Tag: featured

  • Hagiye gutangizwa Umuryango RJSD, uhuriyemo abanyamakuru bo mu Rwanda n’abo hanze –

    Itangazo rigenewe abanyamakuru uwo muryango wasohoye rivuga ko uwo umuhango uteganyijwe ku wa 25 Gashyantare 2021, saa 10:00 za mu gitondo. Uzaba hifashishijwe ikoranabuhanga rya Zoom mu kwirinda icyorezo cya Coronavirus, ndetse uzacishwa no ku mbuga nkoranyambaga zirimo YouTube na Facebook.

    Iryo tangazo rikomeza rivuga ko kuri uwo munsi hazaba n’inama igamije kugaragaraza imigabo n’imigambi y’umuryango ndetse no kwakira abanyamuryango bashya bifuza kuwinjiramo.

    Hazagarukwa kandi kuri gahunda umuryango uteganya imbere zirimo gufasha Abanyarwanda kumenya amakuru no gusobanukirwa byinshi kuri Coronavirus ihangayikishije Isi muri rusange.

    Mu 2019 ni bwo abanyamakuru b’ibitangamamakuru byo mu Rwanda no mu mahanga bishyize hamwe, bashinga Umuryango RJSD (Rwanda Journalists for Sustainable Development) bagamije gufasha Abanyarwanda kugera ku iterambere rirambye, hifashishijwe uburyo burambye n’uburenganzira bwo kubona no kumenya amakuru kuri bose, by’umwihariko amakuru agamije iterambere.

    RJSD kandi igamije gutanga ubufasha n’ubujyanama ku banyamakuru bakizamuka n’abakiri bato muri uyu mwuga.

    Umuvugizi wa RJSD, Ntawirema Célestin, yavuze ko abanyamakuru bakizamuka bakeneye ubuvugizi n’ubufasha kuko bidakozwe byazateza icyuho gikomeye igihe abubatse amazina bazaba bamaze gusaza bataratoje abato.

    Yakomeje agira ati “Urabona hano mu Rwanda tumenyereye ko abanyamakuru basanzwe bafite amazina azwi ari bo bagenda bahinduranya ibitangazamakuru. Hari n’abandi banyamakuru bacyinjira muri uwo mwuga, ariko haracyari urugendo mu cyiciro cy’abanyamakuru bashya, kuko bidapfa koroha kubona igitangazamakuru bakorera badasanzwe barubatse amazina akomeye muri rubanda.”

    Yasobanuye ko mu byo uwo muryango ugamije harimo no gufasha iki cyiciro gukomeza kongera ubumenyi n’ubuhanga kugeza binjiye mu kazi.

    Ati “Mu byo tuzafasha iki cyiciro harimo kubafasha kubona amahugurwa no kongera ubumenyi ku rwego mpuzamahanga hagamijwe kubinjiza mu kazi kabaha umusaruro ubageza ku iterambere rirambye.”

    Ntawirema yemeje ko mu Rwanda hakiri umubare munini w’abiga itangazamakuru ariko barangiza ntibakore ibyo bize kuko uretse kuba isoko ry’umurimo rikiri ritoya, no kubona akazi biracyagoye ku banyamakuru bashya ndetse n’aho bakabonye ntigakorwe nk’umwuga wabageza ku iterambere.

    Yagaragaje ko imbuga nka YouTube ari indi mbogamizi ku itangazamakuru iri kwirengagizwa, kandi ishobora kuzateza ikibazo mu hazaza haryo mu Rwanda.

    Yasabye ko abakora ako kazi bakwiye kongera kwibutswa amahame rusange agenga itangazamakuru haba mu Rwanda no ku Isi muri rusange.

    Yatanze urugero rw’abantu “batangiye kwinjira muri uyu mwuga batarawize nta n’amahugurwa bahawe.”

    Yakomeje ati “Harasabwa ibintu byinshi nk’uko umuryango wacu RJSD turi guteganya gukorana na leta n’izindi nzego zireberera inyungu z’abanyamakuru, abantu bakoresha imbuga nkoranyambaga zitandukanye tukabahugura, tukabongerera ubumenyi bagakora neza.”

    RJSD iranateganya gukorana n’amashuri makuru na za kaminuza byigisha itangazamakuru n’itumanaho (Journalism, media & communications), ndetse n’amashuri yisumbuye mu rwego rwo gufasha abayigamo kubongera ubumenyi bukenewe muri iki gihe no kubafasha kwinjira mu kazi bya kinyamwuga.

    Itangazo rimenyesha umunsi wo gutangiza Umuryango RJSD, uhuriyemo abanyamakuru bo mu Rwanda n’abo hanze ku mugaragaro

    Ntawirema Célestin yavuze ko abanyamakuru bakizamuka bakeneye ubuvugizi n’ubufasha

    Umuvugizi wa RJSD, Ntawirema Célestin, yarangije muri Kaminuza ya Southern New Hampshire

  • Ibyo u Rwanda rwohereje mu mahanga byiyongereyeho 13% mu mwaka ushize –

    Ibi byagaragajwe na raporo yakozwe Komisiyo y’Ubukungu mu Muryango w’Abibumbye Ishinzwe Afurika, Ikigo cya TradeMark East Africa ndetse n’Ikigo cy’Ubushakashatsi ku Bukungu bwa Afurika (AERC).

    Iyi raporo igaragaza ko muri rusange ubu bucuruzi bwiyongereye bitewe n’uko ubucuruzi hagati y’ibihugu bigize EAC bwiyongereye cyane n’ubwo ubwo ku rwego mpuzamahanga bwo bwagabanutse cyane bitewe n’uko ingendo mpuzamahanga zahungabanyijwe n’ikwirakwira rya COVID-19.

    Minisiteri y’Ubucuruzi n’Inganda mu Rwanda, igaragaza ko ibyoherezwa mu mahanga byazamutseho 13.6% ugereranyije n’umwaka wa 2019.

    Uku kwiyongera kwatewe n’uko ibyoherezwa mu mahanga byiyongereye, ntibishingire gusa ku ikawa n’icyayi, ahubwo hakiyongeraho imbuto, imboga, indabo ndetse no kongerera agaciro ibindi bisanzwe byoherezwa mu mahanga.

    Iyi raporo iragira iti “Imibare y’ibyoherezwa mu mahanga mu Karere yaragabanutse cyane muri Mata 2020. Gusa byatangiye kugenda bizahuka mu mezi yakurikiyeho.

    Mu by’ukuri mu mezi icyenda y’umwaka wa 2020 ibihugu byinshi bigize EAC byongereye ibyoherezwa mu mahanga kurusha uko byari bimeze ugereranyije n’umwaka wa 2019.”

    Umuyobozi ushinzwe Igenamigambi n’Igenzura muri Minisiteri y’Ubucuruzi n’Inganda mu Rwanda, Munyurangabo Jonas, yavuze ko ibyoherezwa mu mahanga byiyongereye bitewe n’uko ibyo u Rwanda rwohereza mu mahanga bidashingiye cyane ku mutungo kamere, nk’amabuye y’agaciro n’ibindi, ahubwo byiyongereyeho ibindi nk’imboga n’imbuto.

    Yavuze ko hari isomo rinini ibihugu byo mu Karere byagakwiye kwigira ku cyorezo mu kurushaho guteza imbere ubucuruzi bw’imbere.

    Munyurangabo yavuze kandi ko u Rwanda ruri gushyira imbaraga nyinshi mu kurushaho koroshya amabwiriza agenga itumizwa n’iyoherezwa ry’ibicuruzwa bijya hanze y’u Rwanda.

    Umuyobozi Mukuru wa Trade Mark East Afrika, Frank Matsaert, avuga ko imibare y’ibyavuye mu bushakashatsi igaragaza ko hakenewe ubucuruzi bushingiye ku guhanga udushya ndetse na za guverinoma zigashyigikira ibikorwa by’ubucuruzi mu buryo bwagutse.

    Ibyo u Rwanda rwohereza mu mahanga byiyongereyeho 13.6% mu mwaka ushize

  • Pocketwifi, kimwe mu bihembo ku batsinze muri poromosiyo #NkundaURwanda ya Airtel –

    Pocketwifi izajya iba iri kumwe na internet y’ubuntu ingana na 30 GB, ifite ubushobozi bwo guhuza ibikoresho bigera 10 kandi igakora neza.

    Airtel Rwanda izajya ihemba inashyikirize iyi pocketwifi abantu batatu buri munsi, aho izajya izana na internet y’ubuntu yihuta cyane ingana na 30GB, ku buryo izorohereza uyikoresha kubona ibyo akeneye kuri murandasi vuba bitamusabye gutegereza umwanya munini.

    Ni inkuru nziza ku banyeshuri biga bakoresha internet, abakozi bagira akazi gakorerwa hanze y’ibiro, cyangwa n’abandi bose bakenera internet mu buzima bwabo bwa buri munsi.

    Poromosiyo ya NkundaURwanda yatangiye tariki 14 Gashyantare, aho kuyitabira bisaba kwandika inkuru y’urukundo ukunda u Rwanda, abenegihugu barwo, ibihakorerwa, ibirutatse, serivisi zihatangirwa n’ibindi.

    Iyo nkuru ukayishyira ku mbuga nkoranyambaga (Facebook, Twitter cyangwa Instagram) zawe cyangwa iza Airtel mu rurimi rwose wifuza.

    Kuba umwe mu bayitsindira bisaba kuba iyo nkuru yawe yavuzweho n’abantu benshi, iriho hashtag ya #NkundaURwanda, #NoLockDownOnLove, na #LoveIsRed warangiza uga “Tagging” imbuga nkoranyambaga za Airtel RWanda.

