yashyizeho ikigo cy'igihugu gishinzwe AI, kizafasha mu kwihutisha iterambere, guhanga ibishya, gushyira mu bikorwa ishoramari no kunoza imiyoborere.

    Mu Rwanda ubwenge buhangano bwifashishwa mu buvuzi, uburezi, mu nzego z'ubutabera, ubuhinzi, mu bucuruzi, mu nzego z'umutekano no mu zindi nzego nyinshi zigize ubuzima bw'igihugu.

    Perezida Kagame yavuze ko mu Rwanda hashyizweho ikigo gishinzwe gukusanya amakuru yo mu rwego rw'ubuvuzi ya buri kanya, hagakoreshwa AI mu kwitegura ibijyanye n'ibyorezo.

    Ati 'Ibi bidufasha gufata ibyemezo no gushyiraho politiki nziza.'

    Umuyobozi Mukuru akaba n'umwe mu bashinze Sosiyete ya Salesforce, Marc Benioff, yavuze ko muri iki gihe Isi iri kwinjira mu bihe ikoranabuhanga ryiganje cyane kurusha uko byigeze kubaho mu bihe byashize.

    Yahamije ko iyi komisiyo itabereyeho gushyiraho amategeko cyangwa kugenzura ibindi bigo ahubwo igamije kuganira ku cyerekezo cy'uburyo ikoranabuhanga rigomba gukoreshwa mu nyungu z'abatuye Isi.

    Ati 'Ikoranabuhanga si ryiza cyangwa ngo ribe ribi, icyo turikoresha ni cyo cy'ingenzi. Kandi ibi byigaragaza cyange ugendeye ku ikoranabuhanga rya AI.'

    Perezida Kagame yavuze ko ubunararibonye abayoboye iyi komisiyo bakuye muri Komisiyo ya Loni yari ishinzwe kugeza internet hirya no hino ku Isi kuva mu 2010 kugeza mu 2025, buzabafasha kugera ku ntego za AI for Good Global.

    Perezida Kagame yavuze ko Afurika yiteguye gutanga umusanzu wayo mu kubaka ubukungu bushingiye ku ikoranabuhanga

    Perezida Kagame yagaragaje ko urwego rw’ubuvuzi mu Rwanda rugoresha AI mu gusesengura amakuru ava ku mavuriro anyuranye bigatuma hafatwa ibyemezo biboneye


    Source : http://igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/perezida-kagame-yagaragaje-uko-ai-iri-guhindura-ubuzima-bwa-afurika

  • Tshisekedi ntashobora gutsinda intambara buri wese amwikangamo umwanzi #rwanda #RwOT

    Abahanga mu gukemura amakimbirane bavuga ko udashobora kubona igisubizo utazi neza inkomoko n' imiterere yacyo.

    Abasesenguzi b'intambara nabo bungamo, bakemeza ko gutsinda umwanzi bibanzirizwa no kumva neza uwo ariwe n'icyateje iyo ntambara.

    Ibyo utabizi, hama hamwe ukubitwe n'inkuba itagira amazi.

    Iyo urebye imiterere y'intambara ica ibintu cyane cyane mu burasirazuba bwa Kongo, wibaza niba abategetsi b'icyo gihugu bazi, cyangwa bashaka kumva neza ko ikibazo cyabo gifite imizi mu miyoborere mibi ya Kongo, uko ingoma zagiye zisimburana. Ngiyi intandaro ya mbere yo kunanirwa kwikura ahakomeye.

    Mu buswa bukabije, abategetsi ba Kinshasa banze kwemera ko umutwe wa M23 ugizwe n'Abakongomani barambiwe imiyoborere idahwitse, itagishobora kwihanganirwa.
    Kuba iyo leta itumva cyangwa yirengagiza ko ikibazo ari icy'Abanyekongo ubwabo, byatumye itabasha kugishakira umuti, ahubwo ihitamo kukigereka ku mahanga kandi ariyo yakayifashije kugikemura.

    Kubera ko abaturage batotezwa biganjemo abavuga ikinyarwanda, leta ya Kongo yumva byoroshye kuvuga ko ingorane zayo ziterwa n'u Rwanda.

    Nyamara burya ntushobora guhisha ukuri abantu bose n'igihe cyose. Iki kinyoma cyanze gufata, kugeza ubwo umuryango mpuzamahanga ugaragarije Perezida Tshisekedi ko ikibazo cya leta ye na M23 kidashobora gukemurwa n'intambara, ko ahubwo umuti urambye wava mu biganiro hagati y'abahanganye ku rugamba.

