Tag: featured

  • Kinshasa Igiye Gukoresha Ubuyobozi Bwayo bw’Akanama ka Loni gashinzwe Umutekano mu Gusaba Amategeko Mpuzamahanga Arengera Umutungo Kamere

    Leta ya Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo (RDC) yatangaje ko igiye gukoresha umwanya ifite wo kuyobora Akanama k’Umuryango w’Abibumbye gashinzwe Umutekano (UN Security Council) muri uku kwezi kwa Nyakanga 2026, mu gusaba ko hashyirwaho amategeko mpuzamahanga akomeye arengera umutungo kamere w’ibihugu.

    Kinshasa ivuga ko aya mategeko azafasha guhangana n’ikorwa ry’ubucukuzi n’icuruzwa ry’umutungo kamere bivugwa ko bikorwa mu buryo bunyuranyije n’amategeko mu bice byugarijwe n’intambara, cyane cyane mu burasirazuba bwa Congo.

    Iyi gahunda ije mu gihe u Rwanda rukomeje gushinjwa na Leta ya Congo gufata no kunyereza umutungo kamere ukomoka mu burasirazuba bwa RDC. Kigali yakomeje kwamagana ibyo birego, ivuga ko nta bimenyetso bifatika bibishyigikira kandi ko ibibazo byo mu burasirazuba bwa Congo bifite imizi mu bibazo by’umutekano n’imitwe yitwaje intwaro ikorera muri ako gace.

    Nk’uko byatangajwe n’umunyamakuru Julian Pecquet ukorera i Washington, Congo yifuza ko Akanama ka Loni gashyigikira ishyirwaho ry’urwego rw’amategeko mpuzamahanga rwafasha gukurikirana no guhana abashinjwa gusahura umutungo kamere w’ibihugu biri mu ntambara cyangwa mu bibazo by’umutekano.

    Iki cyifuzo gitegerejweho impaka zikomeye mu Kanama ka Loni, kuko ikibazo cy’umutungo kamere n’umutekano mu karere k’Ibiyaga Bigari gikomeje kuba kimwe mu bibazo bikomeye by’ububanyi n’amahanga. 

  • DJ Sonia yigaramye ibyo gusambanira mu bwiherero

    Kuva mu mpera z’icyumweru gishize, DJ Sonia ni umwe mu bakomeje kugarukwaho ku mbuga nkoranyambaga, aho bivugwa ko yasambaniye mu musarani wo mu kabari yariho avangiramo imiziki, ibintu yamaganye yivuye inyuma.

    Ku mbuga nkoranyambaga hakomeje gusakazwa amakuru y’uko mu mpera z’icyumweru gishize, uyu muhanga mu kuvanga imiziki yasambaniye mu bwiherero bw’akabari gaherereye mu Karere ka Kicukiro.

    Mu majwi yasakaye ku mbuga nkoranyambaga, byavugwaga ko DJ Sonia yasambanye n’umwe mu bagabo b’abakire wategetse umwe mu bashinzwe umutekano (bouncer) we kurinda ubwiherero bw’abakobwa, aba bombi ngo biheragamo akabyizi mu gihe kingana n’iminota irenga 40.

    Aya majwi yavugaga ko muri icyo gihe nta mukobwa wari wemerewe gukoresha ubwo bwiherero bwarimo uwo mugabo na DJ Sonia.

    Nyuma y’ibyavugwaga byose, DJ Sonia yasangije abamukurikira amajwi y’umusore umuburira kwirinda abantu bashobora kuzamugirira nabi amubwira ko hari abantu biteguye kumbikora.

    Mu butumwa yanyujije kuri Instagram, DJ Sonia wari wababajwe bikomeye n’ibyamuvuzweho yagize ati “Yoo! Mbese ibintu bigeze kuri uru rwego koko? Biratangaje! Kumparabika ntibyabahagije, none murashaka no kungirira nabi? Mwamaze igihe kinini munsebya no kwangiza izina ryanjye, nkabirebera nkicecekera kuko numvaga bidakwiye kuntesha umwanya. Ariko ibyo murimo gukora ubu, ntabwo nzabirebera. Birahagije rwose!”

    DJ Sonia ni umwe mu bakobwa bake batinyutse kwinjira mu mwuga wo kuvanga imiziki ubusanzwe wari warihariwe n’abagabo gusa.

