Author: webrwanda

  • Igipimo cy'inyungu fatizo ya BNR cyazamuwe kigera kuri 6,75% – #rwanda #RwOT

    Umuvuduko w'ibiciro ku masoko muri Nyakanga wari kuri 7,3% uvuye kuri 7% mu kwezi kwari kwabanje. BNR isobanura ko mu gihembwe cya mbere cy'umwaka, uyu muvuduko utigeze urenga igipimo cya BNR kuko wagumye hagati ya 2% na 8%.

    Imibare ya BNR igaragaza ko umuvuduko w'izamuka ry'ibiciro ku masoko uzaba uri hafi kuri 7,1% uyu mwaka na 5,6% mu 2026.

    Guverineri wa BNR, Soraya Hakuziyaremye, yatangaje ko urwunguko rwa BNR rwongerewe rukagera kuri 6,75 % ruvuye kuri 6,50%, nk'ikigero banki ibonako kizafasha mu kugumisha umuvuduko w'izamuka ry'ibiciro mu mbago ngenderwaho.

    Ubukungu bwarazamutse

    BNR isobanura ko ubukungu bw'u Rwanda bukomeje kuzamuka, kuko bwiyongereye ku kigero cyo hejuru mu gihembwe cya mbere cya 2025, aho bwazamutseho 7,8%.

    Iri zamuka ryaturutse ku kwiyongera k'umusaruro w'urwego rwa serivisi n'uw'urw'inganda hamwe n'umusaruro uringaniye wabonetse mu buhinzi.

    BNR isobanura ko nubwo hagaragara ihindagurika mu ngamba z'ubucuruzi mpuzamahanga, ibipimo by'ubukungu bigaragaza ko ubukungu bw'u Rwanda buzakomeza kuzamuka ku kigero cyo hejuru mu gihembwe cya kabiri cya 2025, ahanini biturutse ku kwiyongera kw'ibikorwa byo mu rwego rwa serivisi n'urw'inganda.

    Hagati aho icyuho hagati y'ibyoherezwa n'ibitumizwa mu mahanga cyaragabanutse biturutse ku kwiyongera kw'ibyoherejwe mu mahanga. Mu gihembwe cya kabiri cya 2025, agaciro k'ibicuruzwa byoherezwa mu mahanga kazamutseho 15,5%, biturutse ahanini ku musaruro mwiza w'ikawa no kwiyongera kw'amabuye y'agaciro yoherejwe, hamwe n'izamuka ry'ibiciro ku isoko mpuzamahanga.

    Agaciro k'ibicuruzwa byoherezwa mu mahanga bitari ibimenyerewe nako kazamutse ku kigero cyo hejuru, kingana na 31,1% biturutse ahanini ku mavuta yo guteka yatunganyirijwe mu nganda n'ifu y'ingano.

    Ibitumizwa mu mahanga bicuruzwa mu bihugu bituranye n'u Rwanda byo byagabanutseho 13,2% biturutse ku igabanuka ry'ibikenerwa mu karere.

    Agaciro k'ibitumizwa mu mahanga ko kazamutse biringaniye ku kigero cya 3,3% biturutse ku kwiyongera kw'ibiribwa byatumijwe hanze birimo nk'ibigori n'amavuta yo guteka atumizwa n'inganda ziyatunganya, ibikoresho by'ubwubatsi ndetse n'ibinyabiziga.

    Ibi byatumye icyuho hagati y'ibyoherezwa n'ibitumizwa mu mahanga kigabanukaho 2,9% mu gihembwe cya kabiri cya 2025 ugererangije n'igihembwe cya kabiri 2024.

    Guverineri wa BNR, Soraya Hakuziyaremye, yatangaje ko urwunguko rwa BNR rwongerewe rukagera kuri 6,75 %

    Guverineri wungirije wa BNR, Nick Barigye, mu kiganiro BNR yagiranye n’itangazamakuru


    Source : http://igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/igipimo-cy-inyungu-fatizo-ya-bnr-cyazamuwe-kigera-kuri-6-75

  • Isomwa ry'urubanza ruregwamo abasivili n'abasirikare ryasubitswe – #rwanda #RwOT

    Abo barimo Umuvugizi wa RCS, CSP Hillary Sengabo na CSP Olive Mukantabana na we ukorera muri uru rwego, abasirikare batatu barimo Captain Peninah Mutoni na Captain Peninah Umurungi.

    Abasivili nabo barimo umunyamakuru Ndayishimiye Reagan uzwi nka Rugaju, Ishimwe Ricard na Mucyo Antha Biganiro wahoze muri uyu mwuga ndetse n'umufana wa APR FC, Mugisha Frank uzwi nka Jangwani.

    Bakurikiranyweho ibyaha birimo ubufatanyacyaha mu gukoresha umutungo wa Leta icyo utagenewe byakozwe binyuze muri Minisiteri y'Ingabo.

    Isomwa ry'uru rubanza ryari riteganyijwe kuba kuri uyu wa Kane tariki ya 21 Kanama 2025 ku isaha ya Saa Yine za mu gitondo ariko ryimuwe, rukazasomwa mu ruhame ku wa Kabiri w'icyumweru gitaha tariki ya 26 Kanama 2025 Saa Yine za mu Gitondo.

    Mu iburanisha ryabaye mu muhezo, ku wa mbere tariki ya 18 Kanama 2025, ubushinjacyaha bwasabiraga aba baregwa gufungwa by'agateganyo iminsi 30.

    Ni mu gihe abaregwa bo basabye urukiko ko baburana badafunzwe.