    Kubera ubushishozi hafi ya ntabwo,Tshisekedi yananiwe kwakira uku kuri, ngo anywe uyu muti ushobora kuba usharira, ariko wavura ikimungu Kongo imaranye igihe. Nguko uko yafashe n'ibindi bihugu byose byo mu Muryango w'Afrika y'Uburasirazuba (uretse u Burundi) abyongera ku Rwanda, maze urutonde rw'abo Tshisekedi yita 'abanzi' rurushaho kuba rurerure. Ingabo uwo muryango wari wohereje kubungabunga amahoro mu burasirazuba bwa Kongo ziswe'ibyitso by'u Rwanda na M23″, zihambirizwa igitaraganya, maze zisimbuzwa iza SADC zo zifatwa nk'inkoramutima za Kongo-Kinshasa.

    Nk'aho umubare w'abanzi Tshisekedi ashaka utaruzura, ubu ibihugu nka Leta Zunze Ubumwe z'Amerika, Ubwongereza, Ubufaransa n'Umuryango w'Ubumwe bw'Ibihugu by'Uburayi, noneho nibyo bigezweho!

    Birazira kuba byareruriye Tshisekedi, ko nta yandi mahitamo afite uretse gushyikirana na M23. Magingo aya ibintu byadogereye mu mijyi hafi ya yose muri Kongo, cyane cyane mu murwa mukuru Kinshasa, aho imodoka, amazu, ambasade z'ibyo bihugu, birimo gutwikwa, umuntu wese ukekwa ko yaba abikomokamo akaba ari mu y'abagabo, yitwa'icyitso cy'uRwanda na M23″.

    Ingabo za Loni ziri muri Kongo, MONUSCO, nazo ntizirebwa neza n'ubwo ntako zitagize ngo zihohore ku butegetsi. Zageze n'aho zivanga mu mirwano, zimisha ibisasu ku birindiro bya M23, nyamara Ntamunoza Tshisekedi ntibyamubujije gushumuriza abaturage MONUSCO, izira ko yananiwe gutsinsura abarwanyi kabuhahriwe ba M23.

    Abakurikiranira hafi intambara ya Kongo bose bamaze kugaragaza ko ibiganiro ariyo nzira rukumbi yo guhagarika ubushyamirane buhitana abantu batabarika, abandi bagata ibyabo, imitungo igatikira. Kubyirengagiza bisaba ubwiyahuzi nk'ubwa Tshisekedi, nyamara binaboneka ko nta mbaraga za gisirikari yifitiye. Abamushuka ngo bazamurwanirira nabo ni amaco yo kwisahurira, kuko nk'uko byumvikana, nta munyamahanga watega agatwe ngo aramenera Abanyekongo amaraso, kubera ibibazo banze kwikemurira.

    Imivuno yose Tshisekedi yagerageje yaramupfubanye. Burya rero koko ngo ntawe unanira umushuka.Tshisekedi nawe yumvira abamuroha, akananira abamuhana.

    Ikindi ngo'usenya urwe umutiza umuhoro'. Ubwo twateguraga iyi nkuru umudepite w'Umufaransa wo mu ishyaka'La France Insoumise'(rihanganye n'iriri ku butegetsi aho mu Bufaransa) yahamagariraga Abanyekongo gukaza umurego muri ibi bikorwa by'ubugizi bwa nabi.

    Uretse ko twanamenye ko Depite anafite inkoko muri Kongo, mu by'ukuri ninde ufite igihombo mu kwiteranya n'isi yose uretse Abakongomani?

    Kutamenya ko umwanzi we nyakuri ari imyumvire ye iciriritse, ahubwo abamugira inama nzima akaba ari bo yita abanzi, nta handi bimuganisha uretse ku gutsindwa ruhenu, kandi kwa vuba cyane.

    The post Tshisekedi ntashobora gutsinda intambara buri wese amwikangamo umwanzi appeared first on RUSHYASHYA.