    Uyu mukobwa yatangiye urugendo rwe rwo kuvanga imiziki afite inyota yo kuzamura izina rye ndetse no kurushaho gutanga ibyishimo mu bakunzi b’umuziki ndetse biranamuhira.

    Ubuhanga bwe mu guhuza indirimbo z’ingeri zitandukanye no gusoma icyo abafana bifuza, bwatumye agenda yigarurira imitima ya benshi, nyuma aza no kongeraho ubuhanga bwo kubyina afite; ibituma asusurutsa abakunzi be bigakundwa n’abatari bake.

    DJ Sonia yavuze ko atazihanganira abakomeje kumuharabika ku mbuga nkoranyambaga

    Kwamamaza
  • Ibigo bya ‘Massage’ byahindutse indiri y’ubusambanyi? Hari icyakorwa kugira ngo ikibazo kiranduke

    Mu myaka yashize, umubare w’ibigo bitanga serivisi za massage mu Mujyi wa Kigali wakomeje kwiyongera. Nubwo byinshi muri byo bikora akazi kemewe ko gufasha abantu kuruhura imitsi no kwita ku buzima, hakomeje kumvikana ibirego n’amakuru avuga ko hari ibindi bikoresha iryo zina mu guhisha ibikorwa by’ubusambanyi.

    Iyo bigenze bityo, biba bihungabanya isura y’abakora umwuga wa massage mu buryo bwemewe n’amategeko, bikaba bishobora no guteza ibibazo birimo iyangirika ry’imiryango, icuruzwa ry’umubiri n’ibindi byaha bishamikiye ku busambanyi.

    Abasesenguzi bamwe bavuga ko kugira ngo iki kibazo gikemuke burundu, bidakwiye kugarukira ku gufunga ibigo bifatiwemo amakosa gusa, ahubwo hakwiye no gushyirwaho amabwiriza asobanutse agenga imikorere y’ibigo bya massage.

    Kimwe mu bitekerezo bikunze gutangwa ni uko hashyirwaho itegeko cyangwa amabwiriza ateganya ko umuntu ugiye gukorerwa massage akorerwa n’umukozi bahuje igitsina. Ni ukuvuga ko umugabo yakorerwa massage n’umugabo, naho umugore agakorerwa n’umugore.

    Abashyigikiye iki gitekerezo bavuga ko byagabanya cyane amahirwe yo gukoresha massage nk’urwitwazo rwo gukora ibikorwa by’ubusambanyi, bikanatanga icyizere ku bakiliya n’abakora uyu mwuga mu buryo bw’umwuga.

    Icyakora, hari n’ababibona ukundi. Bavuga ko nubwo ayo mabwiriza ashobora kugira uruhare mu gukumira ibibazo bimwe, atakwihagije mu kurandura ubusambanyi. Bagaragaza ko icy’ingenzi ari ugukaza ubugenzuzi, kugenzura niba ibigo byujuje ibisabwa, kugenzura abakozi babikoreramo no gufatira ibihano bikomeye abakoresha ibigo bya massage nk’urwitwazo rwo gukora ibikorwa binyuranyije n’amategeko.

    Hari kandi abasaba ko hashyirwaho uburyo bworoshye bwo gutanga amakuru ku bigo bikekwaho gukora ibikorwa bitemewe, inzego zibishinzwe zigakora ubugenzuzi butunguranye kenshi.

    Nubwo hari ibitekerezo bitandukanye ku buryo bwiza bwo gukemura iki kibazo, icyo benshi bahurizaho ni uko hakenewe amategeko n’ubugenzuzi bukomeye burinda ko umwuga wa massage, ufite akamaro mu rwego rw’ubuzima, wangizwa n’abawukoresha mu guhisha ibikorwa by’ubusambanyi.

    Niharamuka hagaragaye ko hari ibigo bikora ibinyuranyije n’amategeko, inzego zibifitiye ububasha zikwiye kubikurikirana no kubifatira ibihano biteganywa n’amategeko, mu gihe ibikora mu buryo bwemewe bikwiye gukomeza guhabwa uburenganzira bwo gukora no kurindwa ko byitiranywa n’abakora amakosa.

