Blog

  • Cole Palmer yatorewe kuba umukinnyi w'umwaka wa Premier League mu bihembo bya London Football Awards 2025 #rwanda #RwOT

    Rutahizamu w'Ikipe ya Chelsea, Cole Palmer, yatowe nk'umukinnyi w'umwaka wa Premier League mu bihembo bya London Football Awards 2025. Iki gihembo cyatanzwe mu muhango wabereye mu murwa mukuru w'u Bwongereza, kikaba kigenera icyubahiro abakinnyi n'abatoza bitwaye neza mu mwaka w'imikino.

    Palmer, w'imyaka 22, yigaragaje cyane muri shampiyona ya Premier League, aho yagiye afasha Chelsea gutsinda ibitego ndetse no gutanga imipira ivamo ibitego.

    Uyu mukinnyi wavuye muri Manchester City mu mpeshyi ya 2023, yahise aba umwe mu bakinnyi ngenderwaho muri gahunda y'umutoza Mauricio Pochettino, atanga umusaruro ushimishije.

    Muri uyu mwaka w'imikino, Palmer yatsinze ibitego byinshi ndetse atanga n'imipira myinshi yavuyemo ibitego, bikaba byaramuhesheje gutoranywa nk'umukinnyi mwiza mu mujyi w'i Londoni.

    Yatsinze bagenzi be ba bakinnyi bari bahatanye kuri iki gihembo barimo Declan Rice wa Arsenal, James Maddison wa Tottenham, na Jarrod Bowen wa West Ham United.

    Nyuma yo kwegukana iki gihembo, Palmer yashimiye bagenzi be mu ikipe ndetse n'abatoza bamufashije kugera kuri uru rwego. Yagize ati: 'Ni ishema rikomeye kwegukana iki gihembo. Ndashimira bagenzi banjye dukinana, umutoza, n'abafana badahwema kudushyigikira.'

    Iki gihembo cyongereye icyizere ku rugendo rw'uyu musore, bikaba bishimangira ko ari umwe mu bakinnyi beza Premier League ifite muri iki gihe. Chelsea, nayo, ikomeje kugenda igaruka ku rwego rwo hejuru nyuma y'ibihe bitari byoroshye, ikaba ifite icyizere cyo kongera guhatanira ibikombe mu myaka iri imbere.

    Rutahizamu wa Chelsea, Cole Palmer, yegukanye igihembo cy'umukinnyi w'umwaka wa Premier League mu bihembo bya London Football Awards 2025.

     

    Source : https://kasukumedia.com/cole-palmer-yatorewe-kuba-umukinnyi-wumwaka-wa-premier-league-mu-bihembo-bya-london-football-awards-2025/

  • Kylian Mbappé yatowe nk'umukinnyi mwiza w'ukwezi kwa Mutarama muri LaLiga #rwanda #RwOT

    Rutahizamu wa Real Madrid, Kylian Mbappé, yatowe nk'umukinnyi mwiza w'ukwezi kwa Mutarama 2025 muri shampiyona y'icyiciro cya mbere muri Espagne, LaLiga. Ibi bije nyuma y'ukwezi k'umusaruro udasanzwe yagize, aho yagaragaje ubuhanga n'ubushobozi bwo gutsinda ibitego no gufasha bagenzi be kubona amanota atatu.

    Mbappé, waje muri Real Madrid avuye muri Paris Saint-Germain, yagaragaje ko ari umwe mu bakinnyi bafite impano idasanzwe muri ruhago y'iki gihe.

    Mu mikino itandukanye yakinnye muri Mutarama, yatsinze ibitego bitanu akanatanga imipira itatu yavuyemo ibindi bitego, bifasha ikipe ye gukomeza kuyobora urutonde rwa shampiyona.

    Uyu mukinnyi w'Umufaransa amaze kugaragaza ko ashobora kuba igice cy'ingenzi mu ikipe ya Carlo Ancelotti, akaba ari umwe mu bakinnyi Real Madrid yubakiyeho izina ryayo mu myaka iri imbere.

    Mbappé yagaragaje umuvuduko, tekinike, no gufata ibyemezo yihuse, ibintu byatumye abafana ba Real Madrid bamwakira neza.

    Nyuma yo gutorwa nk'umukinnyi mwiza w'ukwezi, Mbappé yashimiye bagenzi be mu butumwa yanyujije ku mbuga nkoranyambaga, avuga ko ari bo bamufashije kugera kuri iyi ntera. Yagize ati: 'Ndashimira bagenzi banjye kuko batumye nshyira mu bikorwa intego zanjye. Iki ni icyubahiro gikomeye kuri njye, ariko ndifuza gukomeza kugira uruhare mu ntsinzi y'ikipe.'

    LaLiga ibinyujije ku mbuga zayo, yatangaje ko Mbappé ari we watsindiye iki gihembo nyuma yo kwigaragaza mu buryo budasanzwe. Uyu mukinnyi atera intambwe ikomeye mu mpinduka ziri kuba muri Real Madrid, aho abafana bamwitezeho kuzana ibihe byiza mu ikipe yabo.

    Rutahizamu mushya wa Real Madrid, Kylian Mbappé, yatowe nk'umukinnyi mwiza w'ukwezi kwa Mutarama 2025 muri shampiyona y'icyiciro cya mbere muri Espagne, LaLiga.