    Ibi byaha baregwa ni ibifitanye isano n'urugendo APR FC yagiriye mu Misiri muri Nzeri 2024, ubwo yari yagiye gukina na Pyramids FC mu irushanwa rya CAF Champions League ndetse n'izindi ngendo zagiye ziba mu bihe bitandukanye zirimo iza ba ofisiye ba RCS.

    Isomwa ry'urubanza ruregwamo abasivili n'abasirikare rwasubitswe


    Source : http://igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/isomwa-ry-urubanza-ruregwamo-abasivili-n-abasirikare-rwasubitswe

  • Ibyo mwagezeho biteye ishema- Brig Gen (Rtd) Martin warokoye Abatutsi mu 1994 (Amafoto) – #rwanda #RwOT

    Brig Gen (Rtd) Martin ni umwe mu basirikare bo muri Ghana bagumye mu Rwanda mu gihe cya Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, nubwo ingabo nyinshi za LONI zari zakuwe mu gihugu.

    We na bagenzi be barimo Maj Gen (Rtd) Clayton Boanubah Yaache wo muri Ghana, Maj (Rtd) Peter Sosi wo muri Ghana, Brig Gen Elhadji Babacar Faye wo muri Sénégal, Brig Gen Stephen Parbey wa Ghana, WO II (Rtd) Lucas Norvihoho na WO I (Rtd) Sampson Agyare na we wa Ghana, bamaze iminsi mu Rwanda mu ruzinduko rw'iminsi irindwi.

    Ni umwe mu barokoye Abatutsi benshi nyuma yo gufata icyemezo cyo gusigara mu Rwanda, ubwo Akanama k'Umutekano ka LONI kahisemo gukura MINUAR mu Rwanda, bya nyirarureshwa hasigara abasirikare 270 gusa batari bafite ubushobozi bwo kurinda abicwaga.

    Ku wa 20 Kanama 2025 mu kiganiro n'itangazamakuru, Brig Gen (Rtd) Martin, yavuze ko igihe boherezwaga mu Rwanda muri 1994 igihugu kitari kimeze gutya, ndetse ko ubwo Jenoside yakorewe Abatutsi yabaga igihugu cyasaga nk'icyarangiye.

    Yagize ati 'Ngarutse nyuma y'imyaka 31. Kwiyumvisha ibyo nabonye muri iyi minsi biratangaje. Ibitangaza ni ryo jambo ryonyine ushobora gukoresha ubisobanura.'

    'Nari naroherejwe muri Perefegitura ya Byumba, nyuma nza kuza i Kigali. Ubu kubona aho u Rwanda rugeze mu iterambere ni ibintu bitangaje cyane ku buryo ntanashoboye kumenya neza aho nahoraga nyura, cyane cyane aho nabaga ndi kumwe n'ingabo zanjye i Kabuga.'

    Yavuze ko ubwo yasuraga bimwe mu bice bakundaga kunyuramo byamugoye kuhamenya.

    Ati '[…] Nibaza niba ari ahantu najyaga nyura biranyobera. Navuga ko hari byinshi cyane byakozwe mu rwego rw'iterambere.'

    Brig Gen (Rtd) Martin yavuze ko yakoreye mu bihugu byinshi, ariko muri byo ntacyo yabonye cyakoze nk'ibyo u Rwanda rumaze kugeraho.

    Ati 'Iyo ubigereranyije n'ibindi bihugu nakozemo ubutumwa bwo kubungabunga amahoro, nko muri Liberia, muri Sierra Leone no muri Lebanon, usanga u Rwanda rwarageze kure cyane. Nta gihugu cyabayemo Jenoside cyangwa intambara ngo cyiyubake mu buryo nk'ubu. Ibyo mwagezeho biteye ishema.'

    Mu ruzinduko bamazemo icyumweru, aba basirikare basuye ahantu hatandukanye harimo n'aho bigeze kurinda mu bihe bikomeye mu 1994.

    Uruzinduko rwabo rwatangiriye ku Rwibutso rwa Jenoside rwa Kigali no ku Ingoro y'Urugamba rwo Kubohora Igihugu. Banasuye Hôtel des Mille Collines babayemo mu 1994, basura Camp Kigali n'ahahoze ari ETO Kicukiro, aho Ingabo z'Ababiligi zataye impunzi z'Abatutsi bakicwa.

    Basuye umuhanda uzwi nka Pellage mu Kiyovu, kiliziya ya St Famille na St Paul, basura n'inzibutso za Jenoside za Nyanza na Rebero.

    Hanze y'Umujyi wa Kigali, basuye Umudugudu w'Ubumwe n'Ubwiyunge mu Bugesera n'Ingoro ndangamateka y'urugamba rwo kubohora igihugu iherereye ku Mulindi muri Byumba.

    Urugendo rwabo rwasorejwe kuri Stade Amahoro yabaye ubuhungiro bwa benshi muri Jenoside irinzwe n'Ingabo za MINUAR. Banasuye kandi Zaria Courts, igikorwaremezo cya siporo kigizwe n'ibice bitandukanye.