  • U Butaliyani bwakuye amasomo y’uburezi bw’imibonano mpuzabitsina mu mashuri y’incuke n’abanza, ababyeyi bahabwa ijambo rikomeye

     

    Guverinoma y’u Butaliyani yatangaje impinduka nshya mu rwego rw’uburezi zirimo kuvana amasomo y’uburezi bw’imibonano mpuzabitsina mu mashuri y’incuke n’abanza, mu gihe ku banyeshuri bo mu byiciro byo hejuru abazajya bayitabira bazajya babanza kubona uburenganzira bw’ababyeyi babo.

    Izi mpinduka zatangajwe na Minisitiri w’Uburezi w’u Butaliyani, Giuseppe Valditara, wavuze ko zigamije gushimangira uburenganzira bw’ababyeyi mu burere bw’abana no kubarinda ibyo yise “poropagande y’ibijyanye n’igitsina (gender)”.

    Nk’uko biteganywa n’iri vugurura, amasomo y’uburezi bw’imibonano mpuzabitsina yavanywe burundu mu mashuri y’incuke n’abanza.

    Ku banyeshuri bo mu mashuri yisumbuye, ayo masomo azajya atangwa gusa nyuma y’uko ababyeyi cyangwa ababereye abana abishingizi batanze uburenganzira bugaragaza ko basobanukiwe neza ibizigishwa.

    Izi mpinduka zahise zikurura impaka zikomeye mu Butaliyani.

    Abazishyigikiye bavuga ko uburere n’inyigisho zirebana n’indangagaciro z’umwana zigomba kubanza kugenwa n’ababyeyi aho kuba Leta cyangwa amashuri. Bavuga kandi ko iri vugurura rizafasha kubungabunga uburenganzira bw’umuryango mu kurera abana.

    Ku rundi ruhande, abaryamagana bagaragaza impungenge z’uko kuvana cyangwa kugabanya aya masomo bishobora gutuma bamwe mu banyeshuri babura amakuru y’ingenzi ku buzima bw’imyororokere, ubuzima bw’imibonano mpuzabitsina n’uburyo bwo kwirinda ihohoterwa rishingiye ku gitsina.

    Iyi ngingo yakomeje kuba kimwe mu bibazo bikomeje kugibwaho impaka mu bihugu bitandukanye, aho hari abatavuga rumwe ku ruhare Leta n’ababyeyi bakwiye kugira mu gutegura integanyanyigisho zirebana n’ubuzima bw’abana n’indangagaciro bahabwa.

    Ku bakirisitu benshi, iyi mpaka ifatwa nk’igaragaza ikibazo kigari cyo kumenya uruhande rukwiye kugira ijambo rya nyuma mu kubaka indangagaciro n’imyumvire y’umwana.

    Bamwe banifashisha amagambo ari mu gitabo cy’Imigani 22:6 agira ati: “Rera umwana inzira akwiriye kunyuramo, ndetse n’ubwo azasaza ntazayivamo.”

    Mu gihe ibiganiro ku burezi, uburenganzira bw’ababyeyi n’imiterere y’amasomo bikomeje hirya no hino ku Isi, impinduka zashyizweho n’u Butaliyani zitezweho gukomeza kuba kimwe mu bibazo bizaganirwaho cyane mu minsi iri imbere.

  • Shaddyboo yajyanywe muri Isange Rehabilitation Centre i Huye kugira ngo afashwe kureka ibiyobyabwenge

    Mbabazi Shadia, wamamaye ku izina rya Shaddyboo, yajyanywe mu kigo cya Huye Isange Rehabilitation Centre giherereye mu Karere ka Huye, aho agiye gufashwa mu rugendo rwo kuva ku gukoresha ibiyobyabwenge no guhabwa ubufasha mu byerekeye imitekerereze.

    Amakuru yatangajwe n’Urwego rw’Igihugu rw’Ubugenzacyaha (RIB) avuga ko Shaddyboo atari afunzwe, ahubwo ko yoherejwe muri iki kigo mu rwego rwo kumufasha nyuma y’ibyavuye mu isuzuma n’iperereza ryakozwe.

    Impamvu yatumye ajyanwa muri rehab

    Nk’uko byasobanuwe n’umuvugizi wa RIB, Dr. Murangira B. Thierry, icyemezo cyo kumwohereza muri rehabilitation cyafashwe hagamijwe kumufasha:

    • kuva ku gukoresha ibiyobyabwenge;
    • kubona ubufasha mu bijyanye n’ubuzima bwo mu mutwe;
    • kumenya impamvu z’umuzi zishobora kuba zaratumye agera kuri iyo ngeso.