     

    Source : https://kasukumedia.com/kylian-mbappe-yatowe-nkumukinnyi-mwiza-wukwezi-kwa-mutarama-muri-laliga/

  • Perezida Paul Kagame na Madamu Jeannette Kagame bunamiye Intwari z'u Rwanda mu muhango wuzuye icyubahiro #rwanda #RwOT

    Perezida wa Repubulika y'u Rwanda, Paul Kagame, ari kumwe na Madamu Jeannette Kagame, bunamiye Intwari z'Igihugu mu muhango wabereye ku Gicumbi cy'Intwari i Remera, mu Mujyi wa Kigali, kuri uyu wa 1 Gashyantare 2025. Nk'uko bisanzwe bikorwa buri mwaka ku munsi w'Intwari, bakaba banashyize indabo ku mva z'izi ntwari, mu rwego rwo kuzirikana ubutwari n'ibikorwa by'indashyikirwa byaranze ubuzima bwazo mu rugamba rwo kubohora u Rwanda.

    Uyu muhango witabiriwe n'abayobozi bakuru b'Igihugu, barimo abahagarariye inzego za Leta, ingabo z'Igihugu (RDF), Polisi y'u Rwanda, ndetse n'abandi bayobozi mu nzego zitandukanye.

    Hari kandi bamwe mu bahagarariye ibihugu byabo mu Rwanda, abahagarariye imiryango itandukanye, ndetse n'abaturage baje kwifatanya na Leta y'u Rwanda mu kwibuka no guha icyubahiro Intwari.

    Perezida Kagame na Madamu Jeannette Kagame bashyize indabo ku mva z'Intwari nk'ikimenyetso cy'icyubahiro n'ishimwe ku ruhare rwazo mu mateka y'u Rwanda.

    Ni igikorwa cyakozwe mu mwuka wo kuzirikana igihango Intwari zagiranye n'Igihugu, aho zabaye inkingi ya mwamba mu kurwanya akarengane, guharanira ukwishyira ukizana kwa buri Munyarwanda no guteza imbere ubusugire bw'Igihugu.

    Minisitiri w'Ubutegetsi bw'Igihugu, Gatabazi Jean Marie Vianney, yavuze ko uyu munsi ukwiye kubera Abanyarwanda bose umwanya wo gutekereza ku ndangagaciro z'ubutwari, agira ati: 'Intwari z'u Rwanda zatwigishije gukunda Igihugu, gukora ibyiza no guharanira iterambere rirambye. Bityo, ni inshingano zacu gukomeza gusigasira umurage wazo no gukomeza kubaka u Rwanda twifuza.'

    Uyu munsi w'Intwari wizihizwa buri mwaka ku wa 1 Gashyantare, aho Abanyarwanda bibuka abantu bagize uruhare rukomeye mu kubohora Igihugu, kubaka ubumwe n'iterambere ryacyo. Ni umwanya wo gufata ingamba nshya zo gukomeza guteza imbere Igihugu mu mucyo no mu bwitange nk'uko Intwari zabigaragaje.

    Perezida wa Repubulika y'u Rwanda, Paul Kagame, ari kumwe na Madamu Jeannette Kagame, bunamiye Intwari z'Igihugu mu muhango wabereye ku Gicumbi cy'Intwari i Remera, mu Mujyi wa Kigali, kuri uyu wa 1 Gashyantare 2025.

    Source : https://kasukumedia.com/perezida-paul-kagame-na-madamu-jeannette-kagame-bunamiye-intwari-zu-rwanda-mu-muhango-wuzuye-icyubahiro/

  • Kayonza: Ubuyobozi bwijeje gukemura ikibazo cy'abatuburira abaturage – #rwanda #RwOT

    Ku marembo y'isoko rya Kayonza no mu nkengero zaryo, hari abasore benshi baba bacanga amakarita bagasaba abaturage bari aho babareba, guhitamo ikarita bifuza bakayishyiriraho amafaranga, ibizwi nka gusheta.

    Iyo ikarita batoranyije itsinze, cyangwa se ikaba ari iyo igaragazwa nk'iyatoranyijwe mu zindi nyinshi, ubwo uwashyizeho amafaranga aba atsinze, akaba yakubirwa kabiri ayo yatanze, bitewe n'ibyo bumvikanye.

    Ni ibintu bikorwa mu bwiru kuko aba basore badafite uruhushya rwo kubikora, ndetse bakaba batagira n'amabwiriza bagenderaho, ibituma benshi bavuga ko ibi ari ubutekamutwe.

    Ibi kandi bituma benshi mu baturage baribwa amafaranga yabo, abandi bagashyiraho na telefone zabo ku buryo buri munsi hatabura bamwe mu baturage baba bari kurira nyuma yo kuribwa amafaranga yabo yose.

    Benshi mu bakunze gushyiraho imitungo ni ababa baturutse mu mirenge ya kure baje kugurisha imyaka cyangwa imbuto.

    Shyaka Dan ucururiza imyenda hanze y'isoko hafi y'aho aba basore bakunda gucangira amakarita, yabwiye IGIHE ati 'Ni ibintu bibabaje. Baza hano ari abantu benshi noneho umuturage akabagana yibwira ko batari kumwe, bagacanga amakarita bakakubeshya umwe agashyiraho akarya na we ukayashyiraho, bikarangira bakuriye.''

    Yavuze ko hari umuturage wigeza gutaka amafaranga menshi ashaka kurwana, bose baramuteranira aza gutabarwa n'abacuruzi bo mu isoko.

    Gahongayire Olive we yavuze ko hari umugore aba basore baherutse kurya amafaranga menshi na telefone birangira ashatse kwiyahura.