    Hashize icyumweru bageze mu Rwanda

    Uruzinduko rwatangiriye ku Rwibutso rwa Jenoside rwa Kigali

    Uruzinduko ku Ingoro y'Urugamba rwo Kubohora Igihugu

    Uruzinduko i Rebero ku Rwibutso

    Uruzinduko ku Rwibutso rwa Nyamata

    Basuye Hôtel des Mille Collines babayemo mu 1994

    Basuye Nyabugogo n'umuhanda wa Pellage banyuragamo umunsi ku wundi

    Uruzinduko ku Ngoro ndangamateka y'urugamba rwo kubohora igihugu iherereye ku Mulindi muri Byumba

    Uruzinduko kuri Kigali Convention Center, Amahoro Stadium na Zaria Court

    Amafoto: Nzayisingiza Fidèle & Isimbi Kamanda Promesse & Rusa Willy Prince


    Source : http://igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/ibyo-mwagezeho-biteye-ishema-brig-gen-rtd-martin-warokoye-abatutsi-mu-1994

  • Ongera Umenye Abana b'Interahamwe mu Ihuriro ry'urwango JAMBO ASBL #rwanda #RwOT

    Jambo ASBL ni umuryango washingiwe mu Bubiligi, uhuriweho n'abana b'ababagize uruhare mu gutegura no gushyira mu bikorwa Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994. Ni ingirwamuryango wiyitirira ibikorwa byo guharanira amahoro ariko mu by'ukuri ushishikariza kwemeza, guhindura inyito cyangwa gupfobya Jenoside yakorewe abatutsi binyuze mu mbuga za Jambo News na Mpore: Memory & Justice, zikwirakwiza amagambo y'ivangura, amacakubiri bagamije kubangamira ubumwe bw'abanyarwanda

    Ababikurikiranira hafi bagaragaza ko hari n'ababigiramo uruhare biyita ko barokotse Jenoside kugira ngo ibihugu barimo bikunde bibumve, nyamara byahe byo kajya, ugasanga ni nk'ibirura byiyambitse uruhu rw'Intama. Ni uburyo burimo gukoreshwa, ku buryo abahakanyi ba Jenoside bihinduye abayirokotse.

    Ni ibikorwa bimaze igihe byiganje mu bihugu birimo Leta Zunze Ubumwe za Amerika, u Bwongereza, u Bufaransa, u Bubiligi, Canada, ndetse bamaze kugera mu bihugu nka Australia na Nouvelle-Zélande.

    Muri icyo gihugu cya nyuma higanje abakomeye ku ngengabitekerezo ya Jenoside, banashinze icyo bise Rwandan Association of Queensland.

    Byongeye, iyo ukurikiranye usanga abakomeje uyu mugambi ari umurage w'ababyeyi babo bagize uruhare muri Jenoside yakorewe Abatutsi, bamwe bahamijwe ibyaha abandi baracyihishahisha, nubwo bitabuza ko hari ababigiyemo ku bw'amahitamo.

    Bene Gatebuke

    Gatebuke Claude na mushiki we Alice, baba muri Nashville muri Leta ya Tennessee, ni bene Gatsinzi Gatebuke uvuka ku Gisenyi mu yahoze ari Komini Kayove.

    Abo bana bombi bamaze kumenyekana mu mashuri atandukanye, aho bagenda barisha ko 'barokotse intambara na Jenoside byo mu Rwanda', ibintu bigaragaza umugambi bashyize imbere.

    Abazi neza Gatsinzi Gatebuke cyangwa abo bakoranye mu kigo cya leta cyari gishinzwe kuringaniza imbyaro kizwi nka ONAPO, bahamya uburyo yangaga Abatutsi, ku buryo n'iyo bajyaga gufata amafunguro atashoboraga kwicarana nabo ku meza.

    Claude Gatebuke avuga ko anayobora umuryango African Great Lakes Action Network (AGLAN)', nyamara ugizwe n'abantu batatu gusa, Gatebuke na mushiki we n'undi mugore witwa Brinkley-Rubenstin, bakawukoresha mu gushaka amafaranga mu batazi ukuri ku byabaye mu Rwanda.

     

    Claude Gatebuke amaze kumvikana mu bikorwa byinshi byo guhakana no gupfobya Jenoside

    Denise Zaneza, ni Umuhuzabikorwa mu Burayi w'Umuryango Rwandan Rights

    Claude Gatebuke akorana bya hafi na Denise Zaneza, umugore washyize imbere ihakana n'ipfobya rya Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994. Uyu Zaneza ni umwana w'imfura wa Marcel Sebatware uba mu Bubiligi, ushinjwa uruhare muri Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994.

    Mu ntangiriro za 1990, Sebatware yari Umuyobozi Mukuru wa CIMERWA. Akomoka mu yahoze ari Komini Mukingo muri Perefegitura ya Ruhengeri, akaba muramu wa Jenerali Nsabimana Deogratias wari Umukuru wa État-Major w'izari ingabo z'u Rwanda.

    Komisiyo y'Igihugu yo Kurwanya Jenoside [CNLG] igaragaza ko Sebatware uri mu buhungiro mu Bubiligi, ari mu bahezanguni bihishe inyuma y'ibikorwa bya politiki kugira ngo ahishe uruhare rwe muri jenoside yakorewe Abatutsi. Ari mu barwanashyaka bashinze ishyaka FDU-INKINGI mu Bubiligi, akaba ari na komiseri muri iryo shyaka ryashinzwe Victoire Ingabire Umuhoza.

    CNLG iheruka gutangaza ko ikibabaje cyane ari uko Sebatware Marcel ari umujenosideri ruharwa, waburanishijwe ahamwa n'ibyaha bya jenoside n'Inkiko Gacaca zo mu Rwanda, ubu akaba ari umwicanyi uri mu buhungiro udafite uburenganzira na bucye bwo kongera gukora politiki cyangwa gutera inkunga udutsiko tw'abicanyi nka P5.