    Source : https://rushyashya.net/tshisekedi-ntashobora-gutsinda-intambara-buri-wese-amwikangamo-umwanzi/?utm_source=rss&utm_medium=rss&utm_campaign=tshisekedi-ntashobora-gutsinda-intambara-buri-wese-amwikangamo-umwanzi

  • Ngo uwamuha ubushobozi yazitsemba: Ndayishimiye akomeje kwikoma impunzi ziri munkambi ya Mahama. #rwanda #RwOT

    Mu magambo y'urwango Perezida Ndayishimiye w'uburundi yongeye kwikoma impunzi zo munkambi ya Mahama avuga ko umutwe wa RED-Tabara Urwanya Leta y'u Burundi ariho ukura abasirikare. Ibi yabitangaje ku italiki ya 02 Gashyantare 2024 ubwo yaganiraga n'abahagarariye ibihugu byabo mu Burundi.

    Mu mujinya mwinshi yavuze ko igihugu cy'u Rwanda ari cyo gifasha abarwanyi ba RED Tabara ndetse avuga ko kinabatoranya Kikabaha n'imyitozo.

    Yongeye kwikoma u Rwanda avuga ko ibihugu bikomeye bikwiye gufatira ibihano u Rwanda. Ubwo abayobozi b'uburundi bari I Mahama mu mwaka wa 2022, bavuze binyuze muri Leta y'u Burundi, impunzi z'Abarundi ziri mu Rwanda kuva mu mwaka wa 2015, zatangiye gushishikarizwa gutaha bagasubira mu Gihugu cyabo guhera muri 2020 ku bushake, kubera ko icyo bahunze cyari kitagihari.

    Mbere yaho mu Rwanda habarirwaga impunzi zirenga ibihumbi 70 zahunze mu mwaka wa 2015, kubera ibibazo byo kutumvikana kuri manda ya gatatu y'uwahoze ari umukuru w'icyo gihugu nyakwigendera, Pierre Nkurunziza.

    Umuyobozi w'urwego rushinzwe gucyura no gusubiza mu buzima busanzwe impunzi, Nestor Bimenyimana, yavugaga ko guhera mu mwaka wa 2020 impunzi z'Abarundi ziri mu Rwanda zimaze gutaha zirenga ibihumbi 34.

    Ndayishimiye rero ibi arabivuga mugihe ingabo ze zikomeje gutikirira muri congo aho zagiye gufasha Tshisekedi muntambara barwanamo na M23, umutwe uharanira uburenganzira bw'abanyekongo basigajwe inyuma, abenshi ari abavuga ururimi rw'ikinyarwanda bakomeje gukorerwa Jenoside mu gihugu cyabo

    Muri uru rugamba kandi Ndayishimiye anafatanyije n'imwe mu mitwe iba muri congo harimo n'umutwe wasize ukoze Jenoside mu Rwanda FDLR uhora ukubita agatoki ku kandi ngo bahungabanye umutekano w'Abanyarwanda

    Nubwo ndayishimiye avuga ibi ariko, ministiri w'ububanyi n'amahanga wa Kongo aherutse gutangaza ko RED tabara ari umutwe w'abarundi uharanira ubuyobozi bugendera ku mategeko, ukaba uherereye muri congo. Gusa ikibabaje nuko Leta y'uburundi ikomeje ubushotoranyi k'u Rwanda nyamara bazi neza aho umutwe ubarwanya uherereye.

    Abasesenguzi mu bya Politike bakaba bavuga ko ibyo Ndayishimiye arimo gukora ari umugambi mubisha wa Perezida Tshisekedi wahaye amafaranga menshi Ndayishimiye ngo bafatanye kudurumbanya akarere k'ibiyaga bigari.

    Umuheto ushuka umwambi bitari bujyane

    The post Ngo uwamuha ubushobozi yazitsemba: Ndayishimiye akomeje kwikoma impunzi ziri munkambi ya Mahama. appeared first on RUSHYASHYA.

    Source : https://rushyashya.net/ngo-uwamuha-ubushobozi-yazitsemba-ndayishimiye-akomeje-kwikoma-impunzi-ziri-munkambi-ya-mahama/?utm_source=rss&utm_medium=rss&utm_campaign=ngo-uwamuha-ubushobozi-yazitsemba-ndayishimiye-akomeje-kwikoma-impunzi-ziri-munkambi-ya-mahama

  • U Burayi buhise busaba u Burundi n’u Rwanda kwicara ku meza y’ibiganiro #rwanda #RwOT

    Icyumweru kigiye kuzura u Burundi bufunze imipaka ibuhuza n’u Rwanda, ndetse Guverinoma y’iki Gihugu ikaba yarasabye Abanyarwanda bariyo gutaha.