    Ukeneye ibindi bisobanuro ku byerekeye iyi poromosiyo wasura urubuga www.airtel.co.rw

    Poromosiyo ya #NkundaURwanda yatangijwe na Airtel Rwanda izahemba Pocketwifi izifashishwa ahantu hose mu kazi kose

  • Huye: Abantu 26 bafatiwe mu tubari tune barenze ku mabwiriza yo kwirinda Coronavirus –

    Bafashwe mu gikorwa cyo kugenzura uko amabwiriza yo kwirinda Coronavirus cyorezo ari kubahiriza muri ibi bihe, cyakozwe n’ubuyobozi ku bufatanye na Polisi, Dasso n’urubyiruko rw’abakorerabushake ku mugoroba wo kuri uyu wa Gatatu.

    Umuyobozi w’Akarere ka Huye, Sebutege Ange, yabwiye IGIHE ko hafashwe abantu 26 bari kunywera mu tubari tune.

    Yabibukije ko icyorezo cya COVID-19 kigihari kandi cyica asaba abantu kwirinda kugikerensa.

    Ati “Abantu bakwiye kumva ko COVID-19 ntaho yagiye. Ibyo bakora binyuranije n’amabwiriza bishobora gushyira ubuzima bwabo n’imiryango yabo mu kaga, ntabwo tuzabyihanganira, bazafatwa bacibwe amande, utubare dufunga kandi buri wese arekurwe aruko yipimishije COVID-19 yiyishyuriye.”

    Yashimiye abaturage batanze amakuru ko hari abarenze ku mabwiriza yo kwirinda COVID-19 abasaba kubikomeza kugira ngo habe ubufatanye mu guhashya icyo cyorezo.

    Ati “Turashimira abaturage baduha amakuru kandi dusaba n’ahandi hakorwa ibikorwa nk’ibi binyuranyije n’amabwiriza ko bakomeza kuduha amakuru.”

    Bamwe mu baturage bakunze kugaragaza ko abarenga ku mabwiriza yo kwirinda COVID-19 aribo batuma icyo cyorezo gikomeza gukwirakwira bikabagiraho ingaruka zo kucyandura no gufatirwa ingamba zirimo no gushyirwa muri gahunda ya Guma mu rugo.

    Basaba ko abafatwa barenze ku mabwiriza bajya bahanwa by’intangarugero kugira ngo babicikeho burundu.

    Abafashwe bajyanywe n’ubuyobozi guhabwa ibihano naho utubari bafatiwemo twari dusanzwe dukora nka resitora duhita dufungwa.

    Ubuyobozi bw’Akarere ka Huye buvuga ko igenzura rikomeje.

    Abafashwe bahawe ibihano naho utubari basanzwemo turafungwa

    Utubari bafatiwemo twari dusanzwe dukora nka restaurants

    [email protected]


  • Rwamagana: Mu Cyuzi cya Bugugu hongeye kugwamo umusore, apfiramo –

    Ibi byabaye ku mugoroba wo kuri uyu wa gatatu tariki ya 17 Gashyantare 2021, uyu musore akaba akomoka mu Mudugudu wa Kamata mu Kagari ka Cyanya mu Murenge wa Kigabiro, aha hakaba ari naho hakomoka undi mwana w’umuhungu w’imyaka 13 uherutse gupfira muri iki cyuzi nawe yagiye koga.

    Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Umurenge wa Kigabiro, Hanyurwimfura Egide, yabwiye IGIHE ko uyu musore yaguyemo ahagana mu masaha ya saa Kumi ubwo yari yagizye koga.

    Yagize ati “Amakuru mfite ni uko ari umusore ukiri muto wagiyeyo agiye koga birangira aguyemo, twahise twohereza abayobozi bafatanya n’abaturage bamukuramo Polisi n’abaganga nabo barahagera atwarwa kwa muganga kugira ngo akorerwe isuzumwa.”

    Abaturage baturiye iki cyuzi baganiriye na IGIHE ariko batifuje gushyira hanze imyirondoro yabo, bavuze ko kibatera impungenge ku buryo leta ikwiriye gushaka uburyo kizitirwa.

    Umwe yagize ati “ Buri nimugoroba kuri iki cyuzi haza abana baje koga ubundi ukabona haje abasore benshi harimo n’abatazi koga, abo rero nibo havamo abagwamo hano, hari n’abandi benshi bakunda kubanza gusoma ugasanga babakuyemo batapfuye ariko ubona ko byari hafi.”

    Yakomeje asaba leta ko bibaye byiza iki cyuzi cyazititirwa ngo kuko gikunda kugerwaho n’urubyiruko rwinshi cyane rwiganjemo n’abatazi koga.

    Gitifu Hanyurwimfura we yasabye ababyeyi bahaturiye n’abandi baturage gufatanya n’ubuyobozi bakajya birukana abajya kuhogera.

    Ati “Turakomeza ubukangurambaga dusaba ababyeyi bahaturiye n’izindi nzego zose dufatanya gukomeza kuhakurikirana. Twahashyize amarondo ahakurikirana ariko akenshi usanga rimwe na rimwe ku manywa baba bagiye mu mirimo yabo bakabaca mu rihumye ariko turakomeza ubukangurambaga.”

    Kuri ubu umurambo w’uyu musore wajyanywe ku Bitaro bya Rwamagana kugira ngo ukorerwe isuzumwa mbere yuko ushyikirizwa umuryango we ngo ushyingurwe.

    Mu Cyuzi cya Bugugu i Rwamagana hongeye kugwamo umusore, apfiramo

  • Huye: Imiryango 31 iherutse gusenyerwa n’ibiza yatangiye guhabwa ubufasha –

    Ni ubufasha bagenewe na Croix Rouge y’u Rwanda aho bahawe ibiringiti byo kwiyorosa, indobo, amajerekani, amasahani, amasafuriya, ibiyiko, imikeka, shitingi n’amasabune.

    Bamwe mu babihawe bavuga ko bashimira ubu bufasha bagenewe kuko bugiye kubagoboka mu mibereho.

    Kampire Maria yagize ati “Barakoze kudufasha kubona ibi bikoresho kuko nta kindi kintu dufite twasigaranye mu nzu n’imyenda twambaye ni iyo abaturanyi bagiye badutiza.”

    Ati “Turabyishimiye cyane kuko badutekerejeho ahubwo Imana ibahe umugisha. Njyewe ku bwanjye nta kintu na kimwe nasigaranye mu rugo. Ibi bikoresho biramfasha ariko nanone ntacyo kurya dufite.”

    Abasenyewe n’ibiza basabye ko bafashwa no kubona aho gucumbika ndetse n’ibyo kurya kuko aho bari mu baturanyi bari kubyigana bikagaragara ko bababangamiye.

    Umuyobozi wa Croix Rouge y’u Rwanda mu Turere twa Huye na Gisagara, Muyenzi Robert, yavuze ko batanze ubufasha kuri iyo miryango kugira ngo muri ibi bihe icumbikiwe ibashe kubona ibikoresho by’ibanze mu buzima.

    Ati “Ni ukubafasha kugira ngo babashe kubona ibikoresho baba bifashisha muri iki gihe. Uyu munsi twafashije imiryango umunani yo mu Murenge wa Mukura, ejo bundi twafashije indi umunani yo mu Murenge wa Rusatira. Hari n’ibindi bikoresho bigenewe imiryango 15 dusize muri Stade Huye kugira ngo biyigezweho vuba.”

    Umukozi ushinze Imicungire y’Ibiza mu Karere ka Huye, Nsabimana Jean Pierre, yavuze ko hakozwe ubutabazi bw’ibanze kandi ibikorwa byo kubafasha bizakomeza.

    Yagize ati “Iyi ni intango kuko mu gihe hari kubarurwa n’abandi ndetse no mu yindi mirenge bahuye n’izi ngaruka z’ibiza harakorwa raporo yegeranywe, hanyuma bashakirwe icumbi. Aba ni abiyongera ku bandi tugomba guteganyiriza bakazabona amacumbi.”

    Mu cyumweru kimwe gusa mu Karere ka Huye ibiza bimaze gusenyera imiryango irenga 30. Kugeza ubu abasenyewe n’imvura bacumbitse mu baturanyi babo.

    Abahawe ibikoresho bashimye ubufasha bagenewe

    Abasenyewe n’imvura mu Karere ka Huye batangiye guhabwa ubufasha

    Bahawe ibikoresho bitandukanye by’ibanze bizabafasha mu mibereho ya buri munsi

    Abaturage bijejwe ko bagiye no gushakirwa amacumbi ndetse n’ibiribwa

    Imiryango 31 iherutse gusenyerwa n’ibiza mu Karere ka Huye yatangiye guhabwa ubufasha

    [email protected]


  • RIB yataye muri yombi Sheikh Hamdan Habimana ukurikiranyweho kwiba umunyamakuru amafaranga –

    Sheikh Hamdan Habimana usanzwe ari Umuyobozi wungirije w’Abafana ba Arsenal mu Rwanda akaba anayobora Ijabo ryawe Rwanda, yafatiwe mu Karere ka Huye. RIB yakiriye icyo kirego ku wa 14 Gashyantare 2021.

    Umuvugizi w’Umusigire wa RIB, Dr Murangira B. Thierry, yabwiye IGIHE ko uwo mugabo icyaha akurikiranyweho yagikoze mu cyumweru gishize.