    CNLG isanga u Bubiligi 'bukwiye kurangiza inshingano zabwo mpuzamahanga zo kohereza Sebatware Marcel mu Rwanda aho kumureka ngo akomeze gukwirakwiza urwango, iterabwoba n'ipfobya n'ihakana rya Jenoside yakorewe Abatutsi.'

    Denise Zaneza avuga ko ari impirimbanyi y'uburenganzira bwa muntu, akaba n'umuhuzabikorwa mu Burayi w'umuryango Rwandan Rights, 'n'uwarokotse Jenoside.' Ariko kimwe na Gatebuke, byose ni ukwiyoberanya kuko atacitse ku icumu rya Jenoside. Ahubwo ni umwambari w'amahame y'uko habayeho Jenoside ebyiri.

     

    Denise Zaneza ni umukobwa wa Marcel Sebatware wihishe mu Bubiligi

    Bamwe bishyize hamwe bashinga Jambo Asbl

    Uretse bene Gatebuke, hari undi muryango uri inyuma y'ibikorwa byo guhakana no gupfobya Jenoside yakorewe Abatutsi, Jambo Asbl ukorera mu Bubiligi. Ni ishyirahamwe rivuga ko rirengera ikiremwamuntu, nyamara rigamije guhakana no gupfobya Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994.

    Mu bayobozi baryo harimo Placide Kayumba, ari na we washinze akabanza no kuyobora Jambo Asbl. Ni umuhungu wa Dominique Ntawukuriryayo wabaye Su-Perefe wa Gisagara, mu gihe cya Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994.

    Mu 2010 yakatiwe na ICTR gufungwa imyaka 25. Yahamijwe kuba yarayoboye ubwicanyi ku musozi wa Kabuye, ahaguye abatutsi basaga 30000. Nyamara akimara gukatirwa, umuhungu we yanditse kuri Twitter ko ari umwere.

    Hari kandi Natacha Abingeneye ari nawe Perezida wa Jambo Asbl, akaba umukobwa wa Juvénal Uwiringiyimana wabaye Minisitiri w'Ubucuruzi akaba n'Umurwanashyaka wa MRND. Muri Kamena 2005 yahamagajwe na ICTR, aza gupfa urubanza rwe rutarangiye.

    Harimo kandi Gustave Mbonyumutwa, umuhungu w'umugabo wakurikiranweho n'inkiko Gacaca kugira uruhare muri Jenoside yakorewe Abatutsi, Shingiro Mbonyumutwa, akaba umwuzukuru wa Dominique Mbonyumutwa uri mu bashinze MDR Parmehutu, wanabaye Perezida w'u Rwanda mu 1961.

    Shingiro Mbonyumutwa yabaye umuyobozi w'ibiro bya Jean Kambanda wari Minisitiri w'Intebe muri Leta y'Abatabazi mu gihe cya Jenoside yakorewe Abatutsi. Gustave Mbonyumutwa yanabaye umutangabuhamya ushinjura mu rubanza rwa Matayo Ngirumpatse wari Perezida w'Ishyaka MRND mu gihe cya Jenoside, waburaniye i Arusha.

    Mu bagize Jambo Asbl kandi habamo na Liliane Bahufite, umukobwa wa Colonel Bahufite Juvenal wayoboye ubwicanyi mu yari Gisenyi mu 1990-1993. Uyu ni nawe wari umuvugizi w'ingabo zakoze Jenoside, ubwo zahungiraga muri Zaire.

    Harimo na Laure Nkundakozera Uwase, wabaye Umunyamabanga Mukuru wa Jambo Asbl, anaba umwanditsi mukuru wa Jambo News akoranaho na Ruhumuza Mbonyumutwa. Uyu ni umukobwa wa Anastase Nkundakozera, wahamijwe n'Inkiko Gacaca ibyaha bya Jenoside yakorewe Abatutsi, ndetse nyina Agnès Mukarugomwa yari umurwanashyaka ukomeye wa MRND.

    Muri iki gihe Jambo asbl iyoborwa na Robert Mugabowindekwe. Uyu ni umuhungu wa Lt Col Éphrem Rwabalinda wabaye Umujyanama w'Umugaba Mukuru w'Ingabo za Habyarimana. Ubwo zari zisumbirijwe, Lt Col BEM Rwabalinda yoherejwe i Paris hagati ya tariki 9-13 Gicurasi 1994, guhura n'abayobora igisirikari cy'u Bufaransa.

    Mu butumwa bwari bumujyanye ubwo yakirwaga na General Jean-Pierre Huchon, harimo gusaba intwaro zo guhangana na FPR Inkotanyi, basagaba ko zagezwa mu Rwanda zinyujijwe mu bihugu by'abaturanyi byari inshuti na Habyarimana. Bikekwa ko bagenzi be muri ex-FAR baba ari bo bamuhitanye.

    Muri uwo muryango kandi harimo Norman Ishimwe Sinamenye ufatwa nk'Umunyamabanga Mukuru. Uyu we Se yitwa Sinamenye André avuka ku Gikongoro. We amateka agaragaza ko atagize uruhare muri Jenoside ahubwo yarwanyije leta yayiteguye. Muri 1991-1994 yari mu ishyaka PSD.

    Amakuru IGIHE ifite ari nacyo cyatondetse aya makuru ni uko umubyeyi we atigeze yishimira inzira umuhungu we yaciye, ndetse ngo yagerageje kumuvana muri Jambo Asbl ariko amubera ibamba.