    Ni icyemezo cyanenzwe na Guverinoma y’u Rwanda, yahise ishyira hanze itangazo ivuga ko kibabaje, kandi ko gihabanye n’amahame yo kwihuza dore ko Ibihugu byombi bisanzwe bihuriye mu Muryango wa Afurika y’Iburasirazuba.

    Umuryango w’Ubumwe bw’u Burayi wo, wasabye Guverinoma z’Ibihugu byombi, kuganira byihuse kugira ngo zifate umuti amazi atararenga inkombe.

    Umuyobozi Mukuru w’uyu Muryango w’Ubumwe bw’u Burayi ushinzwe ububanyi n’amahanga muri Afurika, Rita Laranjinha yagize ati 'Turifuza ko habaho ibiganiro mu maguru mashya hagati y’u Rwanda n’u Burundi kugira ngo hashakwe umuti w’ibibazo.'

    Rita Laranjinha yakomeje avuga ko nubwo u Burundi bwafunze imipaka ibuhuza n’u Rwanda, ariko nta nyungu iki Gihugu gishobora kubigiramo, ahubwo ko ari ugukoma mu nkokora urujya n’uruza rw’abantu n’ibintu.

    Umuvugizi Wungirije wa Guverinoma y’u Rwanda, Alain Mukuralinda, aherutse gutangaza ko iki Gihugu cyo kigikomeye ku nzira ya dipolomasi n’ibiganiro.

    U Burundi bwafunze iyi mipaka nyuma yo gushinja u Rwanda gufasha umutwe wa RED Tabara uherutse kugaba igitero mu Burundi ukica abantu 20.

    Perezida Evariste Ndayishimiye aherutse kuvuga ko abagize uyu mutwe bari mu Rwanda ndetse ko bafashwa muri buri kimwe.

    Ni mu gihe Guverinoma ya Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo yo, ivuga ko uyu mutwe ufite ibirindiro muri iki Gihugu, ndetse ko haherutse kubaho ibiganiro byari bigamije gutuma abagize uyu mutwe bataha mu Gihugu cyabo.

    UKWEZI.RW

    Source : http://www.ukwezi.rw/Mu-rwanda/article/U-Burayi-buhise-busaba-u-Burundi-n-u-Rwanda-kwicara-ku-meza-y-ibiganiro

  • RDC : Umunyapolitiki wakunze kwikoma Abatutsi anabatuka ibyabashenguye yatsindiye kuba Umudepite #rwanda #RwOT

    Ni nyuma y’amatora y’Umukuru w’Igihugu n’ay’Abadepite yabaye tariki 20 Ukuboza 2023, aho Komisiyo y’Igihugu y’Amatora muri Congo, yatangaje ibyavuye mu matora y’Abadepite.

    Ishyaka UDPS rya Perezida Felix Tshisekedi watsinze amatora ya Perezida, ni na ryo ryagize imyanya myinshi mu Nteko Ihshinga Amategeko.

    Umunyapolitiki Justin Bitakwira Bihona-Hayi ari mu babonye imyanya mu Nteko, mu gihe uyu mugabo azwiho kuvuga imvugo ziremereye ku Banyekongo bo mu bwoko bw’Abatutsi.

    Ni kenshi yagiye yumvikana avuga ko Abatutsi badakwiye kuba muri Congo, ahubwo ko bakwiye kwirukanwa bakajya kuba mu Gihugu cyabo.

    Nyuma y’amatora yo mu kwezi k’Ukuboza, Bitakwira yagize ati ' 'Ntekereza ko uwabaremye ari we waremye dayimoni. Ntabwo nigeze mbona ubwoko bubi nka bwo.'

    Uyu munyapolitiki ushyigikiye cyane Perezida Tshisekedi, yabaye Minisitiri w’iterambere ry’Icyaro ndetse akaba yarabaye n’Umudepite.

    Imvugo z’u Rwanda yakunze kuvuga, zatumye anafatirwa ibihano n’Umuryango w’Ubumwe bw’u Buryayi, byo kudakorera ingendo mu Bihugu bigize uyu muryango.

    Gusa ibi bihano yafatiwe mu kwezi k’Ukuboza 2022, ntacyo byamukosoyeho, kuko ubwo yaniyamamazaga mu matora aheruka, na bwo atahwemye kuvuga nabi Abanyekongo b’Abatsutsi by’umwihariko Abanyamulenge.