    Iki cyemezo cyafashwe nyuma y’aho Shaddyboo yari amaze iminsi agaragara mu nkuru zagiye zivuga ku kibazo cyari cyamugezeho, harimo n’ikirego yari yashyikirije inzego z’ubutabera kijyanye n’ibyamubayeho.

    Isange Rehabilitation Centre ni iki?

    Huye Isange Rehabilitation Centre ni ikigo cyagenewe gufasha abantu bafite ibibazo byo kuba imbata z’ibiyobyabwenge n’izindi ngeso zibagiraho ingaruka. Gitanga serivisi zirimo ubuvuzi bwihariye, ubujyanama mu by’imitekerereze, isuzuma ry’umubiri ndetse no gufasha umurwayi gusubira mu buzima busanzwe.

    Iki kigo kimaze kwakira abantu benshi bafite ibibazo byo gukoresha ibiyobyabwenge, kikaba gifatwa nk’imwe mu nzego z’ingenzi mu Rwanda mu gufasha abashaka kuva muri ibyo bibazo.

    Shaddyboo ni muntu ki?

    Shaddyboo ni umwe mu bantu bazwi cyane ku mbuga nkoranyambaga mu Rwanda. Yamamaye cyane kubera ibikorwa bye ku mbuga nkoranyambaga ndetse no mu myidagaduro, aho yari afite umubare munini w’abamukurikirana.

    Kujyanwa kwe muri rehabilitation byongeye gutangiza ibiganiro ku ruhare rw’ubufasha bwo mu mutwe no kuvura abantu bafite ibibazo by’ibiyobyabwenge, aho kubifata gusa nk’ibibazo by’imyitwarire cyangwa ibyaha.

    Ubutumwa ku bantu bafite ikibazo nk’iki

    Abahanga mu by’ubuzima bavuga ko gukoresha ibiyobyabwenge bishobora kuba ikibazo gisaba ubufasha bw’abaganga, abajyanama n’imiryango. Gushaka ubufasha hakiri kare bishobora gufasha umuntu kongera kugira ubuzima busanzwe.

    Kuri ubu, Shaddyboo ari muri gahunda yo gufashwa muri Isange Rehabilitation Centre, aho azakurikiranwa n’ababishinzwe mu rwego rwo kumufasha gukira no kongera kubaka ubuzima bwe. 


  • How much women make from divorcing men ? #rwanda #rwot

    Divorce is a difficult and emotionally charged process that can have significant financial implications for both parties involved. While it is essential to acknowledge that each divorce case is unique, it is worthwhile to explore the general trends and considerations regarding how much women make out of divorcing men. This article aims to address this topic by providing a balanced perspective through an understanding of various factors that can impact women’s financial outcomes following divorce.

    Financial Settlements and Alimony:

    One critical aspect to consider when discussing women’s financial outcomes after divorce is the financial settlement agreed upon by the couple or determined by the court. Financial settlements typically involve the division of assets and property acquired during the marriage. In some cases, women may receive a substantial portion of these assets, depending on their contributions and the length of the marriage.

    Moreover, alimony or spousal support may also supplement women’s post-divorce income. Alimony is awarded based on factors such as the length of the marriage, income disparity between spouses, and the woman’s ability to support herself financially. However, it is important to note that alimony laws vary from jurisdiction to jurisdiction, and not all divorces result in alimony payments.

    Employment and Career Factors:

    Women’s financial outcomes after divorce are often influenced by their employment status and earning potential. In cases where women were not employed or had a lower income during the marriage due to various factors such as childcare responsibilities, they may face challenges in building their financial independence post-divorce. However, as societal norms continue to evolve, more women are entering the workforce and pursuing successful careers, resulting in a positive impact on their financial outcomes.

    Child Custody and Support:

    When children are involved in a divorce, child custody arrangements and child support payments also play a significant role in women’s financial outcomes. In many cases, women are often awarded primary or sole custody of the children, resulting in a greater responsibility for their financial well-being. Child support payments by the ex-husband can help alleviate some of the financial burdens, providing support for the children’s upbringing and development.

    Financial Independence and Post-Divorce Planning:

    Women’s financial outcomes after divorce can also depend on their ability to adapt, plan, and maintain financial independence. Engaging in a post-divorce financial planning process, including budgeting, managing debts, and exploring investment opportunities, can help women rebuild their financial stability and future prospects.