    Yavuze ko abo basore bakunze kuba ari benshi ku buryo iyo hari n'umuturage babonye ko afite amafaranga menshi, bamwoshya bamwigiza ku ruhande bakayamwambura.

    Umuyobozi w'Akarere ka Kayonza, Nyemazi John Bosco, yabwiye IGIHE ko iki kibazo batari bakizi ariko ko bagiye kugikurikirana, abo bantu bakabahashya ngo kuko ari ubutubuzi kandi butemewe. Yijeje abaturage ko iki kibazo bagikurikirana.

    Gahongayire Olive yavuze ko bibabaje kuba hari abantu bumva ko bazabaho ari uko bibye abandi aho kujya gukora ngo biteze imbere

    Shyaka Dan yavuze ko benshi mu bacanga amakarita bagamijwe kwiba abaturage ari abasore bakiri bato


    Source : http://igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/kayonza-ubuyobozi-bwijeje-gukemura-ikibazo-cy-abacanga-amakarita-bagamije

  • SADC yemeje inama y'igitaraganya na EAC ku mutekano wo mu Burasirazuba bwa RDC – #rwanda #RwOT

    Iki cyemezo cyafatiwe mu nama ya SADC ya 24 yabaye ku wa 31 Mutarama 2025 ikabera i Harare muri Zimbabwe, kije nyuma y'aho bisabwe n'inama ya EAC yabaye ku wa 29 Mutarama 2025 na yo yahuje abakuru b'ibihugu na za guverinoma.

    Inama ya SADC yabaye mu gihe ingabo zayo zoherejwe kurwana kuri RDC ziri gukubitanwa inshuro n'iza FARDC yifatanyije n'imitwe agahishyi irimo na FDLR yasize ikoze Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda.

    Iyi nama ya SADC yafunguwe ku mugaragaro na Perezida wa Zimbabwe, akaba na Chairman wa SADC, Dr. Emmerson Dambudzo Mnangagwa,

    Yitabiriwe n'abaperezida barimo Duma Gideon Boko wa Botswana, Félix Antoine Tshisekedi wa RDC, Andry Rajoelina wa Madagascar, Daniel Francisco Chapo wa Mozambique, Cyril Ramaphosa wa Afurika y'Epfo na Samia Suluhu Hassan wa Tanzania.

    Yitabiriwe kandi na Perezida wa Zambia, Hakainde Hichilema na Minisitiri w'Intebe wa Lesotho, Samuel Ntsokoane.

    Matekane, Minisitiri Wungirije wa Eswatini, Thulisile Dladla, Minisitiri w'Ububanyi n'Amahanga wa Angola, Téte António, Minisitiri w'Ububanyi n'Amahanga wa Malawi, Nancy Gladys Tembo na Minisitiri w'Ingabo wa Namibia Frans Kapofi bose bari bahari.

    Hongeye kwibukwa ingabo za SADC zari muri ubwo butumwa zaguye mu mirwano cyane cyane iherutse kubera mu Mujyi wa Sake, zirimo izo muri Tanzania, Malawi na Afurika y'Epfo.

    Muri iyo nama kandi hagaragajwe impungenge z'uburyo intambara iri kubera muri RDC ikomeje kuzambya ibintu, ndetse abiyitabiriye basaba ko hakwiriye kugira igikorwa byihuse kugira ngo haboneke ibya ngombwa nkenerwa birimo amazi, amashanyarazi, ibiribwa, uburyo bw'itumanaho n'ibindi.

    Mu nyandiko SADC yashyize hanze yakomeje iti 'Abagize inama banenze ibitero byagabwe ku ngabo ziri mu butumwa bwa SAMIDRC bikozwe na M23. Ni ibikorwa byahungabanyije gahunda yo guhagarika imirwano yashyizweho n'amasezerano ya Luanda yabaye ku wa 30 Nyakanga 2024 ndetse bigahungabanya umutekano wa RDC n'Akarere ka SADC by'umwihariko.'

    Abagize inama kandi bongeye gusuzuma imyanzuro yo muri Gicurasi 2023, ishingiye kuri SAMIDRC ariko hemezwa ko ibyari bigamijwe birimo 'kugarura amahoro n'umutekano muri RDC no kurinda ubusugire bwayo' bitagezweho.

    Ibyo byatumye bemeza ko bashyigikiye inzira y'ibiganiro bya dipolomasi mu gukemura ibibazo byo mu Burasirazuba bwa RDC, hisunzwe amasezerano ya Luanda na Nairobi.

    Abitabiriye inama ya SADC kandi bemeje ko abaminisitiri b'ingabo n'abagaba bazo mu bihugu bya SADC n'ibiri kugira uruhare muri SAMIDRC, bagomba gukora uko bashoboye kugira ngo ingabo ziri mu 'butumwa bw'amahoro' zikomeze gukora akazi kazo neza, bategeka ko hagomba no gutegura uburyo bwo gucyura imirambo y'abapfuye n'abakomeretse.

    Abakuru b'ibihugu na za guverinoma bigize SADC kandi bategetse urwego rushinzwe umutekano muri uyu muryango gukora iyo bwabaga kugira ngo imirwano ihagarare, abasivili barindwe ndetse no gushaka uburyo bw'ubutabazi bwihuse ku bagizweho uruhare n'intambara.

    Hagaragajwe ko impande zose zirebwa n'intambara zigomba kwisunga inzira y'ibiganiro hashingiwe ku masezerano ya Luanda, ku ngabo za Loni ziri mu butumwa bwo kugarura amahoro muri RDC, MONUSCO, n'ubundi buryo bushobora gufasha mu kugarura amahoro mu Burasirazuba bwa RDC.