    UKWEZI.RW

    Source : http://www.ukwezi.rw/Mu-mahanga/article/RDC-Umunyapolitiki-wakunze-kwikoma-Abatutsi-anabatuka-ibyabashenguye-yatsindiye-kuba-Umudepite

  • Ngire ibyo nibariza Perezida Evariste Ndayishimiye, ukinga Abarundi ibikarito mu maso #rwanda #RwOT

    Iyo wumvise imbwirwaruhame za Perezida w'u Burundi, Evariste Ndayishimiye (Jenerali NEVA), wibaza niba yibwira ko abamwumva bose ari inkomamashyi za CNDD-FDD zititaye ku buswa n'ikinyoma biyoboye igihugu, zihangayikishijwe no kwironkera amaramuko gusa, iminsi ikaba yicuma.

    NEVA ntazi ko politiki yo kwiyorobeka no kugereka ku bandi ibibazo byamunaniye gukemura, ari ukureba hafi cyane, cyangwa gucukurira urwobo ubutegetsi bwe, kuko rubanda rw'ubu rwahumutse, rutagikozwa ibya 'humiriza nkuyobore'.

    Nonese Jenerali NEVA ajya yiherera akibaza utu tubazo, ko byamufasha kwisama atarasandara?

    1. Urukiko rw'Umuryango w'Afrika y'Uburasirazuba rwemeje bidasubirwaho ko mu mwaka wa 2015, Petero Nkurunziza atari yemerewe kwiyamamariza manda ya 3, nyamara akarenga akabikora ndetse bikabyara amakimbirane akabije. Ubwo ari ishyaka rye, CNDD-FDD ryahonyoye ibwiriza-shingiro, ari n'abagerageje kubikumira no kurengera demokarasi, abakwiye gushyikirizwa inkiko ni bande? Jenerali NEVA adashatse imikururano, yakwicarana n'abatarishimiye iryo shimutwa ry'ubutegetsi muw'2015, bagashakira hamwe igisubizo binyuze mu biganiro. Natabikora inzira zikigendwa, za RED-TABARA n'abandi bazavuka bamuzengereza, ahugiye mu kubigereka ku badafite aho baguriye nabyo.

    2. Ni gute Umukuru w'Igihugu atinyuka kwishongora ku baturage be bashonje bikabije, ababwira ko iwe ibigega bifigije, ko we rero ntaho yahurira n'ikibazo cy'izamuka ry'ibiciro by'ibiribwa?! Perezida se ashinzwe kurya akuzuza igifu cye n'umuryango we gusa, ko ahubwo afite inshingano zo gufasha abaturage guhinga bakeza, bagaca ukubiri n'inzara, nabo bakagira ibigega ndetse bagasagurira amasoko? Akanwa karya ntiwumve, kavuza induru ntiwumve!

    3. Niba koko abasoda b'uBurundi bajyanwa kurwana muri Kongo mu buryo bwemewe n'amategeko nk'uko Jenerali NEVA abirimanganyamo, kuki ababuza kugenda bambaye impuzankano(uniform)izwi y'igisirikari cy'u Burundi, nk'abantu batewe ishema no gutabara umuturanyi, ahubwo bakambikwa uniform y'igisirikari cya Kongo? Ibyo si ukuyobya uburari kuko NEVA azi neza ko nta mpamvu yumvikana yagatumye abasirikari b'uBurundi bajya gupfira mu mashyamba ya kongo?Uku kuvanga igisirikari cy'uBurundi n'imitwe y'abicanyi nka FDLR y'abajenosoderi, bitinde bitebuke amateka azabiryoza Jenerali NEVA n'abambari be.

    4. Iyo Jenerali NEVA atinyuka gushishikariza abaturage kujyana abatinganyi kuri stade bakabicisha amabuye, ibyo si ugutiza umurindi ubugizi bwa nabi. Ko abaturage bakunze kumvira amabwiriza y'ubutegetsi, by'umwihariko ay'Umukuru w'Igihugu, ejo Abarundi nibatangira kwicana, uwo bashaka kwikiza bakamwicisha amabuye bamwita umutinganyi, harya uwo Jenerali NEVA azabigarurira ate? Ubwo nabyo azavuga ko ari uRwanda rubiri inyuma.