     

    Placide Kayumba amaze kugaragara mu bikorwa byinshi bipfobya Jenoside yakorewe Abatutsi

    Bitandukanye na Robert Mugabowindekwe, Laure Uwase, Natacha Abingeneye, Placide Kayumba, Ruhumuza na Gustave Mbonyumutwa n'abandi, Norman Ishimwe we ntiyinjijwe mu gupfobya Jenoside n'ababyeyi, ni inshuti ze zo muri Jambo asbl.

    Jambo asbl ikoresha amayeri menshi mu gupfobya Jenoside yakorewe Abatutsi. N'ubwo bakoresha imvugo yemejwe na Loni, bihutira kongeraho na 'jenoside yakorewe Abahutu'. Ntabwo bemera uruhare na ruto Guverinoma y'Abatabazi, MRND n'amashyaka ya Power na FAR bagize muri jenoside, ahubwo bagashaka kuvuga ko Guverinoma y'Abatabazi yashakaga kugarura amahoro.

    René Mugenzi mu Bwongereza

    Mu bakomeje kuba inyuma y'imigambi yo guhakana no gupfobya Jenoside mu Burayi by'umwihariko mu Bwongereza, harimo benshi bitwaza ko 'barokotse Jenoside' kimwe na Gatebuke na Zaneza.

    Bamwe muri abo ni René Mugenzi, mu mwaka ushize wagaragaye kuri televiziyo ya Aljazeera avuga ko yarokotse Jenoside. Nyamara Se Joseph Mugenzi akekwaho uruhare muri Jenoside ndetse yahunze ubutabera, aho bikekwa ko yihishe mu Buholandi.

     

    Rene Mugenzi ni umwe mu bapfobya Jenoside, aba mu Bwongereza

    Peter Mutabaruka, yatangije ibikorwa yise Amahoro Iwacu

    Mu bandi bashyushyarugamba bahakana Jenoside bagize igisekuru gishya kandi harimo Peter Mutabaruka ubu, ubana na Se ushinjwa uruhare muri Jenoside yakorewe Abatutsi, Celestin Mutabaruka mu Bwongereza.

    Mutabaruka ashinjwa ko yagize uruhare mu bitero byishe Abatutsi mu Bisesero ku Kibuye, mu 1994. Uyu Celestin Mutabaruka w'imyaka 64 ni umupasiteri mu itorero rya Community Church.

    Nyamara yirengagije ibyo Se yakoze, Peter Mutabaruka yakomeje gushinja Guverinoma y'u Rwanda guhungabanya uburenganzira bwa muntu, ndetse mu mwaka wa 2017 yatangije ubukangurambaga yise Amahoro Iwacu, aho avuga ko asaba ivanwaho ry'Umukuru w'Igihugu. Akunda kwifashisha cyane imbuga nkoranyambaga za Facebook na YouTube.

    Bombi René Mugenzi na Peter Mutabaruka bakorana bya hafi na Gatebuke, Denise Zaneza na FDU Inkingi ya Ingabire Victoire, mu gukwirakwiza ibitekerezo bihakana bikanapfobya Jenoside yakorewe Abatutsi.

    Bakunze gushinja ubwicanyi Guverinoma y'u Rwanda, ndetse nyuma y'urupfu rwa Kizito Mihigo wiyahuriye muri kasho ya Polisi i Remera, batagendeye ku kimenyetso na kimwe, uru rubyiruko ruhakana Jenoside rwavuze ko yishwe na Guverinoma y'u Rwanda, ruvuga ko rubuze umuntu wigishaga ubumwe n'ubwiyunge, by'umwihariko binyuze mu ndirimbo ye 'Igisobanuro cy'Urupfu.'

     

    Peter Mutabaruka yatangije ibikorwa yise Amahoro Iwacu

    Ibikorwa by'abahakana jenoside yakorewe Abatutsi muri Australia, Nouvelle-Zélande na Canada

    Abandi bakomeje guhakana jenoside kandi bamaze kugwira mu bihugu bya Australie na Nouvelle-Zélande, aho ibikorwa byabo byagaragaye mu bihe byo #Kwibuka26, bakomeza gukoresha 'Jenoside yabaye mu Rwanda', aho kwerura ngo bakoreshe inyito yemejwe n'Umuryango w'Abibumbye, Jenoside yakorewe Abatutsi.

    Abo barimo Nelson Muhirwa n'umugore we Yvette Muhirwa bo muri Australie, bakomeje gukoresha imbuga nkoranyambaga nka YouTube, bavuga ko hari ibyaha FPR yakoreye Abahutu. Abandi ni abarwanashyaka b'umutwe w'iterabwoba wa RNC, barimo Robert Mukombozi na Kalisa Mubarak.

    Mu bihugu nka Canada kandi harimo nk'umugore witwa Louise Uwacu, na we witwaza ko yarokotse Jenoside mu gukwiza ibitekerezo byabo byo guhakana Jenoside, ndetse akorana bya hafi na Claude Gatebuke n'abandi bahakana Jenoside.

    Amakuru avuga ko Uwacu utarahigwaga muri Jenoside, umuryango we wahunze aho wabaga mu Ruhengeri, werekeza muri Zaire ubwo FPR yari igeze kure ingabo zateguye zikanashyira mu bikorwa umugambi wa Jenoside.

    Muhirwa kandi yanabaye umwe mu batangabuhamya bashinjuye Justin Mugenzi wabaye Minisitiri w'Ubucuruzi muri Guverinoma yateguye ikanashyira mu bikorwa Jenoside yakorewe Abatutsi. Yanabaye umuhamya ushinjura mu rubanza rwa Simon Bikindi, wabaye umwe mu bashishikarizaga gukora Jenoside, yifashishije indirimbo ze zabibaga urwango.