    Muri iyo nama idasanzwe Madagascar yasabye gutanga ubufasha mu by'ubuvuzi mu kuvura abaturage bakomerekeye mu ntambara imaze iminsi ifashe indi ntera mu Burasirazuba bwa RDC.

    Ingabo za SADC ziri muri Kivu y'Amajyaruguru kuva mu Ukuboza 2023. Nyuma y'ubwumvikane na Leta ya RDC, zemeye kuyifasha guhashya umutwe wa M23, zikayambura ibice igenzura, nubwo byakomeje kuba inzozi.

    Ku ikubitiro, hoherejwe ingabo 5000 zirimo 2900 za Afurika y'Epfo iyoboye ubu butumwa, n'izindi 2100 zirimo iza Tanzania na Malawi, ariko ntabwo zigeze zitanga umusaruro zari zitezweho na Leta ya RDC, kuko zitatsimbuye M23 mu bice yafashe, ahubwo byariyongereye.

    Ku wa 26 Kamena 2024 byatangajwe ko mu rwego rwo gutegura bundi bushya urugamba rwo kurwanya M23, SADC yohereje izindi ngabo i Goma, ziva ku 5000 zari zisanzwe muri Kivu y'Amajyaruguru, zigerenga 9000.

    Bivugwa ko Afurika y'Epfo yongereho ingabo 2600, Tanzania yongeraho 750, Malawi yongeraho 1000.

    Gusa ntabwo ingabo za SADC zageze kuri iyi ntego, kuko M23 yakomeje kwagura ibirindiro muri iyi ntara, yinjira muri teritwari eshanu ziyigize ndetse mu minsi ishize uyu mutwe wigaruriye imijyi ya Sake na Goma, imwe mu mijyi ikomeye muri Kivu y'Amajyaruguru.

    Mu Ugushyingo 2024, SADC yongereye manda y'ingabo zayo ziri mu butumwa bw'amahoro bwawo mu Burasirazuba bwa Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo, ishyiraho undi mwaka umwe, icyakora na n'ubu ziracyatsindwa uruhenu na M23 igaragaza ko irajwe ishinga no kurengera Abanye-Congo bahoraga bicwa umusubizo na leta yabo, biganjemo abavuga Ikinyarwanda.

    Abakuru b'ibihugu na za guverinoma b'Umuryango wa Afurika y'Amajyepfo (SADC) bahuriye i Harare muri Zimbabwe biga mu mutekano wo mu Burasirazuba bwa RDC

    Iyi nama ya SADC yafunguwe ku mugaragaro na Perezida wa Zimbabwe, akaba na Chairman wa SADC, Emmerson Dambudzo Mnangagwa


    Source : http://igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/sadc-yemeje-inama-y-igitaraganya-na-eac-ku-mutekano-wo-mu-burasirazuba-bwa-rdc

  • Ubutwari buharanirwa n'umusanzu ku rubyiruko: Sindayiheba uri mu ntwari z'i Nyange twaganiriye – #rwanda #RwOT

    Abanyeshuri bigaga mu Ishuri Ryisumbuye rya Nyange, mu ijoro ryo ku wa 18 rishyira uwa 19 Werurwe 1997, bagabweho igitero n'abacengezi cyica benshi abandi barakomereka.

    Agace ishuri riherereyemo kakorewemo Jenoside mu buryo bufite ubukana bwo hejuru, ndetse na nyuma interahamwe zakomeje kujya ziva muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo (Zaire) bakarasa abantu cyangwa bakabasahura.

    Umunsi igitero kigabwa, Sindayiheba Phanuel yigaga mu mwaka wa gatandatu w'ayisumbuye mu Ishami ry'Inderabarezi. Abacengezi bateye ari mu masaha ya saa mbili z'ijoro, bari gusubiramo amasomo.

    Icyo gihe yari arimo kwiga Psychologie kuko bagombaga gukora isuzumabumenyi ry'iryo somo ku munsi ukurikiraho.

    Ati 'Abacengezi baza ku kigo cyacu,…muri ririya joro rero twabanje kugira ngo ni ikibazo cy'umutekano gisanzwe ariko dutangira kumva ari amasasu avugira hafi yacu y'urwungikane cyane, tuza kubona ko ikigo cyacu cyatewe. Mu gutangira ntabwo twabonaga ko ari twe tugenderewe ariko birangira ari ishuri ryacu ryari rigambiriwe guterwa.'

    Abacengezi babanje kurasa amasasu mu birahure, abanyeshuri bose baryama hasi. Basabye abari mu ishuri ry'umwaka wa gatandatu kwivangura ngo Abahutu bajye ukwabo n'Abatutsi ukwabo, barabyanga bababwira ko bose ari Abanyarwanda.

    Yavuze ko abacengezi bateye 'grenade' ebyiri mu ishuri zikomeretsa benshi ndetse baraninjira barasa amasasu menshi behereye ku b'imbere. Bakomereje no mu mwaka wa gatanu na bo banga kwitandukanya.

    Ati 'Nanjye rero bangezeho, bandashe amasasu atari make mu rutugu ariko ku bw'amahirwe twagiye kwa muganga n'ubutabazi twabonye bw'ingabo z'igihugu, ubu nasubiranye imbaraga, ubu ndakora.'