    Ibibazo Nyiricyubahiro Jenerali NEVA akwiye kwibaza mbere yo kuvugira mu ruhame ni byinshi, kandi byamufasha kwirinda gucishwamo ijosho, no kugaragara nk'umuntu wagwiririwe n'ubutegetsi nk'uko hari benshi babihamya.

    Ni uburenganzira bwa Jenerali NEVA bwo kwishimira ubushakashatsi bwe, bwamugaragarije ko ubworozi bw'isazi buzateza imbere igihugu cye. Guhanga udushya ntako bisa, yewe ni n'ubushishozi kubyaza umusariro umwanda wo muri Bujumbura, Gitega( ahari ingoro ye) n'ahandi hose mu Burundi.

    Ariko rwose birazwi Abarundi bariyubashye, barakerebutse kurusha uko Jenerali NEVA ubafata, amaherezo bazakwereka ko bakwiye ibyiza birenze ibyo.

    The post Ngire ibyo nibariza Perezida Evariste Ndayishimiye, ukinga Abarundi ibikarito mu maso appeared first on RUSHYASHYA.

    Source : https://rushyashya.net/ngire-ibyo-nibariza-perezida-evariste-ndayishimiye-ukinga-abarundi-ibikarito-mu-maso/?utm_source=rss&utm_medium=rss&utm_campaign=ngire-ibyo-nibariza-perezida-evariste-ndayishimiye-ukinga-abarundi-ibikarito-mu-maso

  • Kuki Perezida Ndayishimiye yabaye nk’uzura ikibazo cy’u Burundi n’u Rwanda ? (Isesengura) #rwanda #RwOT

    Mu cyumweru gishize ubwo Perezida Ndayishimiye yagiranaga ikiganiro n’abanyamakuru ndetse na bamwe mu baturage, yavuze ko u Rwanda rufasha umutwe wa RED Tabara uherutse kugaba igitero mu Burundi ukivugana abagera muri 20.

    Perezida Ndayishimiye yavuze ko izi nyeshyamba zihabwa ubufasha bwose, burimo imyitozo, ibikoresho ndetse n’amafaranga, kandi avuga ko babihabwa n’u Rwanda.

    Kuki abivuze muri iki gihe ?

    Ni ibirego byubuwe nyuma y’uko umutwe wa M23 ugizwe n’Abanyekongo umaze iminsi uhanganye na FARDC, ugaragaje ko mu bo bahanganye hiyongereyemo n’abasirikare b’u Burundi.

    Uyu mutwe kandi wavuze kenshi ko FARDC irwana ifatanyije n’umutwe wa FLDR ugizwe na bamwe mu bakoze Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda, ndetse ukaba warakomeje guhungabanya umutekano w’u Rwanda.

    Uyu mutwe wa FDLR kandi ni kenshi wagerageje guhungabanya umutekano w’u Rwanda, ndetse ukaba warizejwe na Perezida Felix Tshisekedi ko azawufasha bagatera u Rwanda.

    Kuba igisirikare cy’u Burundi na cyo cyinjiye mu mikoranire na FDLR, ubwabyo bituma iki Gihugu cy’u Burundi na cyo kigaragara nk’ikibazo ku Rwanda.

    Perezida Ndayishimiye kandi kuba ari mu mikoranire na Felix Tshisekedi wa Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo umaze igihe agaragaza ko yifuza gutera u Rwanda, na byo bigaragaza ko u Burundi bwatangiye gutana.

    Ibi byose biri mu byatumye Perezida Evariste Ndayishimiye abona ko Leta y’u Rwanda yatangiye kumukemanga kubera kwinjira muri iyi mikoranire ifite imigambi mibisha ku Rwanda, ari na byo byatumye atangira kwitanguranwa agaragaza u Rwanda nk’ikibazo.

    Mu byatangajwe na Perezida Evariste Ndayishimiye kandi, yavuze ko Igihugu cye gishobora gufata izindi ngamba zishoboka mu guhagararika ibyo bibazo, ku buryo hari abaketse ko iki Gihugu cyaba kigiye kongera gufunga umupaka ugihuza n’u Rwanda.

    ISESENGURA RYOSE

    UKWEZI.RW

    Source : http://www.ukwezi.rw/Mu-mahanga/article/Kuki-Perezida-Ndayishimiye-yabaye-nk-uzura-ikibazo-cy-u-Burundi-n-u-Rwanda-Isesengura