    Mu bandi bacengezamatwara harimo uwitwa Eric Udahemuka, umwe mu bakwirakwiza kuri Youtube n'ahandi ibiganiro bibiba urwango, cyane cyane bacisha kuri Ikondera Libre TV ikoreshwa cyane n'abahakana Jenoside.

    Kimwe mu biganiro aheruka gukora ni nk'icyo yibazaga ngo 'Kuki Abatutsi bo mu Rwanda bahora biyenza bazura akaboze, bakabangamira ubwiyunge?' Utiriwe ujya mu byo ikiganiro cyagarukagaho, umutwe wacyo ubisobanura ntacyo usize. Udahemuka yanakoreye ikinyamakuru Isimbi Newspaper mu Rwanda.

    Hari abajya bagira bati 'Inyana ni iya mweru.' Ibi byose bigaragaza ko nubwo hari abakoze Jenoside bakabiryozwa, hari abatorotse ubutabera ndetse ingengabitekerezo yabo bakomeje kuyicengeza mu bo babyaye, ku buryo urugamba rwo kurwanya abahakana n'apfobya Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 bigaragara ko rukeneye imbaraga zisumbuyeho nyuma y'imyaka 26.

    Umwe mu basesenguzi ba politiki waganiriye na IGIHE ariko utarifuje ko amazina ye atangazwa asanga uburyo iki gisekuru gishya cy'abahakanyi ba Jenoside yakorewe Abatutsi gikoresha imbuga nkoranyambaga mu gukwirakwiza ingengabitekerezo mbi no gupfobya jenoside, hageze ko bihagurukirwa ndetse ibikorwa nk'ibyo bikarwanwa uko bikwiye. Asanga bitabaye ibyo hari benshi bagwa mu rujijo no mu buyobe.

     

    Urubyiruko rukomeje kugendera ku bitekerezo by'ababyeyi barwo bahamijwe uruhare muri Jenoside

     

     

    The post Ongera Umenye Abana b'Interahamwe mu Ihuriro ry'urwango JAMBO ASBL appeared first on RUSHYASHYA.

    Source : https://rushyashya.net/ongera-umenye-abana-binterahamwe-mu-ihuriro-ryurwango-jambo-asbl/?utm_source=rss&utm_medium=rss&utm_campaign=ongera-umenye-abana-binterahamwe-mu-ihuriro-ryurwango-jambo-asbl

  • Amasezerano hagati y'ikipe ya Fenerbahçe SK na Édson Álvarez ararimbanyije #rwanda #RwOT

    Amakuru yizewe yemeza ko ikipe ya Fenerbahçe yo mu gihugu cya Turukiya yageze ku masezerano yo kugura umukinnyi w'umunya-Mexique Édson Álvarez avuye muri West Ham United. Uyu mukinnyi azimukira muri Fenerbahçe mu buryo bw'inguzanyo, ariko ayo masezerano azaba arimo n'uburenganzira bwo kumugura burundu nyuma.

    Nk'uko amakuru yizewe abivuga, Édson Álvarez ateganyijwe kugera i Turukiya uyu munsi aho azakorerwa ibizamini by'ubuzima mbere yo gushyira umukono ku masezerano.

    Iyi mpinduka yaje nyuma y'aho ikipe ya Fenerbahçe yongeye gushaka gukomeza kongera imbaraga mu kibuga hagati, ahakunze gukinira abakinnyi bafite ubuhanga mu gucunga neza umupira no gukwirakwiza ibikorwa by'ikipe ku buryo bwihuse.

    Ikintu cy'ingenzi cyatumye Fenerbahçe ihitamo uyu mukinnyi ni ukuntu umutoza w'iyi kipe, José Mourinho, yashyize umutima ku kumushaka, agashishikariza ikipe kumuganiriza no kumugura. Ku rundi ruhande, Édson Álvarez yihitiramo iyi kipe kuko izamugeza ku mukino w'ibihugu by'i Burayi (European football), ibintu by'ingenzi ku rugendo rwe rw'umwuga.

    Abasore n'abakuru muri West Ham basigaye bafite amarangamutima atandukanye ku bw'iyi mpinduka, ariko byitezwe ko bazabona igisubizo ku buryo ikipe izahinduka mu gihe kiri imbere.

    Guhindura ikipe mu buryo bw'intizanyo ni uburyo bwo kureba niba umukinnyi ashobora guhuza neza n'ikipe nshya mbere yo kumugura burundu, Fenerbahçe yo izifashisha iyi gahunda mu gucunga neza umutungo w'ikipe n'imbaraga z'abakinnyi.

    Uyu mugambi wa Fenerbahçe urerekana uburyo ikipe yifuza gukomeza gukina ku rwego rwo hejuru muri shampiyona ya Turukiya ndetse no mu marushanwa y'Uburayi. Édson Álvarez we, afite amahirwe yo gukomeza gutera imbere mu rugendo rwe rwa ruhago, akagira uruhare rukomeye mu ikipe nshya azimukiramo.

    Amasezerano hagati y'ikipe ya Fenerbahçe SK na Édson Álvarez ararimbanyije

    Source : https://kasukumedia.com/amasezerano-hagati-yikipe-ya-fenerbahce-sk-na-edson-alvarez-ararimbanyije/

  • Umusemburo ukomoka k'umuvinyu (guava) ni umwe mu miti irwanya kanseri zifata umwijima #rwanda #RwOT

    Ubushakashatsi bwagaragaje ko uburyo bwo gukorera mu nganda imisemburo isanzwe iboneka mu giti cya pome kanseri (guava) bushobora gufasha mu kuvura kanseri y'umwijima ku giciro gito, bityo bikaba byatanga icyizere cyo kurwanya indwara iri mu zikomeje guhitana abantu benshi ku Isi.