    Conclusion:

    Determining how much women make out of divorcing men is a complex issue influenced by numerous factors. Financial settlements, alimony, employment status, child custody arrangements, and individual post-divorce planning play pivotal roles in shaping women’s financial outcomes. Each case is unique, and it is crucial for divorcing couples to seek legal and financial advice to ensure a fair and equitable settlement. Ultimately, the goal should be to support women in achieving financial independence and providing a stable future for themselves and their childrens 

  • Amakimbirane yo mu miryango yagaragajwe nk’intandaro y’igwingira ry’abana – #rwanda #RwOT

    Guverineri w’Intara y’Iburengerazuba, Habitegeko François, yavuze ko amakimbirane yo mu miryango ari ikibazo gihangayikishije kuko ari intandaro y’ibindi bibazo bibangamiye umuryango nyarwanda.

    Ati “Ntabwo urugo umugabo n’umugore baraye barwana, abana bazajya kwiga, abo bana nibo usanga bataye ishuri bakajya mu muhanda, nibajya no kwiga baraye mu nduru ntibazafata, nibwo uzasanga abana batitaweho barwaye bwaki, barwaye amavunja, harimo ibintu byinshi by’ibibazo bishamikiye kuri iki kibazo.”

    Umuyobozi w’Ubushinjacyaha mu Ntara y’Iburengerazuba, Rusanganwa Augustin, avuga ko icyaha cyo gukubita no gukomeretsa kiganje mu byaha bigaragara muri iyo Ntara, kandi kikaboneka cyane mu bashakanye.

    Yasobanuye ko ikindi gitera ibi bibazo ukutumva neza ireme ry’uburinganire n’ubwuzuzanye n’ikoreshwa ry’umutungo, asaba ko mu mashuri hongerwamo isomo ry’indangagaciro.

    Ati “Amashuri yigisha ubumenyi ariko ntabwo yigisha ubwenge. Ubwenge buva mu muryango no mu madini kandi kubera imiterere y’akazi muri iyi minsi, ababyeyi ntibakibona umwanya wo kuba hamwe n’abana babo. Umwanya munini abana bawumara ku mashuri. Amadini nayo asa nk’ayataye inshingano, ahanini yigisha ibitangaza aho kwigisha indangagaciro.”

    Umuyobozi mu Idini ya Islam muri iyo ntara, Sheikh Mugabonake, yavuze ko ari ngombwa ko abagiye gushinga imiryango bigishwa kandi bakaganirizwa.

    Ati “Nasanze abana benshi bagwingira baboneka muri ya miryango ifitanye amakimbirane. Icyo mbona cyakorwa ni uko abagiye gushinga imiryango bajya bigishwa bakanaganirizwa indangagaciro kuko abenshi usanga bajya gushinga imiryango bari bagikeneye kurerwa.”

    Umuhuzabikorwa w’inama y’igihugu y’abagore mu ntara y’iburengerazuba, Kayitesi Dative, asanga gukoresha nabi imbuga nkoranyambaga ari kimwe mu bibangamira indangagaciro n’imyifatire mbonezabupfura.

    Ati “Amabanga yo mu rugo, mu buriri ntakwiye gushyirwa ku mbuga nkoranyambaga”.

    Mu Ntara y’Iburengerazuba, abana 40% bafite ikibazo cy’igwingira. Mu karere ka Ngororero abana bagwingiye ni 50,5% bavuye kuri 59% mu 2015, Nyabihu bakaba 49,5%, Rubavu bakaba 42%, naho Rutsiro bakaba 44,4%.

    Mu Karere ka Nyamasheke abana bagwingiye bariyongere kuko mu 2015 bari 34%, ubu bakaba ari 37,7%.

    Muri Karongi abana bagwingiye baragabanutse bava kuri 49,1% bagera kuri 32,4% mu gihe mu Karere ka Rusizi abana bagwingiye bavuye kuri 34% ubu bageze 30,7%.

    Guverineri Habitegeko François, yavuze ko amakimbirane yo mu miryango ari intandaro y’ibindi bibazo bibangamiye umuryango nyarwanda.

    source : https://ift.tt/3J14CAE

  • Nyaruguru: Abakora ubucuruzi buciriritse bwambukiranya imipaka bahawe miliyoni 10 Frw – #rwanda #RwOT

    Ayo mafaranga bayahawe na Komisiyo y’Ubutabera n’Amahoro ya Kiliziya Gatolika binyuze mu mushinga ‘Mupaka Shamba Letu’ ugamije gufasha abagore bakora ubucuruzi buciriritse bwambukiranya imipaka.