    Yagize ati “Habimana Hamdam w’imyaka 45 akurikiranyweho icyaha cyo kwiba amafaranga. Bivugwa ko yayibye umunyamakuru wa B&B FM- Umwezi. Byabereye mu Murenge wa Kinyinya mu Karere ka Gasabo, tariki 13 Gashyantare 2021.’’

    Mu kiganiro B&B Sports Plateau cyo kuri uyu wa Gatatu tariki 17 Gashyantare 2021, abanyamakuru b’imikino kuri B&B Fm Umwezi bavuye imuzi ikibazo cya Uwimana bakorana.

    Uwimana Clarisse yibwe amafaranga ubwo yari yagiye mu kiganiro asiga imodoka muri parking y’inzu ikoreramo B&B FM- Umwezi.

    Nyuma y’ikiganiro ubwo uyu mukobwa yajyaga mu modoka ye yabuze amafaranga yari yasizemo.

    Ibi byatumye hiyambazwa camera zo muri parking y’inyubako iyi radiyo ikoreramo, ndetse mu kwitegereza amashusho ngo basanze Sheikh Hamdan Habimana ari we wafunguye imodoka ya Uwimana yinjiramo akoresheje urundi rufunguzo.

    Imfurayiwacu Jean Luc ukora kuri B&B Fm Umwezi, mu kubara inkuru yavuze ko ubwo barebaga ku mashusho yafashwe na camera, basanze saa Sita n’iminota 22 z’amanywa, aribwo Sheikh Habimana yinjiye mu modoka, ayimaramo amasegonda 48.

    Nyuma yo kubona amashusho, Uwimana n’ubuyobozi bwa radiyo akorera bahise biyambaza inzego zishinzwe umutekano.

    Umuyobozi wa B&B FM Umwezi akaba n’umunyamakuru wayo, Bagirishya Jean de Dieu [Jado Castar], yaciye amarenga ko igikorwa cyabaye batacyita ubujura gusa, avuga ko hari ibindi bibyihishe inyuma.

    Yagize ati “Ntabwo abantu baba abana kugeza mu 2021 ukibatwara nk’abana, gukurikira ngo urashaka telefoni n’imashini z’abantu, ababiri inyuma inama nabagira mubivemo. Mukore akazi kanyu n’undi akore ake.”

    Yongeye gusaba guhabwa amahoro buri wese agakora akazi ke neza, ati “Mushobora kutureka byibuza tugakora mu mahoro? Buri kimwe mugerageza ntabwo tukiri bato. Mushobora kuduha amahoro buri umwe agakora ibyo ashinzwe? Uzancira akobo incire akanzu.”

    Sheikh Hamdan Habimana kuri ubu afungiye kuri Sitasiyo ya RIB ya Kinyinya mu gihe agikorerwa dosiye ngo ishyikirizwe Ubushinjacyaha.

    Mu gihe yahamwa n’icyaha akekwaho, ingingo ya 166 iteganya ko yahanishwa igifungo kitari munsi y’umwaka umwe ariko kitarenze imyaka ibiri, ihazabu y’amafaranga y’u Rwanda atari munsi ya miliyoni 1 Frw ariko atarenze miliyoni ebyiri 2 Frw, imirimo y’inyungu rusange mu gihe cy’amezi atandatu cyangwa kimwe gusa muri ibyo bihano.

    Ikibazo cya B&B FM Umwezi bagaruka ku nkuru ya Sheikh Hamdan Habimana

    Sheikh Hamdan Habimana wabaye mu buyobozi bwa Mukura akurikiranyweho kwiba amafaranga y’umunyamakuru Uwimana Clarisse

    Uwimana Clarisse bivugwa ko yibwe na Sheikh Hamdan Habimana

  • Rusesabagina yahakanye ko ari ‘UMUNYARWANDA’, Sankara ati “Biteye isoni’’ (Amafoto na Video) –

    Ni ubwa mbere Rusesabagina n’abandi 20 bareganwa bahuriye mu rukiko nyuma y’ubusabe bw’Ubushinjacyaha bwo guhuza imanza zabo kuko ibyaha bakurikiranyweho bifitanye isano.

    Uru rubanza ruri kuburanishwa n’Urugereko rwihariye rw’Urukiko rukuru ruburanisha ibyaha mpuzamahanga n’ibyambukiranya imipaka ruherereye mu Karere ka Nyanza ariko rwabereye mu cyumba cy’Urukiko rw’Ikirenga ruri ku Kimihurura mu rwego rwo kwirinda ikwirakwira rya Coronavirus.

    Rusesabagina w’imyaka 66 kuri uyu wa 17 Gashyantare 2021, yongeye kugaragaza ko atari ‘Umunyarwanda’ ndetse Gatera Gashabana umwunganira mu mategeko avuga ko urukiko rudafite ububasha bwo kumuburanisha kuko ari Umubiligi.

    Ingingo y’ubwenegihugu bwa Paul Rusesabagina yatinzweho mu rubanza kugeza aho Nsabimana ‘Sankara’ na we avuze ko biteye isoni kubona Rusesabagina yihakana ko ari ‘Umunyarwanda’ nyamara yari afite umugambi wo kuruyobora.

    Sankara wari Visi Perezida wa Kabiri w’Impuzamashyaka ya MRCD-FLN yavuze ko uwahoze ari umuyobozi we [Rusesabagina] yashakaga kuba Perezida w’u Rwanda kandi bitashobora ari umunyamahanga.

    Yagize ati “Hari ibyo numvise numva mbigizeho isoni. Bwana Paul Rusesabagina yari Perezida wacu, ndi icyegera cye, ndi Visi Perezida wa Kabiri. Inzozi ze yari afite zari izo kuba Perezida w’u Rwanda. None uyu munsi hano mu rukiko, njye impamvu mvuga ko mfite isoni ni uko avuga ko atari Umunyarwanda. Njye nkaba nibaza uko yashakaga kuba Perezida w’u Rwanda atari Umunyarwanda. Nkibaza niba ari ya politiki ya mpatsibihugu cyangwa ya Neo-Colonialisation yabagamo, nkumva mfite isoni nk’icyegera cye. Nyakubahwa Perezida, twatangaje intambara ku gihugu iratunanira, baradufata.’’

    Sankara we yavuze ko nta nzitizi afite yatuma urubanza rudakomeza anungamo ko Rusesabagina ibyo ari gukora bigamije ‘kurutinza nkana.’

    Urukiko rwanzuye ko umwanzuro ku nzitizi zatanzwe na Rusesabagina uzatangazwa ku wa 26 Gashyantare 2021.

    UKO IBURANISHA RYOSE RYAGENZE

    REBA UKO IBURANISHA RYAGENZE MU MASHUSHO UNYUZE KURI IGIHE TV

    -  Andi mafoto ya Rusesabagina na bagenzi be basohoka mu rukiko

    Mukandutiye Angelina ni we mugore uri muri dosiye y’abashinjwa ibyaha bifitanye isano n’iterabwoba

    Nsabimana Callixte ‘Sankara’ asohoka mu rukiko nyuma y’iburanisha

    Uru rubanza ruregwamo abantu 21 bakoze ibyaha byabereye ahantu hamwe kandi bifitanye isano ya bugufi

    Rusesabagina n’abandi ubwo basohokaga mu rukiko

    Rusesabagina yurira imodoka itwara imfungwa n’abagororwa

    Umutekano wari wakajijwe ku Rukiko rw’Ikirenga ruri ku Kimihurura ahabereye uru rubanza

    13:27: Umucamanza Muhima Antoine ukuriye Inteko Iburanisha yasoje iburanisha ry’uyu munsi avuga ko umwanzuro ku nzitizi zatanzwe na Rusesabagina uzatangazwa ku wa 26 Gashyantare 2021 saa Mbili n’igice. Kuri uwo munsi hazanumvwa abandi baburanyi bafite izindi nzitizi.

    Inteko y’abacamanza ubwo iburanisha ryari ririmbanyije

    13:22: Me Nkundabarashi Moïse wunganira Sankara yavuze ko kuri we nta nzitizi abona zatuma urubanza rutaburanishwa. Yasabye ko umukiliya we kuko yamaze kwisobanura ku byaha 10 byaba byiza ari we uhereweho mu kwisobanura kugira ngo dosiye ye yihutishwe.

    -  Nsabimana Callixte Sankara ati “NTEWE ISONI N’IBYATANGAJWE NA RUSESABAGINA’’

    13:16: Nsabimana Sankara ni we ugezweho mu gutanga inzitizi abona ziri mu rubanza.

    Ati “Ndifuza ko urubanza rwihuta. Ndabona ari nk’aho Rusesabagina ashaka gutinza urubanza nkana. Ndashaka ko rwihuta nkamenya aho mpagaze.’’

    Sankara yavuze ko amaze imyaka ibiri aburana kandi akeneye ko ‘urubanza rwakwihutishwa.

    Yavuze ko afite isoni zo kuba Rusesabagina yahakanye ko ari Umunyarwanda kandi yari afite intego zo kuyobora igihugu.

    Yakomeje ati “Hari ibyo numvise numva mbigizeho isoni. Bwana Paul Rusesabagina yari Perezida wacu. Kandi yashakaga kuba Perezida w’u Rwanda. None mu rukiko aravuga ko atari Umunyarwanda. Ese yashakaga kuba Perezida atari Umunyarwanda? Ese ni ya Politiki ya Mpatsibihugu? Twatangaje intambara mu gihugu, baradufata. Njye nari Visi Perezida we wa Kabiri mu Mpuzamashyaka ya MRCD.