    Yongeyeho ati 'Badusabye kwitandukanya, Abahutu bakagaragaza uruhande bajyamo n'Abatutsi bakagaragaza uruhande bajyamo, hanyuma tukabahakanira tubabwira ko twese turi Abanyarwanda, bakaduteramo ayo magerenade tugatsimbarara ku Bunyarwanda, bakaturasa umuntu ku muntu n'ubundi tugatsimbarara ku Bunyarwanda, twanga kwitandukanya nk'uko babishakaga, ntabwo twari tuzi ko bagiye mu wa gatanu.'

    Imbaraga zo kunga ubumwe bazivomye he?

    Igitero cy'abacengezi cyagabwe ku Ishuri Ryisumbuye rya Nyange nyuma y'imyaka itatu Jenoside yakorewe Abatutsi ihagaritswe n'ingabo zari iza RPA Inkotanyi.

    Izi ngabo zafashije urubyiruko kwiyumvamo Ubunyarwanda kuko buri wa Gatatu zabahaga ibiganiro bibashishikariza gukundana no gukorera hamwe.

    Sindayiheba ati 'Imbaraga zatumye muri ririya joro tubasha guhamya Ubunyarwanda tukanga kwivangura dukurikije ibyifuzo by'abacengezi ndetse n'amateka mabi yigishijwe mu gihe cy'imyaka myinshi, ni inyigisho z'urukundo no kubana neza twahabwaga n'ubuyobozi bw'ingabo zakoreraga hariya muri kariya karere, n'ubuyobozi bwa komine n'ubuyobozi bw'ishuri.'

    'Buri wa Gatatu saa Sita habagaho ikiganiro batuganiriza, bakadutoza gukundana, bakadutoza gukunda kwiga, bakadutoza gukorera hamwe, ukumva ni ikintu bashyize imbere ari na cyo nshima. Byagaragaraga ko ari ubuyobozi bureba kure, buri gukora itandukaniro ry'amateka u Rwanda rwabayemo.'

    Uyu mugabo kandi asanga 'Imbaraga za kabiri njye nzibona mu burere bwo mu muryango…nibutse cyane ko nta myaka itatu ishize tuvuye muri Jenoside kandi mbona icyatumye Jenoside yakorewe Abatutsi ishoboka ari inyigisho z'amacakubiri zigishijwe.'

    Phanuel Sindayiheba yavuze ko mu kazi kose ukora waba intwari

    Ati 'Mu muryango wacu nabyirutse mbona badutoza gukorera hamwe, badutoza gukundana no kutavangura abantu numva ngize mu mutima wanjye kutaza kugaragaza uwo amateka yangize ariko ko ntari buze kugira n'undi ngaragaza kuko nshyigikiye Ubunyarwanda, kandi mbona no muri bagenzi banjye ni ko bimeze. Icya gatatu ni ukwemera. Mbere y'uko abacengezi batangira kurasa mu ishuri basanze tumaze gusenga.'

    Yahamije ko gusengera hamwe bitari bivuze ko basengera mu idini rimwe, ahubwo bari bafite umuco wo gushyira hamwe nk'abemera bagasenga na byo bikaba kimwe mu bituma bahuza imbaraga.

    Gushyingiranwa bombi ari intwari, bibatera umuhate wo kubutoza abana n'abaturanyi

    Sindayiheba yavuze ko mu gihe bari bakiri mu ishuri, we n'umugore we wigaga mu mwaka wa gatanu mu 1997, nta rukundo bari bafitanye kuko bari bakiri na bato ariko nyuma uko bagiye bahura kenshi, umubano waje gukura, mu 2009 bashinga urugo.

    Ati 'Kuba twarashakanye twembi turi intwari z'igihugu ni uburemere bw'inshingano kuko ni ukurinda cya gihango twagiranye n'Abanyarwanda, ariko kandi tukabibonamo amahirwe yandi y'uko niba turi babiri dufite inshingano biroroshye ko twibukiranya ko iyo ndangagaciro dukwiye kuyitoza abana bacu, abandi n'aho dukorera.'

    Yongeyeho ati 'Burya iyo uganirije abana ubaganiriza amateka y'ubuzima bwawe, ubuzima bwanyu nk'ababyeyi noneho n'aho ayo mateka ahuriye n'igihugu cyacu n'icyo na bo bakwiye gukora kugira ngo bagere ikirenge mu cyanyu ndetse n'icy'izindi ntwari z'igihugu urugero rwo gufatiraho baba barufite hafi.”

    “Byumvikane ko umuco w'ubutwari ntibawumva nk'amateka ahubwo bawumva nk'ubuzima kubera ko bari kumwe n'ababyeyi ariko n'aho dutuye na ho mu biganiro no mu byo dukora biteza imbere igihugu, ntabwo biba bitugoye gutanga ingero z'ubuzima bwacu, z'imibereho y'intwari kuko tuba tubana na bo umunsi ku wundi.'

    Gushyirwa mu ntwari z'igihugu ni igihango

    Sindayiheba yavuze ko we na bagenzi be bakimara kumva ko ubuyobozi bukuru bw'igihugu bwashimye kandi bugaha agaciro igikorwa cy'abanyeshuri b'i Nyange bari mu mwaka wa gatanu n'uwa gatandatu banze kwitandukanya bagashyira imbere Ubunyarwanda, byabanejeje cyane.

    Ati 'Naravuze nti 'iki ni igihugu kizirikana', intambwe ntoya yose umuntu atera agana iterambere. Ni igihugu kizirikana ubwitange abanyeshuri b'i Nyange bagaragaje batagamije igihembo cyangwa ukundi kumenyekana.'

    Yahamije ko kuba igihugu cyarahisemo ko igikorwa bakoze kiba urugero ku bandi bariho n'abazaza bishimishije, ariko bikanatera igihunga kuko ari inshingano ziremereye.