    Uyu mushinga ushyirwa mu bikorwa na komisiyo y’Ubutabera n’Amahoro ya Kiliziya Gatolika ku bufatanye na Alert International ku nkunga ya Swedish International Development Cooperation Agency (SIDA) na Cooperation Swisse.

    Koperative yitwa Shirinyota yorora inkoko ikanacuruza ibiribwa nduhurabagenzi yahawe inkunga ya miliyoni 6 Frw naho Koperative Kungahara icuruza amatungo n’ibiyakomokaho yahawe miliyoni 4 Frw.

    Bayahawe nyuma yo kugaragaza imishinga bazakora, bahigika izindi koperative enye bari bahuriye mu marushanwa.

    Kizima Emmanuel uhagarariye Koperative Shirinyota yavuze ko inkunga bahawe igiye kubafasha kwagura ibikorwa bakora.

    Ati “Tugiye kwagura isoko kuko ubusanzwe ntabwo twahazaga iry’imbere mu gihugu, nk’izo nkoko zacu tuzazigira nyinshi cyane cyane ko ari zo tubona abaturage bakunze.”

    Uwimbabazi Laëtitia uhagarariye Koperative Kungahara we yavuze ko bagiye kubaka ibagiro rigezweho.

    Ati “Kubera ko twakoraga ubucuruzi bw’amatungo n’ibiyakomokaho tugiye guhita twubaka ibagiro ryiza kugira ngo tujye tubaga inyama tunazicuruze.”

    Abagize koperative zombi bavuze ko n’ubwo umupaka w’Akanyaru uhuza u Rwanda n’u Burundi umaze igihe ufunze, basigaye bacururiza imbere mu gihugu mu rwego rwo kwirinda ko ubucuruzi bwabo buhagarara.

    Padiri Kwitonda Gilbert wari uhagarariye Komisiyo y’Ubutabera n’Amahoro ya Kiliziya Gatolika, yavuze ko mu Karere ka Nyaruguru batera inkunga abagore 100 bakora ubucuruzi bwambukiranya imipaka n’abagabo babo 60.

    Ati “Icya mbere tubigisha ni ukubana mu mahoro mu ngo zabo, ayo mahoro akazasakara aho batuye, hanyuma nyuma umupaka wafungurwa bakayasangiza n’abo hakurya.”

    Yavuze ko babatoza no gukorera mu makoperative ndetse no gukorana n’ibigo by’imari kugira ngo ibikorwa byabo byaguke.

    Yakomeje avuga ko ikindi babigisha ari ukwirinda amakimbirane kuko yari yaratangiya kugaragara mu ngo zabo.

    Yagize ati “Twahereye ku bagore bakora ubucuruzi bwambukiranya umupaka, hagaragaraga amakimbirane mu ngo zabo kubera ko abagore babaga bagiye bakirirwa muri ubwo bucuruzi, hanyuma bataha abagabo babo bagakeka ko bari bagiye mu bindi bikabyara amakimbirane. Kugira ngo turandure ayo makimbirane byasabye ko tubashyira hamwe tukabigisha.”

    Yavuze ko bigoye kwigisha umuntu kubaho nta makimbirane akennye, yemeza ko ariyo mpamvu babafasha mu iterambere babatoza gukunda umurimo kandi bakabatera n’inkunga.

    Munyampenda Damien ukuriye umushinga Mupaka Shamba Letu, ku mupaka w’Akanyaru uhuza u Rwanda n’u Burundi yasabye abahawe inkunga kuyikoresha neza nk’uko babigaragaje mu mishinga yabo, abizeza ko bazababa hafi.

    Ati “Icya mbere tubasaba ni uko abakwiye gukoresha amafaranga twabahaye icyo bayateganyirije, ikindi akabaha ubushobozi bwo gukora ubucuruzi bukozwe mu mahoro bukarushaho kubabyarira ubuvandimwe aho kugira ngo buteze urwango ahati yabo.”

    Umuyobozi w’Ishami ry’ishoramari n’umurimo mu Karere ka Nyaruguru, Bucyana Pierre, yashimiye umushinga watanze iyo nkunga avuga ko ari igikorwa kigamije gushyigikira gahunda ya Leta yo guteza imbere imibereho myiza y’abaturage.