    Nsabimana Callixte uzwi nka Sankara yari Umuvugizi wa FLN. Yasabye urukiko kwihutisha urubanza kuko amaze imyaka ibiri ari kuburana

    12:59: Rusesabagina ati “Mumpe umwanya nsobanure ukuntu ntari Umunyarwanda

    Rusesabagina yavuze ko kuva yava mu gihugu atongeye gukoresha ubwenegihugu bw’u Rwanda.

    Ati “Njye ntabwo ndi Umunyarwanda. Mvuye hano mu 1996 mpunze, kuva icyo gihe icyo natanze ikarita y’indangamuntu na pasiporo. Nari meze nk’umuntu udafite igihugu. Nafashwe nk’umwana w’imfubyi, wapfushije ababyeyi bombi, ibyanjye byose narabitanze. Kuva icyo gihe nabonye ikarita ya Loni yanditseho u Bubiligi. Iyo pasiporo nari mfite ububasha bwo kujya mu bihugu byose byo ku Isi usibye icyanjye cya kavukire cy’u Rwanda.’’

    “Icyo gihe u Bubiligi bwaje kumpa ubwenegihugu mu 2000, ubw’Ubunyarwanda ntabwo nabusubiranye. Nashatse kuza mu Rwanda mu 2003. Nagiye muri Ambasade bambaza pasiporo mfite, mbabwiye ko ari iy’Ababiligi, bambwiye ko banterera visa nkajya mu Rwanda. Nishyuye amadolari [ajya kungana] n’amayero 120. Naje hano i Kigali, mwanyakiriye nk’Umubiligi, si nk’Umunyarwanda. Nyuma yaho nisubiriye iwacu mu Bubiligi. Nyuma y’umwaka umwe naragarutse, icyo gihe ni bwo nazaga nka Rusesabagina w’Umubiligi.’’

    Rusesabagina yakomeje kwitsa cyane ko yashimuswe ndetse akaba ari mu Rwanda binyuranye n’amategeko.

    Ati “Muramutse muvuze muti uyu muntu ari hano binyuranyije n’amategeko. Sinongeye gusubirana ubwenegihugu bw’u Rwanda kandi Ubushinjacyaha na bwo bwabyemeye kuko bwagiye kurega mu Bubiligi bubwirwa ko ‘ikibazo tuzakiga.’ Icyantangaje ni uko umuntu warezwe, dosiye ikiri gukurikiranwa ashimutwa.’’

    Yakomeje abaza ati “Abanyarwanda bose iyo bagiye kubarega bajya kubarega i Bruxelles, ntibashoboraga kumbona mu buryo bwemewe. Uyu munsi uwambaza indangamuntu yanjye ntayo mfite, mfite indangamuntu imwe na pasiporo imwe.”

    Rusesabagina Paul yasabye umwanya asobanura impamvu atari Umunyarwanda

    -  Ku kirego cyatanzwe mu rukiko rwa EACJ i Arusha gihamya ko ari UMUNYARWANDA

    Rusesabagina yavuze ko abamwunganira bamubwiye ko ‘udashobora kurega mu rukiko rwa EAC kuko ntahagira address.’

    Ati “Njye navuze ko mfite address kuko ubu ndi i Mageragere. Nzabanza mbirebe neza ko nanditse niba ndi Umunyarwanda cyangwa nkomoka mu Rwanda.’’

    12:43: Gashabana Gatera wunganira Rusesabagina mu mategeko yavuze ko dosiye ya Rusesabagina ifite umwihariko.

    Ati “Ndacyashimangira ko Ubushinjacyaha butashoboye kutugaragariza niba inkiko zo mu Rwanda zifite ububasha bwo kumukurikirana kandi nabwo bukabyemera. Hari inyandiko zisaba ko atabwa muri yombi, kuki batayigendeyeho? Ibyo twavuze turacyabishimangira, tubihagazeho. Nyakubahwa Perezida turabasaba ko mwemeza ko urukiko nta bubasha rufite.’’

    12:32: Gatera Gashabana wunganira Rusesabagina avuga ko nubwo ibyaha biri muri dosiye ye ya mbere atabiregwa ariko hari aho bihuriye, akaba ari nacyo gituma batanga irengayobora ry’iburabubasha bw’urukiko.

    Ati “Tumaze kugaragaza ibidasanzwe bituma mubona ko mudafite [urukiko] ububasha. Sinitiranya koherezwa n’ububasha kuko Ubushinjacyaha bwiyemereye ko urukiko rudafite ububasha. Turasanga ibyavuzwe n’Ubushinjacyaha nta shingiro bifite.’’

    -  UBUSHINJACYAHA KU IFATWA RYA RUSESABAGINA

    12:23: Ubushinjacyaha bwavuze ko ibijyanye n’ifatwa n’ifungwa byaganiriweho mu maburanisha yabanje ndetse na Rusesabagina yarajuriye. Itegeko riteganya ko kuburana ku ifatwa n’ifungwa biburanwa mu gihe haburanwa gufungwa by’agateganyo.

    Ubushinjacyaha buti “Nta burenganzira afite bwo kujurira kuko inzira zari zarangiye. Turumva kukigarukaho bidakwiye kugarukwaho mu gihe haburanwa urubanza mu mizi.’’

    Buvuga ku bijyanye na Rusesabagina wahakanye ko ari Umunyarwanda bwavuze ko ‘yatanze ikirego mu Rukiko rw’Umuryango wa Afurika y’Uburasirazuba (EACJ)’.

    Ubusanzwe EACJ itangwamo ibirego n’abaturage bo mu Karere, ibyo Ubushinjacyaha bugaragaza ko ‘bishimangira ko na we yiyemerera ko ari Umunyarwanda.’

    12:13: Ubushinjacyaha bwavuze ko nyuma y’ifatwa rya Rusesabagina, mu nyandiko Ubushinjacyaha Bukuru bwanditse busaba u Bubiligi ko dosiye bufite zoherezwa mu Rwanda, bwamenyesheje urundi ruhande ko yafashwe.

    Buti “Nyuma yo gufatwa, imikoranire y’inzego zombi yarakomeje. Ibivugwa bimeze nk’aho imikoranire y’ubutabera hagati y’ibihugu byombi yagiyemo agatotsi, si byo. Ibi byose n’ibyavuzwe bishimangira ko inzitizi zatanzwe nta shingiro zifite.’’

    Ubushinjacyaha buvuga ko urukiko rufite ububasha bwo kuburanisha Rusesabagina Paul.

    12:06: Ubushinjacyaha bwavuze ko ‘Urugereko rwihariye rw’Urukiko rukuru ruburanisha ibyaha mpuzamahanga n’ibyambukiranya imipaka rufite ububasha bwo kuburanisha buri wese harimo n’abanyamahanga bakurikiranyweho gukora ibyaha by’iterabwoba, gufatiraho abantu ingwate, ubucakara n’ibindi bifitanye isano na byo.’

    Buti “Dusanga urukiko rufite ububasha bwo kuburanisha urubanza.’’

    -  Amafoto y’abashinjacyaha bavuga ku nzitizi zatanzwe na Rusesabagina

    -  UBUSHINJACYAHA BUVUGA KO INZITIZI ZATANZWE NA RUSESABAGINA NTA REME

    11:57: Ubushinjacyaha bwavuze ko Paul Rusesabagina ibikorwa yakoze mu 2011 atabirezwe bityo bidakwiye kugarurwa muri dosiye nk’inzitizi.

    Buti “Inzitizi y’iburabubasha ishingiye ku masezerano yabaye hagati y’Ubushinjacyaha bw’u Rwanda n’u Bubiligi, nta reme ifite, ishobora kugaragaza.’’

    -  Rusesabagina yabanje gukorana na FDLR mu 2011

    11:48: Paul Rusesabagina yari akurikiranyweho dosiye y’icyaha cy’iterabwoba no gutera inkunga imitwe y’iterabwoba, akorana na FDLR. Yakoranaga icyo gihe na Habiyaremye Noel.

    Ubushinjacyaha bw’u Rwanda n’u Bubiligi byarakoranye hasabwa ko Rusesabagina wari i Bruxelles yabazwa. Mu 2011 ni bwo Rusesabagina yabajijwe n’abagenzacyaha b’u Bubiligi n’abashinjacyaha b’u Rwanda.

    Buti “Ntibyigeze bibaho ko Ubushinjacyaha bw’u Rwanda busaba ko Paul Rusesabagina yoherezwa mu Rwanda. Ntibyabayeho. Habayeho ubufatanye ko Paul Rusesabagina akurikiranwa mu Bubiligi. Byabaye mu 2012.’’

    Paul Rusesabagina yakurikiranwaga nka Perezida wa PDR Ihumure wakoranaga na FDLR.

    Mu 2018, Ubushinjacyaha bw’u Rwanda bwafunguye indi dosiye ibarizwamo abantu bo mu Mutwe w’Iterabwoba wa MRCD-FLN; yarimo Nsabimana Callixte alias Sankara, Gen Irategeka Wilson n’abandi.

    U Rwanda rwasabye ko Paul Rusesabagina yabazwa n’Ubushinjacyaha bw’u Bubiligi ariko iyo dosiye ntabwo bwayigumanye.

    Ababiligi bahaye Ubushinjacyaha bw’u Rwanda ibyo bakuye mu isaka ryabereye mu rugo rwa Rusesabagina mu Bubiligi.

    -  UBUSHINJACYAHA BWAREZE RUSESABAGINA ’BUTIBESHYE’

    11:37: Nyuma yo kugaragaza inzitizi y’uko inkiko zo mu Rwanda zidafite ububasha bwo kuburanisha Rusesabagina [ku mpamvu z’uko ari Umubiligi], Umucamanza Antoine Muhima ukuriye inteko iburanisha yahaye umwanya Ubushinjacyaha ngo bugire icyo bubivugaho.