    Ati 'Ariko binantera igihunga ko ari inshingano yindi iremereye nkomeje kwikorera yo kurinda ubwo butwari twagaragaje.'

    Gushyirwa mu ntwari uri muzima ntibisaba kwigengesera

    Sindayiheba yagaragaje ko kuba uri intwari ukiriho bidasaba kwigengesera kuko aho uba n'ibyo ubamo biba ari ubuzima n'ubundi bujyanye n'indangagaciro z'abatuye igihugu.

    Ati 'Kuba intwari ukiriho ntabwo bisaba kugenda nk'ugenda ku magi ahubwo ni ukuba uwo uri we…Ubunyarwanda bukwiye kuba mu maraso yacu kugeza ku rwego uvuga ngo ese ibi ngiye gukora birimakaza bwa Bunyarwanda nahamije? Noneho bikakuyobora ubuzima bwawe, aho rero ntabwo bisaba ko ugira izindi mbaraga, ni uwo mutimanama. Ni inshingano igoye ariko tuyifatanyije n'abandi baturage kandi imbaraga twakoresheje kiriya gihe turi bato uyu munsi zariyongereye.'

    Yavuze ko mu gihe biyemezaga gushimangira Ubunyarwanda bari bafite imyaka iri hagati ya 18 na 20, ubu rero bamaze gukura byoroshye cyane gukomeza gusigasira iyo ndangagaciro banabifashijwemo na politiki nziza y'igihugu ishyira imbere Ubunyarwanda.

    Ati 'Uyu munsi dufite ubuyobozi bwiza n'ubundi bugamije guteza imbere icyo twaharaniye; Ubunyarwanda, iyo nshingano twisanga atari iyacu twenyine ahubwo isangiwe n'Abanyarwanda bose.'

    Abato babanza kumukoraho ngo bumve ko ari intwari iriho

    Abanyeshuri b'i Nyange barokotse igitero cy'abacengezi bari mu mirimo itandukanye igamije iterambere ry'igihugu ariko bakanagira umwanya wo kuganiriza urubyiruko rwo mu mashuri atandukanye ngo ruzakurane umuco w'ubutwari.

    Ati 'Ndibuka umunsi umwe nari ndi kuganira n'abanyeshuri bo muri Lycée Notre-Dame de Cîteaux dusoje bakajya baza kunkoraho ngo bumve niba intwari ari umuntu ukiriho. Urumva ko iyo ugezeyo ukababwira uti 'ni umuntu ukiriho, ariko hari n'abandi bapfuye' bya bindi yumvaga nk'amateka abizana mu buzima akavuga ati 'burya nanjye nagera ikirenge mu cyabo kuko n'abakiriho baracyakora.''

    Sindayiheba asaba urubyiruko kwirinda ibirangaza byonona ubumuntu n'umuco nyarwanda, bagakunda ibikorerwa mu Rwanda n'ibiruteza imbere.

    Yavuze ko kugira ngo Abanyarwanda bashobore kugera ku iterambere, basabwa kugira umuco wo gukunda igihugu, gukora umurimo unoze no gukorera hamwe n'abandi.

    I Nyange ubu ni ku gicumbi cy’ubunyarwanda


    Source : http://igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/iby-urubyiruko-rubakoraho-ngo-rushire-amakenga-gutanga-umusanzu-mu-kubaka

  • Bralirwa igiye gushyira ku isoko ry'u Rwanda 'Desperados', inzoga ikunzwe mu bihugu 50 – #rwanda #RwOT

    Desperados yatangiye kugera ku isoko ry'u Rwanda ku wa 31 Mutarama 2025, ni inzoga yifitemo uburyohe.

    Itangazo rya Bralirwa rigira riti 'Iyi nzoga si nk'izindi kuko iberanye na buri wese, igufasha gususuruka no gusabana.'

    Iyi nzoga ikoze mu bikoresho nkenerwa by'umwimerere, iri mu icupa rya santilitiro 33 ridasubizwa, ikigiramo ingano ya alcool ya 5,9%.

    Rikomeza riti 'Ni ikinyobwa gifasha abantu kuryoherwa n'ubuzima no kunezerwa bidasanzwe.'

    Iyi nzoga yakunzwe cyane mu bihugu 50 icuruzwamo, by'umwihariko abakunda ibirori, gusohoka cyangwa gusabana n'inshuti.

    Desperados iboneka mu tubari twose mu gihugu, aho barangurira n'ahandi ikorwa n'uruganda rwa Zlatý Bažant Brewery, rusanzwe ari ishami rya Heineken.

    Desperados iboneka mu tubari twose two mu gihugu kandi icupa ryayo ntirisubizwa


    Source : http://igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/bralirwa-igiye-gushyira-ku-isoko-ry-u-rwanda-desperados-inzoga-ikunzwe-mu

  • Bugesera: Abarenga ibihumbi 11 bavomaga amazi y'ibishanga begerejwe amazi meza – #rwanda #RwOT

    Uyu muyoboro watashywe ku mugaragaro kuri uyu wa 31 Mutarama 2025, ufite ibilometero 28,2 ukaba ugeza amazi ku baturage 11 400.

    Wuzuye utwaye miliyoni zisaga 750 Frw yatanzwe na Minisiteri y'Ububanyi n'Amahanga y'u Buyapani ibinyujije mu muryango WaterAid.

    Washyizwe mu bikorwa na Ayateke Star Company ku bufatanye n'Akarere ka Bugesera.