    Mu Rwanda hose uwo mushinga ukorana n’abagore 400 kuko ukorera ku mipaka ya Akanyaru, Rubavu, Rusizi na Bugarama aho buri hamwe ukorana n’abagore 100.

    Abakora ubucuruzi buciriritse bwambukiranya umupaka w’Akanyaru batewe inkunga ya miliyoni 10 Frw

    Koperative yitwa Shirinyota yorora inkoko ikanacuruza ibiribwa nduhurabagenzi yahawe inkunga ya miliyoni 6 Frw

    Koperative Kungahara icuruza amatungo n’ibiyakomokaho yahawe miliyoni 4 Frw

    Munyampenda Damien ukuriye umushinga Mupaka Shamba Letu, ku mupaka w’Akanyaru uhuza u Rwanda n’u Burundi yasabye abahawe inkunga kuyikoresha neza

    source : https://ift.tt/3GU06lE

  • Kayonza: Abangavu basaga 80 babyaye bafashijwe gutangira imishinga iciriritse – #rwanda #RwOT

    Ibi batangiye kubikora nyuma y’amahugurwa y’umwaka umwe bahawe na Women for Women agamije kubigisha imyuga irimo uw’ubudozi bw’inkweto, amasakoshi n’imikandara bikoze mu ruhu, kudoda imyenda n’ibindi, bose bakaba banahawe imashini zizabafasha mu kazi kabo.

    Bamwe muri aba bakobwa babyaye imburagihe bavuze ko bishimiye imyuga bigishijwe bavuga ko bigeye kubafasha mu kwiteza imbere bikanabarinda kongera gushukwa.

    Mukamana Jeanette wize gukora inkweto, imikanda n’amasakoshi bikozwe mu ruhu, yavuze ko agiye kwifashisha uyu mwuga mu bikorwa bimuteza imbere.

    Ati “Ngiye guteza umuryango wanjye imbere hamwe n’umwana wanjye, mbere wasangaga nirirwa mu rugo nta kazi kuburyo byakorohera n’undi muhungu kunshuka ariko ubu mbonye aho nzajya nirirwa nshakisha icyanteza imbere.”

    Ufitamahoro Anitha we yavuze ko uretse gukora inkweto yanamenye gukora amasakoshi akoze mu ruhu ndetse n’imikandara byose bikaba bigiye kumufasha mu kwiteza imbere akabona amafaranga yo kwishyurira umwana we ishuri.

    Ati “Gukora inkweto bigiye kumfasha kwiteza imbere njye n’umuryango wanjye, ubu uretse gukora inkweto nzi no gukora imikandara, ndifuza kuzashinga ahantu nzajya nzikorera kuburyo hamenyekana cyane kandi zabigeraho.”

    Uwimpuhwe Jeovanis watewe inda afite imyaka 18 we yavuze ko yize kudoda kandi ngo yanatangiye kubibyaza umusaruro.

    Ati “Ubu natangiye kudoda imyenda y’abanyeshuri nk’imipira n’iyindi, ubu naguze amatungo magufi natangiye umushinga wo kuyorora kugira ngo azangirire umumaro mu minsi iri imbere.”

    Uwimpuhwe yavuze ko nyuma yo kwigishwa kudoda kuri ubu ubuzima buri kugenda neza bitandukanye na mbere aho yaburaga amafaranga yo kwishyurira umwana we ubwisungane mu kwivuza ndetse no kumugurira imyenda.

    Umuyobozi w’Akarere ka Kayonza wungirije ushinzwe imibereho myiza y’abaturage, Harelimana Jean Damascène, yasabye aba bakobwa kwigirira icyizere amahirwe babonye yo kwiga imyuga bakayakoresha neza.

    Ati “Turabasaba kugira ikinyabupfura mu byo bagiye gukora byose bahatane ku isoko ry’umurimo kandi bakoreshe neza amahirwe babonye.”

    Kuri ubu mu Karere ka Kayonza habarurwa abangavu barenga 280 batewe inda muri uyu mwaka, ubuyobozi bukaba buvuga ko buri gushakisha ababateye inda kugira ngo babikurikiranweho.

    Abangavu babyaye batangiye imishinga iciriritse irimo no gukora inkweto

    source : https://ift.tt/3qg4ZyW