    Ubushinjacyaha bwahawe ijambo buvuga ko inzitizi zatanzwe na Rusesabagina zigamije gutinza urubanza gusa kuko amazina ye yombi ari ay’Abanyarwanda kimwe n’ababyeyi be.

    Ubushinjacyaha bwasobanuye ko butemeranya na Paul Rusesabagina uvuga ko ari Umubiligi ndetse butamureze bwibeshye kuko bwamureze nk’Umunyarwanda ufite ubwenegihugu bwa kabiri [bw’u Bubiligi].

    Ikindi kuba Rusesabagina atigeze ahakana umwirondoro w’ababyeyi be bombi kandi bakaba ari Abanyarwanda bivuze ko afite ubwenegihugu bw’ifatizo ari bwo ’Nyarwanda’.

    Ubushinjacyaha bwagaragaje kandi ko ibihugu byose [u Rwanda cyangwa u Bubiligi] byemera ko umuntu agira ubwenegihugu bubiri butandukanye.

    Buti “Ubwenegihugu bwe bw’ifatizo ni Umunyarwanda. Kuba muri Nyakanga 2000 yarabonye ubwenegihugu bw’u Bubiligi, ntibimukuraho ko ari Umunyarwanda. Ntabwo kubona ubwenegihugu bw’u Bubiligi bihita bigukuraho ubwenegihugu bw’u Rwanda. Yagombaga kugaragaza uko yatakaje ubwenegihugu bw’inkomoko.’’

    Abashinjacyaha bavuguruje ibyavuzwe na Me Gashabana ashinjura Rusesabagina aho bagaragaje ko ‘bibabaje kuba atarasomye’ ibikubiye mu nyandiko y’ikirego.

    Bavuze ko bika birenga 800 bigize ikirego, Gashabana yahisemo gusa icya 71 n’icya 102.

    Umwe muri bo yavuze ko ingingo ya 42 y’itegeko rireba ububasha bw’inkiko yakurikijwe ndetse uburenganzira bw’uregwa bukaba bwarubahirijwe.

    -  Ntabwo nazanywe mu Rwanda, ‘narashimuswe’

    11:27: Rusesabagina yavuze ko Ubushinjacyaha bw’u Rwanda bwasabye ubw’u Bubiligi kumwohereza ariko ntibabyemera.

    Ati “Ubwo urubanza rwategurwaga ni bwo nakorewe icyo nise ‘gushimuta’. Icyo gushimuta nacyo ni icyaha kandi ntabwo gisimbuzwa ikindi.’’

    Umucamanza Antoine Muhima ukuriye inteko iburanisha yavuze ko ikijyanye no gushimutwa na cyo kizaburanwaho.

    -  Gatera ati “U Bubiligi ntibwashoboraga kohereza Rusesabagina

    11:24: Gatera avuga ko Rusesabagina yafashwe mu gihe hakorwaga dosiye yo kumuta muri yombi.

    Ati “Uburyo yafashwe bwemewe n’amategeko? Bizasuzumwa neza. Inyandiko zisaba itabwa muri yombi, yoherejwe mu Bubiligi ariko ntibwashoboraga kuyishyira mu bikorwa kuko rutari kohereza umuturage warwo ngo aburanishirizwe mu kindi gihugu.’’

    Yavuze ko “Ibyabaye byose, kuba yaje mu rukiko, urubanza rwa Rusesabagina, imbere y’urukiko rwanyu nta bubasha rufite bwo kuruburanisha.’’

    -  Amafoto ya bamwe mu badipolomate bari mu cyumba cy’iburanisha

    Ambasaderi wa Leta Zunze Ubumwe za Amerika mu Rwanda, Peter Vrooman, mu badipolomate bari mu rukiko mu rubanza

    -  Rusesabagina yasabye kujyanwa kuburanishirizwa mu nkiko zo mu Bubiligi

    Nyuma yo kugaragaza ko Inkiko zo mu Rwanda zidafite uburenganzira bwo kumuburanisha, Rusesabagina yahaye umwanya umwunganizi we, Me Gatera Gashabana na we arabishimangira anagaragaza zimwe mu ngingo z’amategeko bashingiraho.

    Me Gashabana yavuze ko nk’uko byatangajwe n’umukiliya we, bafite inzitizi isaba ko ikirego Ubushinjacyaha buregamo Rusesabagina Paul kitakwakira hashingiwe ku iburabubasha ry’urukiko rugomba kumuburanisha arirwo Urugereko rwihariye rw’Urukiko ruburanisha Ibyaha Mpuzamahanga n’Ibyambukiranya Imipaka.

    Gatera yavuze ko Urukiko rukwiye kwakira inzitizi y’iburabubasha hanyuma rugategeka ko Rusesabagina yoherezwa imbere y’inkiko z’u Bubiligi zibifitiye ububasha.

    Ati “Kubera ko twazamuye ikibazo cy’inzitizi ariko hari utundi tubazo twari dufite two kubagezaho. Ndumva mwakubahiriza amategeko, mukemeza ko urukiko nta bubasha rufite bwo kuburanisha uru rubanza.’’

    -  Gatera ati “Rusesabagina yafatiwe mu Rwanda bidasobanutse”

    11:00: Gatera yavuze ko Paul Rusesabagina yafatiwe i Kigali ku wa 28 Kanama 2020, atangira gukurikiranwa.

    Yagize ati “Ese yafashwe mu buhe buryo? Hakurikijwe ayahe mategeko? Bigaragara ko byakozwe hakurikijwe ibyari byemeranyijweho n’Ubushinjacyaha n’Ubucamanza bw’u Bubiligi nk’ubufite ububasha bwo kuburanisha.’’

    Yavuze ko ibimenyetso byatanzwe n’Ubushinjacyaha byerekana ko Paul Rusesabagina afite ubwenegihugu bw’u Bubiligi akaba ari nacyo gihugu kigomba kumuburanisha.

    10:51: Rusesabagina ati “Urukiko ntirufite ububasha bwo kumburanisha”

    Rusesabagina yatangiye avuga ko afite inzitizi zituma urubanza rutatangira.

    Ati “Njye nk’Umubiligi waje nshimuswe, nabonaga urukiko rudafite ubushobozi bwo kumburanisha. Umwavoka wanjye yabisobanura mu magambo arambuye.’’

    Me Gatera Gashabana ati “Twasabaga ko ikirego kitakwakirwa hashingiwe ku iburabubasha ry’urukiko rw’Urugereko rwihariye rw’Urukiko ruburanisha Ibyaha Mpuzamahanga.’’

    10:46: Urukiko rwavuze ko ruzagena igihe urubanza rugomba kumara kuko bidakozwe urubanza rwazatinda kuko rurimo abantu benshi.

    Umucamanza yakomeje ati “Twese tugomba kubahiriza amahame yemewe arimo ay’uburenganzira bwo kwiregura no kunganirwa. Ikindi ni ihame ryo kuvuguruzanya no kunganirana imbere y’urukiko. Ibivugiwe mu rukiko bishobora kuvuguruzwa. Intambara turimo ni iy’ukuri. Bigomba gukorwa hubahwa urukiko ariko no hagati yanyu hakabamo ubwubahane.’’

    10:40: Umucamanza Antoine Muhima ukuriye Inteko Iburanisha yavuze ko hari ababuranyi batatanze imyanzuro, avuga ko bakwiye kubikora nk’uko biteganywa n’amategeko.

    -  UBUSHINJACYAHA BUHAGARARIWE N’ABASHINJACYAHA BATANU

    Ubushinjacyaha muri uru rubanza buhagarariwe n’abashinjacyaha batanu barimo Umushinjacyaha Mukuru Wungirije, Habyalimana Angelique, Umushinjacyaha, Dushimimana Claudine, Umushinjacyaha ku rwego rw’Igihugu, Ruberwa Bonaventure, Umushinjacyaha ku rwego rw’Igihugu, Habarurema Jean Pierre ndetse n’Umushinjacyaha Habimana Jean.

    -  Abaturage b’i Nyabimata na bo baregeye indishyi

    Abaregwa muri uru rubanza bakurikiranyweho ibyaha bikomeye birimo iterabwoba, gutwika, ubushimusi n’ubwicanyi byakorewe abaturage b’inzirakarengane b’Abanyarwanda.

    Byakorewe mu duce turimo Nyabimata mu Karere ka Nyaruguru ahabaye ibitero muri Kamena 2018 no muri Nyungwe mu Karere ka Nyamagabe mu Ukuboza 2018.

    Abaturage bagizweho ingaruka n’ibitero byagabwe na MRCD-FLN mu bice bitandukanye ni bo baregeye indishyi.

    -  Andi mafoto ya Rusesabagina ubwo yageraga imbere y’Inteko iburanisha

    Rusesabagina Paul yabanje guhabwa sanitizer yo gusukura intoki mbere yo gutangira kubazwa niba yemera umwirondoro we ndetse n’ibyaha ashinjwa

    Rusesabagina ku nshuro ya gatanu yongeye gushimangira ko atari UMUNYARWANDA

    -  Mu bitabiriye urubanza harimo n’abadipolomate

    Urubanza rwa Paul Rusesabagina rwitabiriwe n’abantu batandukanye barimo n’abadipolomate bahagarariye ibihugu byabo mu Rwanda.

    Aba barimo Ambasaderi wa Leta Zunze Ubumwe za Amerika mu Rwanda, Peter Vrooman n’abandi bahagarariye ibihugu birimo Suède n’u Bubiligi.