    Eng. Sebikwekwe Cyprien washyize mu bikorwa uyu mushinga, yavuze ko bubatse ibilometero 28 by'umuyoboro w'amazi, bakura amazi ku ruganda rwa Ngenda bayashyira mu kigega cya metero kibe 800 bubatse.

    Nyuma bayakwirakwije mu mavomo 27 bubatse hirya no hino mu midugudu kongeraho andi arindwi basannye.

    Nyirangirababyeyi Florida utuye mu Mudugudu wa Gako mu Kagari ka Rugando mu Murenge wa Nyarugenge, yashimiye WaterAid n'ubuyobozi bwatumye bavoma amazi meza bakarekana no kuvoma amazi y'ibishanga yashoboraga kubateza ibibazo.

    Ati ''Abaturage ba Nyarugenge dufite ishimwe cyane kubera uyu mushinga watuzaniye amazi. Ubu umubyeyi ntabwo ari kuvoma kure,ntabwo akivoma ya mazi mabi.''

    Hitimana Ezeckias w'imyaka 86, yavuze ko muri uyu Murenge ari ho yavukiye ariko byari ikibazo gikomeye kubona amazi meza cyane ko bavomaga amazi y'ibishanga abatera indwara zitandukanye.

    Yashimiye Umukuru w'Igihugu kubw'imiyoborere ye myiza ituma abafatanyabikorwa bagera ahantu hose.

    Kakuze Josephine we yagize ati ''Twavomaga ahantu kure mu kabande ahantu twagendaga isaha irenga, iyo abana twaboherezaga kuvoma nta kandi kazi bakoraga, ikindi ayo mazi yaduteraga indwara zirimo inzoka n'izindi nyinshi. Ubu rero turashimira Leta ko yaduhaye amazi meza agiye gutuma twoga tugacya.''

    Umuyobozi wa WaterAid Rwanda, Mukeshimana Vestine, Yavuze ko Umurenge wa Nyarugenge wari uri mu yo WaterAid ihangayikiye kuko nta mazi meza yahabaga, asaba abaturage gukoresha neza aya mazi bahawe, bakayasigasira kugira ngo ntazangirike.

    Kuri ubu Akarere ka Bugesera kageze kuri 78% mu kwegereza amazi meza abaturage.

    Umuyobozi w'Akarere ka Bugesera, Mutabazi Richard, yashimiye WaterAid yabafashije kugeza amazi meza ku baturage, avuga ko bifuza ko nibura nta muturage wazongera kurenga ikilometero kimwe ajya gushaka amazi.

    Ati ''Turabashishikariza abaturage kwimakaza isuku n'isukura ubwo noneho n'amazi ari hafi. Ikindi ni ugusigasira ibyo bikorwa kuko iyo miyoboro n'amavomo biba byakozwe, ibyo bigega biba byubatswe ni ibyacu nk'abaturage ntabwo ari iby'abafatanyabikorwa.''

    WaterAid Rwanda imaze kugira uruhare mu kwegereza amazi meza ku baturage ibihumbi 49, ibikorwa imaze gushoramo miliyari 1,8 Frw mu myaka itatu ishize.

    Abaturage ba Bugesera bavomaga mu bishanga begerejwe amazi meza

    Umuyobozi w'Akarere ka Bugesera, Mutabazi Richad yavuze ko bageze kuri 78% mu kugeza amazi meza ku baturage

    Nyirangirababyeyi Florida utuye mu Murenge wa Nyarugenge mu Karere ka Bugesera yagaragaje umunezero we na bagenzi be batewe no guturwa umutwaro wo kuvoma mu bishanga

    Umuyobozi wa WaterAid Rwanda, Mukeshimana Vestine, yasabye abaturage bo mu Karere ka Bugesera gufata neza umuyoboro w'amazi bahawe


    Source : http://igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/bugesera-abarenga-ibihumbi-11-bavomaga-amazi-y-ibishanga-begerejwe-amazi-meza

  • Urubyiruko rufite imishinga y'ubuhinzi itanga icyizere rwahawe miliyoni 170 Frw – #rwanda #RwOT

    Uretse ayo mafaranga ba nyir'iyo mishinga bahawe n'amahugurwa azabafasha kurufashaho gucunga neza umutungo ujyanye n'imishinga yabo.

    Mu gutoranya iyo mishanga hibanzwe ku buhinzi n'ubworozi. Habaye amarushanwa yo kureba itanga icyizere kandi itangiza ibidukikije, nyuma hatoranywamo mishanga 33, ari na yo yahembwe.

    Mukangenzi Suzanne ucururiza ibiryo n'imiti by'amatungo n'inyongeramusaruro mu Karere ka Huye, yavuze ko inkunga yahawe igiye kumufasha kongera ubushobozi n'ingano y'ibyo acuruza.

    Ati 'Natangiranye amafaranga make nari nkuye muri Israel mu mahugurwa, nyuma nongeramo ayo nagujije muri banki, ariko nkabona bikiri hasi. Iyi nkunga mbonye igiye kumfasha kwagura ibikorwa, kuko ntashoboraga guhaza abakiliya banjye.'

    Tressor Gashonga, ufite umushinga wo gutunganya urusenda, yari afite imashini itatangaga umusaruro ujyanye n'ibyo isoko rikeneye.

    Yavuze ko ubu agiye kugura imashini izamufasha kongera ingano y'urusenda yakoraga kugira ngo yagure amasoko.