    Nk'uko tubizi, imiti myinshi yemewe ikoreshwa mu kuvura indwara ikomoka ku bimera n'ibindi bisanzwe muri kamere. Urugero, igikonoshwa cy'ibiti by'umutembe cyiswe 'aspirine' kuko kirimo umusemburo witwa salicine, kandi umubiri w'umuntu ushobora kuwuhindura salicylic acid ifasha kurwanya ububabare n'umuriro.

    Ubu bushakashatsi bushya bwakorewe muri Kaminuza ya Delaware n'umwarimu wungirije mu ishami rya Chemesitiri na Biochemistry, William Chain, hamwe n'itsinda rye, bwagaragaje ko molekyule iboneka muri pome kanseri (guava) ishobora gutanga umusaruro mu guhangana na kanseri y'umwijima, imwe mu mpamvu zitera urupfu cyane ku Isi.

    Bakoresheje uburyo bwa siyansi buzwi nka 'Natural Product Total Synthesis', itsinda ry'aba bashakashatsi ryashoboye gukora inzira yoroshye ikoreshwa mu guhanga iyi molekyule hifashishijwe ibikoresho bisanzwe biboneka mu nganda.

    Ibi bivuze ko abashakashatsi hirya no hino ku isi bazajya bashobora gukorera iyi molekyule mu bwinshi kandi ku giciro gito, bityo bikazafasha kubona imiti iciriritse kandi ikora neza.

    Prof. Chain yagize ati: 'Imiti myinshi yemewe ikoreshwa mu buvuzi ishingiye ku bimera. Ariko ntibihagije gukomeza kubyaza umusaruro wo mu bimera gusa kuko bidatanga ibikenewe byose. None ubu abahanga mu by'imiti bazajya bafata 'recette' yacu bakazikorera ubwabo.'

    Liam O'Grady, umwe mu banyeshuri ba PhD mu itsinda rya Chain akaba ari nawe wanditse inkuru bwa mbere, yagize ati: 'Twebwe tuba twabaye aba mbere mu gutambutsa umuhanda mushya, abandi bazashobora kuwusimbuza cyangwa bakawugabanya. Ariko kuba twarafunguye inzira itari izwi, ni ishema rikomeye.'

    Kanseri y'umwijima n'iy'imiyoboro y'umusarani byiyongereye cyane mu myaka ishize. Ku rwego rw'Isi, umwe mu bantu 125 biteganyijwe ko azahura na hepatocellular carcinoma mu buzima bwe. Muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika gusa, mu mwaka wa 2025 hateganyijwe abarenga ibihumbi 42 bazandura kanseri y'umwijima, naho abarenga ibihumbi 30 bakazapfa kubera yo.

    Ikindi kandi, ubu bushakashatsi buri gukoranwaho n'Ikigo cy'Amerika gishinzwe kanseri (National Cancer Institute), kugira ngo hamenyekane niba iyi molekyule iboneka muri pome kanseri ishobora no kuba igisubizo mu kurwanya izindi ngero za kanseri zitandukanye.

    Umusemburo uboneka k'umuvinyu (guava) ni umwe mu miti irwanya kanseri zifata umwijima

    Source : https://kasukumedia.com/umusemburo-uboneka-kumuvinyu-guava-ni-umwe-mu-miti-irwanya-kanseri-zifata-umwijima/

  • Urubuga rwa TikTok rwafungiye amazi n'umuriro umunyarwenya Napi Official #rwanda #RwOT

    Konti ya TikTok y'umunyarwenya w'icyamamare Jose Angel Napi Ondo uzwi cyane ku izina rya Napi Official, ukomoka muri Guinée Equatoriale, yahagaritswe itunguranye nyuma yo kugera ku bayikurikira barenga miliyoni 5.2. Konti ye ntiyongera kugaragara ku rubuga rwa TikTok, ibintu byahise bitera urujijo mu bakunzi be hirya no hino ku Isi.

    Napi ubusanzwe uba i Madrid muri Espagne, ni umwe mu banyarwenya bakunzwe cyane ku mbuga nkoranyambaga, by'umwihariko kuri TikTok aho yari amaze kwigarurira imitima ya benshi kubera amashusho y'udushya yigana abafite ibibazo by'ubuzima bwo mu mutwe.

    Aya mashusho, kimwe n'andi akubiyemo imivugirwe n'imitekerereze isetsa, yamuhesheje umwanya udasanzwe mu ruganda rw'iby'urwenya, ndetse anatumirwa mu bitaramo bitandukanye byo mu bihugu bitandukanye, harimo n'u Rwanda aho yigeze kugaragara mu bitaramo bya GenZ Comedy Show.

    Mu butumwa yashyize kuri Instagram, Napi yemeje ko konti ye yahagaritswe, ariko yanze kugira byinshi abivugaho cyangwa gusobanura icyabiteye.

    Ibi byahise bituma abakunzi be bibaza byinshi, bamwe bakeka ko bishobora kuba byatewe n'imyitwarire idahura n'amategeko ya TikTok, abandi bakemeza ko bishobora kuba ari amakosa y'ikoranabuhanga.