    -  Abaregera indishyi na bo batanze ikirego muri uru rubanza

    09:52: Abanyamategeko bahagarariye abaturage bagizweho ingaruka n’ibikorwa by’iterabwoba byagizwemo uruhare n’Umutwe w’Iterabwoba wa MRCD-FLN birimo abaturage bishwe, abatwikiwe ibyabo n’abandi.

    Me Ndutiye Yusufu yaregeye urukiko asaba guhabwa indishyi kuko imodoka ye yatwitswe. Yatangiye asomerwa imyirondoro ye. Yaregeye indishyi mu rubanza rwa Nsabimana Sankara mbere y’uko ruhuzwa.

    Nsengiyumva Vincent utuye mu Murenge wa Kicukiro na we ari mu baregera indishyi; Uhagarariye Company Alpha, Munizera Bertin; Uhagarariye Company Omega, Hakizimana Tatien n’abandi.

    Mu baregera indishyi harimo n’umubyeyi wageze mu rukiko ahetse umwana. Na we yabajijwe niba umwirondoro wasomwe ari uwe, arabyemera.

    - Abaregwa ubwo bari bageze mu rukiko bategereje inteko iburanisha

    Rusesabagina yanyuzaga amaso mu bigize ikirego cye mbere y’uko iburanisha ritangira

    Mbere yo gutangira kuburana, babanza gukurwaho amapingu baba bambitswe

    Paul Rusesabagina (iburyo) na Nsabimana ‘Sankara’ bateze amatwi abacamanza muri uru rukiko

    Gashabana Gatera asuhuzanya na Rusesabagina Paul yunganira mu mategeko ubwo bageraga mu rukiko kuri uyu wa Gatatu

    Nsabimana Callixte Sankara aganira n’umwavoka we Me Nkundabarashi Moïse

    Rusesabagina Paul ubwo yari mu rukiko mu iburanisha rya mbere yahurijwemo n’abo bareganwa

    Uru rubanza ruregwamo abantu 21 muri rusange

    Nsabimana Callixte ‘Sankara’ yavuze ko nta cyahindutse ku mwirondoro we kuva yatangira kuburanishwa

    -  Mu baregwa uko ari 21 harimo umugore umwe

    Mukandutiye Angelina wahoze ari Umugenzuzi w’Uburezi muri Nyarugenge ni we mugore rukumbi uri muri dosiye y’abareganwa hamwe na Paul Rusesabagina.

    Uyu mukecuru yatahutse ku wa 21 Ukuboza 2019 ava mu mashyamba ya Repubulika ya Demokarasi ya Congo (RDC), aho yari kumwe n’abarwanyi bo mu mutwe wa FDLR bashyikirijwe u Rwanda.

    Nyuma yo gutahuka bakiriwe mu nkambi y’agateganyo y’impunzi ya Nyarushishi iherereye mu Karere ka Rusizi, kugira ngo bitabweho, hanashakishwa imiryango baturutsemo ngo bayisubizwemo, naho abari muri FDLR babanze kugenzurwa niba nta birwanisho binjiranye.

    Mukandutiye afite igifungo cya burundu yakatiwe n’inkiko Gacaca atigeze arangiza.

    Mukandutiye yabajijwe niba umwirondoro ari uwe yavuze ko “Ibindi ni byo. Ibyaha nasomewe nabyumvise.’’ Yunganiwe na Me Chantal.

    Amafoto ya Rusesabagina na bagenzi be ubwo bageraga ku rukiko

    Bagejejwe ku rukiko batwawe mu modoka isanzwe itwara imfungwa n’abagororwa

    Rusesabagina ashinjwa ibyaha bitandukanye bifitanye isano n’ibikorwa by’iterabwoba

    Rusesabagina na bagenzi be bakimara kuva mu modoka yabagejeje ku Rukiko rw’Ikirenga

    -  RUSESABAGINA YONGEYE KUVUGA KO ATARI UMUNYARWANDA

    Abajijwe niba umwirondoro wasomwe ari uwe, yahise abihakana.

    Yagize ati “Ndabisubiramo ku nshuro ya gatanu, kuko nabisubiyemo mu nzego zose aho nagiye mbazwa. Njyewe si ndi Umunyarwanda. Ndi Umubiligi.’’

    Abajijwe niba yemera ibyaha, yagize ati “Ibyaha byose ni byo.’’

    Rusesabagina Paul yunganiwe na Me Gatera Gashabana.

    -  Abaregwa bari guhamagarwa imbere y’inteko iburanisha, buri wese akabazwa niba umwirondoro wasomwe ari uwe ndetse niba yemera ibyaha.

    09:16: Nsengimana Herman yavuze ko yemera umwirondoro we ariko avuga ko ibyaha aregwa atabyumvise neza.

    Uyu musore wahoze ari Umuvugizi wa FLN, asimbuye Nsabimana ‘Sankara’ ashinjwa kurema umutwe w’ingabo utemewe no kuba mu mutwe w’iterabwoba.

    Yunganiwe na Me Kabera Johnson na Me Rugeyo Jean.

    09:13: Nsabimana Callixte Sankara atangiye abazwa niba acyemera umwirondoro we.

    Nsabimana ati “Murakoze nyakubahwa perezida, umwirondoro ni uwanjye, nta cyahindutse.’’

    Abajijwe niba yarabonye ihamagara yavuze ko ‘Nayibonye’.

    Sankara yunganiwe na Me Nkundabarashi Moïse.

    -  RUSESABAGINA AKURIKIRANYWEHO IBYAHA ICYENDA

    - Kurema umutwe w’ingabo utemewe cyangwa kuwujyamo
    - Gutera inkunga iterabwoba
    - Iterabwoba ku nyungu za politiki
    - Gukora no kugira uruhare mu bikorwa by’iterabwoba
    - Kuba mu mutwe w’iterabwoba
    - Kugambana no gushishikariza abandi gukora iterabwoba
    - Ubufatanyacyaha ku cyaha cy’ubwicanyi buturutse ku bushake
    - Ubufatanyacyaha ku cyaha cyo kwiba hakoreshejwe intwaro
    - Ubufatanyacyaha ku cyaha cyo gutwikira undi ku bushake inyubako

    08:56: HATANGIYE GUSOMWA IMYIRONDORO Y’ABAREGWA N’IBYAHA BAKURIKIRANYWEHO

    Umwanditsi w’urukiko yatangiye gusoma imyirondoro ya buri umwe mu baregwa bose. Ikubiyemo amazina, aho bavuka, umubare wa nimero za telefoni batunze hanyuma hagakurikizwaho ibyaha baregwa.

    Umwanditsi w’urukiko yasomye ahereye kuri Nsabimana Callixte ‘Sankara’, Nsengimana Herman na Rusesabagina Paul.

    Paul Rusesabagina ni mwene Rupfure Thomas na Nyirampara Keiza, wavutse tariki ya 15 Kamena 1954, muri Selire Nyakabungo, Segiteri Nkomero, Komine Murama, Perefegitura ya Gitarama; ubu ni mu Karere ka Ruhango, Intara y’Amajyepfo.

    Atuye mu Bubiligi mu gace ka Kraainem-Banlieu mu Mujyi wa Bruxelles aho afite ubwenegihugu bw’u Rwanda n’ubw’u Bubiligi. Yashakanye na Mukangamije Tatiana, ndetse ko ari Umunyamahoteli.

    08:49: Inteko iburanisha yageze mu cyumba cy’iburanisha. Umucamanza abanje gutanga iminota itanu kugira ngo itangazamakuru rifate amafoto n’amashusho mbere y’uko urubanza rukomeza.

    -  Ingamba zo kwirinda COVID-19 zubahirijwe

    Mu Rukiko rw’Ikirenga ku Kimihurura, abantu bitabiriye iburanisha, bose babanje gupimwa icyorezo cya Coronavirus. Umutekano wari wakajijwe mu mpande zose z’ahakorera uru rukiko.

    8:24: Ababuranyi bose barimo Rusesabagina bageze mu Rukiko rw’Ikirenga ku Kimihurura. Abakurikiranyweho ibyaha bafashwe mu bihe bitandukanye ariko bahuriye ku byaha bifitanye isano.

    8:15: Ahagana saa Mbili na 15 ni bwo abaregwa bageze ku Rukiko rw’Ikirenga ruri ku Kimihurura aho iburanisha ryabereye.

    -  Urutonde rw’abaregwa muri uru rubanza

    1. Nsabimana Callixte alias Sankara

    2. Nsengiyumva Herman

    3. Rusesabagina Paul

    4. Nizeyimana Marc

    5. Bizimana Cassien, alias BIZIMANA Patience, alias Passy, alias Selemani

    6. Matakamba Jean Berchmans

    7. Shabani Emmanuel

    8. Ntibiramira Innocent

    9. Byukusenge Jean Claude

    10. Nikuze Simeon

    11. Ntabanganyimana Joseph alias Combe Barume Matata

    12. Nsanzubukire Felicien alias Irakiza Fred

    13. Munyaneza Anastase alias Job Kuramba

    14. Iyamuremye Emmanuel alias Engambe Iyamusumba

    15. Niyirora Marcel alias BAMA Nicholas

    16. Nshimiyimana Emmanuel

    17. Kwitonda André

    18. Hakizimana Théogène

    19. Ndagijimana Jean Chrétien

    20. Mukandutiye Angelina

    21. Nsabimana Jean Damascène alias Motard

    Urubanza ruregwamo Paul Rusesabagina wari Perezida w’Impuzamashyaka MRCD na Nsabimana Callixte wiyise Sankara na Herman Nsengimana bahoze ari abavugizi b’Umutwe w’Iterabwoba wa FLN n’abandi barwanyi 18 rwatangiye kuburanishwa mu mizi nyuma yo guhuzwa.