    Umunyamabanga wa Leta muri Minisiteri y'Ubuhinzi n'Ubworozi, Dr. Kamana Olivier, ati 'Twungutse imishinga irenga 30 izanye udushya. Turahamya ko izatuma ba nyirayo batera imbere kandi bagateza imbere igihugu cyacu mu bijyanye n'ubuhinzi n'ubworozi, kuko urubyiruko ni rwo ejo hazaza h'igihugu.'

    Dr. Kamana yasabye urubyiruko guhindura imyumvire yo kumva ko ubuhinzi ari ubw'ababyeyi babo, cyangwa abakuze gusa, abereka ko ubuhinzi burimo amahirwe menshi bakwiye kubyaza umusaruro.

    Haganiriwe ku iterambere ry’ubuhinzi mu Rwanda

    Umunyamabanga Uhoraho muri Minisiteri y’Abakozi ba Leta n’Umurimo, Gaspard Musonera aganiriza abunganiwe mu buryo bw’amafaranga

    Abafite imishinga 33 y’ubuhinzi basaranganyijwe arenga miliyoni 170 Frw

    Umunyamabanga wa Leta muri Minisiteri y'Ubuhinzi n'Ubworozi, Dr. Kamana Olivier yagaragaje ko ubuhinzi burimo amahirwe menshi urubyiruko rukwiriye kubyaza umusaruro


    Source : http://igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/urubyiruko-rufite-imishinga-y-ubuhinzi-itanga-icyizere-rwahawe-miliyoni-170-frw

  • Perezida Kagame yaganiriye na Sheikh Shakhboot Bin Nahyan Al Nahyan wa UAE – #rwanda #RwOT

    Perezida Kagame yakiriye Minisitiri Sheikh Shakhboot Bin Nahyan Al Nahyan kuri uyu wa 31 Mutarama 2025, nk'uko Ibiro by'Umukuru w'Igihugu byabitangaje bibinyujije kuri X.

    Perezida Kagame na Sheikh Shakhboot Bin Nahyan Al Nahyan baganiriye ku bijyanye no guteza imbere umubano mwiza usanzwe hagati y'ibihugu byombi no ku mahirwe ashobora kubyazwa umusaruro hagati y'impande zombi.

    Minisitiri Sheikh Shakhboot Bin Nahyan Al Nahyan yakiriwe na Perezida Kagame nyuma y'uko ku wa 13 Mutarama 2025 na we yakiriye Umukuru w'Igihugu i Abu Dhabi muri Leta Zunze Ubumwe z'Abarabu.

    Icyo gihe Umukuru w'Igihugu yari yitabiriye inama ya 'Abu Dhabi Sustainability Week' yari igamije kurebera hamwe uburyo bwo kongera ubufatanye mu guhangana n'ingaruka z'ihindagurika ry'ibihe.

    Ni inama yari yitabiriwe na Perezida wa UAE, Sheikh Mohamed bin Zayed Al Nahyan n'abandi bayobozi bakuru b'ibihugu, abafata ibyemezo, abahagarariye ibihugu byabo n'abandi.

    Yafatiwemo ingamba zigamije guteza imbere ikoreshwa ry'ingufu zisubira kandi zitangiza ikirere, hakarebwa ku ikoranabuhanga rigezweho, ryafasha ibihugu bitandukanye kurushaho kugana muri uyu murongo.

    Icyo gihe Perezida Kagame yanitabiriye ibirori byo gutanga ibihembo bizwi nka 'Zayed Sustainability Prize awards' byari bigiye gutangwa ku nshuro ya 16.

    Ni bihembo bitangwa na UAE, bigamije kuzirikana abagira uruhare mu guhanga udushya no kurema ibisubizo bigamije guhangana n'ingaruka z'ihindagurika ry'ibihe. Ibigo bito n'ibiciriritse n'imiryango itegamiye kuri leta ni bamwe mu bahabwa ibi bihembo.

    Ku munsi wakurikiyeho, Perezida Kagame yahuye na Perezida na Sheikh Mohamed bin Zayed al Nahyan, baganiriye ku bufatanye bw'u Rwanda na UAE bugamije inyungu z'impande zombi.

    Umubano w'u Rwanda na UAE ushimangirwa n'ubufatanye bumaze igihe kinini mu guteza imbere inzego zitandukanye zirimo ubukungu, umutekano n'ibikorwaremezo.

    UAE imaze imyaka myinshi ku mwanya wa mbere mu bihugu u Rwanda rwoherezamo ibicuruzwa byinshi.

    Raporo y'Ikigo cy'Igihugu cy'Ibarurishamibare, igaragaza ko mu gihembwe cya gatatu cya 2024 (Nyakanga-Nzeri), ibucuruzwa bikomoka mu Rwanda byoherejweyo byari bifite agaciro ka miliyoni 446,51 z'Amadolari ya Amerika.

    Mu 2023 ubucuruzi hagati y'u Rwanda na Leta Zunze Ubumwe z'Abarabu, bwageze kuri miliyari 1,1$.

    Perezida Kagame yakiriye Minisitiri Sheikh Shakhboot Bin Nahyan Al Nahyan wa UAE

    Perezida Kagame na Minisitiri Sheikh Shakhboot Bin Nahyan Al Nahyan wa UAE baganiriye ku bufatanye bw’ibihugu byombi

    Perezida Kagame n’itsinda ry’abayobozi batandukanye bakiriye itsinda ry’abo muri UAE ryari riyobowe na Minisitiri Sheikh Shakhboot Bin Nahyan Al Nahyan


    Source : http://igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/perezida-kagame-yaganiriye-na-sheikh-shakhboot-bin-nahyan-al-nahyan-wa-uae