    Urugereko rwihariye rw’Urukiko rukuru ruburanisha ibyaha mpuzamahanga n’ibyambukiranya imipaka ruherereye mu Karere ka Nyanza ku wa 3 Ukuboza 2020 ni rwo rwanzuye ko urubanza rugomba kubera mu cyumba cy’Urukiko rw’Ikirenga mu rwego rwo kwirinda ikwirakwira rya Coronavirus.

    Ubushinjacyaha ni bwo bwasabye ko dosiye z’abaregwa zihuzwa bugaragaza ko ibyaha baregwa bifitanye isano ku kigero cyo hejuru. Bwavuze ko bose bakurikiranyweho ibyaha bijyanye n’umutwe wa MRCD-FLN, bityo mu buryo bw’imigendekere myiza y’urubanza, ari byiza ko izo dosiye ziburanishirizwa hamwe kuko mu byo baregwa hari byinshi bahuriyeho.

    Abaregwa bakurikiranyweho ibyaha birimo iterabwoba, gutera inkunga imitwe y’iterabwoba, gushyira abana mu mitwe yitwara gisirikare, gushimuta, gutwika no kurema imitwe y’iterabwoba.

    Amafoto: Igirubuntu Darcy


  • RIB yataye muri yombi Sheikh Hamdan Habimana ukurikiranyweho kwiba umunyamakuru amafaranga –

    Sheikh Hamdan Habimana usanzwe ari Umuyobozi wungirije w’Abafana ba Arsenal mu Rwanda akaba anayobora Ijabo ryawe Rwanda, yafatiwe mu Karere ka Huye. RIB yakiriye icyo kirego ku wa 14 Gashyantare 2021.

    Umuvugizi w’Umusigire wa RIB, Dr Murangira B. Thierry, yabwiye IGIHE ko uwo mugabo icyaha akurikiranyweho yagikoze mu cyumweru gishize.

    Yagize ati “Habimana Hamdam w’imyaka 45 akurikiranyweho icyaha cyo kwiba amafaranga. Bivugwa ko yayibye umunyamakuru wa B&B FM- Umwezi. Byabereye mu Murenge wa Kinyinya mu Karere ka Gasabo, tariki 13 Gashyantare 2021.’’

    Mu kiganiro B&B Sports Plateau cyo kuri uyu wa Gatatu tariki 17 Gashyantare 2021, abanyamakuru b’imikino kuri B&B Fm Umwezi bavuye imuzi ikibazo cya Uwimana bakorana.

    Uwimana Clarisse yibwe amafaranga ubwo yari yagiye mu kiganiro asiga imodoka muri parking y’inzu ikoreramo B&B FM- Umwezi.

    Nyuma y’ikiganiro ubwo uyu mukobwa yajyaga mu modoka ye yasanze amafaranga yabuze amafaranga yari yasizemo.

    Ibi byatumye hiyambazwa camera zo muri parking y’inyubako iyi radiyo ikoreramo, ndetse mu kwitegereza amashusho ngo basanze Sheikh Hamdan Habimana ari we wafunguye imodoka ya Uwimana yinjiramo akoresheje urundi rufunguzo.

    Imfurayiwacu Jean Luc ukora kuri B&B Fm Umwezi, mu kubara inkuru yavuze ko ubwo barebaga ku mashusho yafashwe na camera, basanze saa Sita n’iminota 22 z’amanywa, aribwo Sheikh Habimana yinjiye mu modoka, ayimaramo amasegonda 48.

    Nyuma yo kubona amashusho, Uwimana n’ubuyobozi bwa radiyo akorera bahise biyambaza inzego zishinzwe umutekano.

    Umuyobozi wa B&B FM Umwezi akaba n’umunyamakuru wayo, Bagirishya Jean de Dieu [Jado Castar], yaciye amarenga ko igikorwa cyabaye batacyita ubujura gusa, avuga ko hari ibindi bibyihishe inyuma.

    Yagize ati “Ntabwo abantu baba abana kugeza mu 2021 ukibatwara nk’abana, gukurikira ngo urashaka telefoni n’imashini z’abantu, ababiri inyuma inama nabagira mubivemo. Mukore akazi kanyu n’undi akore ake.”

    Yongeye gusaba guhabwa amahoro buri wese agakora akazi ke neza, ati “Mushobora kutureka byibuza tugakora mu mahoro? Buri kimwe mugerageza ntabwo tukiri bato. Mushobora kuduha amahoro buri umwe agakora ibyo ashinzwe? Uzancira akobo incire akanzu.”

    Sheikh Hamdan Habimana kuri ubu afungiye kuri Sitasiyo ya RIB ya Kinyinya mu gihe agikorerwa dosiye ngo ishyikirizwe Ubushinjacyaha.

    Mu gihe yahamwa n’icyaha akekwaho, ingingo ya 166 iteganya ko yahanishwa igifungo kitari munsi y’umwaka umwe ariko kitarenze imyaka ibiri, ihazabu y’amafaranga y’u Rwanda atari munsi ya miliyoni 1 Frw ariko atarenze miliyoni ebyiri 2 Frw, imirimo y’inyungu rusange mu gihe cy’amezi atandatu cyangwa kimwe gusa muri ibyo bihano.

    Ikibazo cya B&B FM Umwezi bagaruka ku nkuru ya Sheikh Hamdan Habimana

    Sheikh Hamdan Habimana wabaye mu buyobozi bwa Mukura akurikiranyweho kwiba amafaranga y’umunyamakuru Uwimana Clarisse

    Uwimana Clarisse bivugwa ko yibwe na Sheikh Hamdan Habimana

  • Ese Inteko y’Ubumwe bw’u Burayi ishyigikira iterabwoba muri Afurika? –

    Rusesabagina ni muntu ki? Uwahoze akuriye hoteli, Umunyarwanda kavukire ufite ubwenegihugu bw’u Bubiligi ndetse na green card ya Amerika.

    Rusesabagina yamenyekanye cyane nyuma ya filime yakinwe mu 2004 ya ’Hoteli Rwanda’, imugaragaza nk’umugabo w’intwari warokoye abarenga 1200 igihe bashakiraga ubuhungiro muri Hotel des Milles Collines mu gihe cya Jenoside yakorewe Abatutsi hagati ya tariki 7 Mata kugera ku wa 15 Nyakanga 1994.

    Gusa ariko abarokotse Jenoside muri iyo hoteli bamaganye ubwo buryo Rusesabagina yerekanywemo, bavuga ko yabatse amafaranga kandi akirukana abatarabashije kumwishyura, bakajya guhura n’abicanyi babaga bategerereje aho hanze ya hoteli.

    Nyuma yo kwamamazwa na Hollywood, Paul Rusesabagina yabonye ibihembo bitandukanye, byamuhinduye icyamamare kivugwa ku rwego mpuzamahanga. Nk’intwari y’i mahanga, akaba ikigwari mu Rwanda, Rusesabagina yazengurutse kaminuza zo muri Amerika ya Ruguru, ahakana Jenoside yakorewe Abatutsi mu ntangiriro za 2018, yaje kandi gutangiza ishyaka rya politiki ryitwa ‘Rwanda Movement for Democratic Change (MRCD) rifite umutwe w’iterabwoba witwa ‘Front for National Liberation (FLN) ufite intego yo gukuraho Leta y’u Rwanda.

    Muri video yasohoye kuri Noheli ya 2018, nyuma y’ibitero byahitanye abantu bikozwe n’inyeshyamba za FLN, Paul Rusesabagina yavuze ko ari we muyobozi wawo wanawushinze ndetse anasaba buri wese kuwinjiramo.

    Nyuma y’umwaka, yaje gufungwa ubwo yinjiraga mu ndege yihariye akeka ko agiye i Burundi guhura n’abarwanyi ba FLN. Ubu ari kuburanywa kimwe n’abandi barwanyi 20 bafashwe bari mu bikorwa by’ubugizi bwa nabi ku butaka bw’u Rwanda.

    Uyu ni we mugabo Inteko y’Ubumwe bw’u Burayi yafatiye umwanzuro ishyigikira, umwanzuro uvuga ko ubutabera bw’u Rwanda bubogamira ku ruhande rumwe ndetse ukanavuga ko urubanza rwe rutazanyura mu kuri.

    Mu gika cya ‘E’ cy’uwo mwanzuro, usobanura Rusesabagina nk’impirimbanyi yo kurengera uburenganzira bwa muntu, akaba umwe mu bakomeye batavuga rumwe n’ubutegetsi bwa Perezida Paul Kagame n’ishyaka riyoboye ubutegetsi mu Rwanda.

    Uyu mwanzuro kandi uvuga ko ibyabaye ari “ibikorwa bisanzwe byakorewe mu Karere ka Nyaruguru muri Kamena no mu Karere ka Nyamagabe mu Ukuboza 2018.”

    Ibi bikorwa byiswe ko bisanzwe byahitanye abantu icyenda n’abana 82 bajyanwa mu bikorwa bya FLN ku gahato.

    Ibyo si ibirego bihimbano, kuko Rusesabagina ubwe yiyemereye mu ruhame ko yagize uruhare muri ibyo bikorwa, ndetse ko ibyo bitero “byatangije ihuriro rigamije kubohora Abanyarwanda.”

    Mu gika cya I, uyu mwanzuro uvuga ko “Rusesabagina yimwe uburenganzira bwo kubona abanyamategeko ashaka”.

    Nyamara mu kiganiro yagiranye n’ikinyamakuru The New York Times, Rusesabagina ubwe yahamije ko ari kuburanirwa n’umunyamategeko yihitiyemo: “Nahisemo abanyamategeko banjye kandi ndabishimiye ariko umuryango wanjye ntabyo wabwiwe.”

    Abanyamategeko ba Rusesabagina, abo nagize amahirwe yo kuganira nabo, banyemereye ko bavugana n’umukiliya wabo uko babyifuza.

    Icyo abadepite b’i Burayi basobanura ni uko Umunyamategeko w’Umubiligi yakwemererwa kuza mu Rwanda guhagararira Rusesabagina ariko uwo munyamategeko ntiyari buhabwe uburenganzira bwo gukorera mu Rwanda, nk’uko n’abanyamategeko b’Abanyarwanda batemerewe kujya kuburanira mu Bubiligi.

    Mu bindi bigarukwaho, mu gika cya ‘K’ (1) na (4), Inteko y’Ubumwe bw’u Burayi “yamaganye irigiswa, ifatwa ritemewe n’amategeko ndetse n’imfungwa ritubahirije amategeko rya Paul Rusesabagina.’’

    Ariko se ni gute umuntu ufunzwe mu buryo bwa rwihishwa agirana ikiganiro na The New York Times, The East African, ndetse akanasurwa cyane n’abadipolomate b’Ababiligi muri Kigali, akavugana kuri telefoni n’abo mu muryango we kandi agahura inshuro nyinshi n’abanyamategeko be? Ni ibiki bindi Abanyaburayi bashaka? Ko aganira n’umuryango we buri munsi kuri Zoom se? Kugirana ibiganiro n’inyeshyamba se – MRCD/FLN? Rusesabagina agomba kumenya ko atari umushyitsi muri Hotel Rwanda, ahubwo ko ari umuterabwoba wafashwe agashyirwa muri gereza.

    Igiteye amatsiko ni uko mu mwanzuro wa ‘K’ (3) ”wibutsa ko kohereza umuntu mu gihugu bigomba kuba binyuze mu nzira zemewe kugira ngo hizerwe ko hazatangwa ubutabera bwuzuye”. Nyamara Leta y’u Rwanda yari yarahaye u Bubiligi impapuro zita muri yombi Rusesabagina.

    Nyuma habayeho gusaka inzu ye mu Bubiligi, ibimenyetso by’ibikorwa bye by’iterabwoba bifatwa na Polisi yo mu Bubiligi ndetse byoherezwa mu Rwanda ariko u Bubiligi bwanze kumwohereza mu Rwanda cyangwa kumufunga.

    Ku mahirwe ari mu mwanzuro w’Ubumwe bw’u Burayi

    Iterabwoba ni ikibazo gikomeye muri ibi bihe byacu, ryahinduye imibereho yacu, ryica ibihumbi by’inzirakarengane z’abaturage kandi rihungabanya ubukungu.

    Iterabwoba ntirigira umupaka; ibihugu bikomeye n’ibyoroheje byose bigerwaho n’ingaruka z’iterabwoba.

    Impamvu iterabwoba rigoye kurihashya, ni uko rikorwa n’abantu benshi bakorana bari ku migabane itandukanye. Uzasanga mu gihe amafaranga akusanyirizwa ku mugabane umwe, abarwanyi bagakurwa ku wundi kandi ibitero bikabera ku wundi mugabane utari muri iyo. Ni yo mpamvu guhashya iterabwoba bisaba ubufatanye mpuzamahanga.

    Ni gute ibihugu by’u Burayi byakwitega gufatanya n’ibihugu bya Afurika mu guhashya iterabwoba kandi bihindukira bigafasha abaterabwoba b’Abanyafurika mu kugaba ibitero ku Banyafurika?

    Mu Rwanda, dutangajwe n’uko iterabwoba ryakorewe ku butaka bwacu ryateguriwe mu mijyi y’i Burayi – kandi ifite ubufasha bw’inzego z’u Burayi: mu 2021! Muri make, twari twiteze ko Inteko y’Ubumwe bw’u Burayi yafata umwanzuro ufata mu mugongo abagizweho ingaruka n’ibyo bikorwa.

    Ku bwenegihugu bwa Rusesabagina

    Mu bihugu 15 byo ku Mugabane w’u Burayi, birimo u Bubiligi, Bulgaria, Chypre, Danmark, Estonia, u Bufaransa, u Bugereki, Ireland, Lettonia, Lituania, Malta, u Buholandi, Roumania na Slovenia, umuntu ashobora kwamburwa ubwenegihugu yahawe aramutse ahamwe n’ibyaha by’iterabwoba. Ibi kandi ni ko bigenda muri Canada, u Bwongereza na Australie.

    Mu 2014, Mohamed el-Hafiani w’imyaka 36, akaba Umufaransa ukomoka muri Maroc, yambuwe ubwenegihugu bw’u Bubiligi nyuma yo guhamywa ibyaha by’iterabwoba. Muri Amerika, Umucamanza wa Leta yambuwe ubwenegihugu Umunya-Pakistan na we azira impamvu z’iterabwoba.

    Mu itegeko ry’u Bubiligi: 4. 12 rya 2012, mu ngingo nshya ya 23/1 CNB, ivuga ko umuntu ashobora kwamburwa ubwenegihugu mu gihe yakatiwe igifungo kigera ku myaka itanu azira ibyaha bifitanye isano n’iterabwoba. Ingingo ya 23 ikomeza isobanura ko ubwenegihugu bushobora kwamburwa ubuhawe mu gihe “atubahirije inshingano ze nk’umuturage w’Umubiligi”.

    Rusesabagina ugifite ubwenegihugu bw’u Rwanda, byamugora kwigira umwere. N’ubwo umuntu yemerewe kugirwa umwere kugeza igihe abihamijwe n’urukiko, iri hame rigira uburyo bubiri ryubahirizwa, ari bwo ‘kwemera’ cyangwa ‘gufatirwa mu cyuho’. N’ubwo tutatanga umwanzuro ku rubanza rwa Rusesabagina, aya mahame yombi ari gukurikizwa mu rubanza rwa Rusesabagina.

    Uyu mugabo yagiye kuri televiziyo, avuga ko ari umuyobozi w’umutwe w’iterabwoba (kwemera ibyakozwe) nyuma yo kuvuga ko umutwe wari wavuzwe wagabye ibitero byishe inzirakarengane (ibigize icyaha) kandi akaba yarafatiwe mu cyuho agiye mu bikorwa by’umutwe we w’iterabwoba mu Burundi.

    Muri iyi minsi rero, ibihugu bigomba kwitandukanya n’abaterabwoba. Gusa ibi si ko byagenze ku bihugu by’i Burayi, kuko byifatanyije n’abagize uruhare muri Jenoside yakorewe Abatutsi, bigacumbikira abana babo kandi bikabaha ubwenegihugu butuma bashinga imiryango itegamiye kuri Leta ihakana uruhare rw’ababyeyi babo, ikabashakira inkunga bakoresha mu bikorwa by’ubugizi bwa nabi mu Rwanda ikorera mu mashyamba ari mu bihugu bituranye n’u Rwanda.

    Kuri iyi ngingo, reka twibukiranye ko ibihugu by’i Burayi byari bifite ubushobozi bwo guhagarika Jenoside ariko uretse no kwirengagiza ibyarimo kuba, byanafashije abayigizemo uruhare guhunga bakajya mu Burayi kugeza magingo aya.

    Ku birego byo gufatwa mu buryo butemewe n’amategeko

    Igihugu Rusesabagina yaturutsemo ntikigeze kigaragaza ko yafashwe mu buryo butemewe n’amategeko, habe n’igihugu cyo ku Mugabane wa Afurika indege yamuzanye yanyuzemo. Nta gihugu na kimwe cyigeze gitanga ikirego ku Rukiko Mpuzamahanga kivuga ko ubwigenge bwacyo bwahungabanyijwe.

    Mu yandi magambo, umuterabwoba w’umunyafurika yatawe muri yombi ari ku Mugabane wa Aziya: ibihugu bya Aziya bifasha mu ifatwa rye ndetse ntibyatanga ibirego byinubira uko icyo gikorwa cyagenze, ibihugu bya Afurika na byo byafashije mu ifungwa rye. Ibigugu by’i Burayi, byakomeje kumufasha no kumutera inkunga, ni byo birimo kwinuba.

    Ubutumwa burumvikana: nugaba igitero ku gihugu cy’i Burayi, tuzakuvanaho, ariko nugaba igitero ku gihugu cya Afurika, tuzagushyigikira….

    Inshuti yanjye yo mu bwana, akaba umunyamuryango w’ihuriro ry’abarokotse Jenoside, Ngirinshuti, yimwe ubwenegihugu bw’i Burayi nyuma yo kumarayo imyaka 15 yose. Yarasobanuye ati “Biragoye ko uwarokotse Jenoside abona ubwenegihugu mu Burayi kurusha uko bigenda ku wagize uruhare muri Jenoside cyangwa umwana we”.

    Yongeyeho ati “Iyo wagaragaje ko ushyigikiye ibikorwa bya Leta y’u Rwanda, ukomeza gukurikiranwa n’inzego z’umutekano. Ariko iyo uhanganye na Leta y’igihugu cyawe muri Afurika, bituma ubona ubwenegihugu, ukishyurirwa amashuri ndetse ukabona n’andi mahirwe. Ndaza kureka abasomyi bicire urubanza kuri iyi ngingo….’’

    Rusesabagina Paul ari mu Rwanda aho akurikiranyweho ibyaha by’iterabwoba