    Kugeza ubu, abamukurikira bari gukomeza kumushyigikira banyuze ku mbuga nkoranyambaga ze zisigaye, bamwifuriza ko yongera kubona konti ye cyangwa agatangiza indi nshya.

    Urubuga rwa TikTok rwafungiye amazi n'umuriro umunyarwenya Napi Official
    Mu butumwa yashyize kuri Instagram, Napi yemeje ko konti ye yahagaritswe, ariko yanze kugira byinshi abivugaho

    Source : https://kasukumedia.com/urubuga-rwa-tiktok-rwafungiye-amazi-numuriro-umunyarwenya-napi-official/

  • RDB yihanangirije hoteli zikora nta mpushya – #rwanda #RwOT

    Itegeko No 12 ter/2014 ryo ku wa 19/05/2014 rigena imitunganyirize y'ubukerarugendo mu Rwanda mu ngingo zaryo za 5, 20, na 29 ziteganya ko buri kigo gikora mu rwego rw'ubukerarugendo kigomba kugira uruhushya rwemewe rwo gukora zikanaha RDB ububasha bwo guhagarika cyangwa gufunga burundu ibigo bitabyubahiriza.

    Ibigo bibarwa nk'ibikorwa mu rwego rw'ubukerarugendo harimo amahoteli, restaurant, utubyiniro, Motels, Lodges and Guest Houses, ibigo bitembereza ba mukerarugendo, utubari n'ibindi.

    Umuyobozi Mukuru wa RDB, Jean-Guy Africa, yashimangiye ko iki kigo cyatangiye ubugenzuzi bugamije kurebera hamwe abakora muri uru rwego batujuje ibisabwa, asaba ko byakuzuzwa mu gihe gito.

    Yasabye abakora muri urwo rwego gushyira imbaraga mu gusaba impushya zo gukora kuko ari ingenzi haba kuri ibyo bigo no ku bakiliya babigana.

    Ati 'Umurava wanyu ugaragaza intego duhuriyeho kandi dusangiye yo kubaka urwego rw'ubukerarugendo no kwakira abashyitsi rukomeye, rufite ihangana kandi runogeye buri wese. Ubufatanye hagati y'inzego za Leta zitanga amabwiriza n'abikorera ni byo bidufasha gutanga serivisi nziza kuri buri mushyitsi cyangwa umukiliya wahisemo u Rwanda.'

    Yakomeje ati 'Umushyitsi uje kuri hoteli, winjiye mu kabyiniro muri Kigali ntabwo aba yinjiye aho gusa nk'inyungu z'uwikorera ahubwo ni ingezi kumenya ko ari inyugu z'Igihugu. Ibyo azakura aho bizamuha ishusho y'igihugu cyacu. Bizamufasha kumenya niba azagaruka, kuba ambasaderi wacu mu gihe asubiye iwabo, gushora imari se cyangwa azakora ibitandukanye n'ibyo.'

    Yakomeje ashimangira ko ubuziranenge no kubazwa inshingano bitari ibya Guverinoma y'u Rwanda gusa, ahubwo bireba n'abikorera.

    Ati 'Rudufasha (uruhushya) gutuma buri gikorwa kijyanye no kwakira abatugana gihura neza n'amabwiriza yo gukorera mu Rwanda nk'urwego rw'ubukerarugendo cyangwa kwakira abashyitsi. Ni ingenzi kandi ku kurinda umutekano w'abakiliya, gutanga ibintu bifite ubuziranenge, no kubungabunga isura yacu. Nimvuga izina/isura hano mureke ribe izina ry'u Rwanda.'

    Yakomeje agaragaza ko iyo umuntu ari gukora adafite uruhushya aba ashyira abamugana mu kaga.

    Ati 'Icya mbere ni ugushyira abakugana mu kaga. Niba ufite igikorwaremezo kitujuje ibisabwa mu bijyanye n'isuku, ibikorwaremezo, umutekano, abakozi batahuguwe uri gushyira abakiliya mu kaga. Icya kabiri ni uko bibangama kuko usanga ibindi bigo byirengagiza gukurikiza amabwiriza naho icya gatatu bigenda byica isura y'u Rwanda.'

    Yakomeje agaragaza ko igihugu cyashoye byinshi mu kumenyekanisha gahunda ya Visit Rwanda kandi bikwiye kujyana no gutanga serivisi nziza, asaba ko abakora muri urwo rwego bashyira imbaraga mu kugira ibisabwa kandi biri ku rwego rwiza.

    Ubugenzuzi bukomeje gukorwa bugamije kureba niba ibigo bikora ubukerarugendo byujuje ibisabwa. RDB izabufatanyamo na Polisi y'Igihugu, Umujyi wa Kigali, Ikigo cy'Igihugu cy'Ubuziranenge.

    RDB yagaragaje ko ubwo bugenzuzi bwatangiye kuri hoteli z'inyenyeri eshanu n'enye ku wa 30 Mata 2025. Muri Kigali hagenzuwe hoteli 47, Musanze na Rubavu hoteli 27 mu gihe Karongi ari esheshatu.

    Iyo gahunda yakomereje mu Ntara y'Iburasirazuba guhera ku wa 11-22 Kanama 2025.

    Umuyobozi wa RDB, Jean Guy Afrika yihanangirije hoteli zikora nta mpushya


    Source : http://igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/iyo-ukora-nta-ruhushya-uba-ushyira-mu-kaga-abakugana-rdb-yihanangirije

  • Batangije uruganda rukora ikaramu mu Rwanda – #rwanda #RwOT

    Ngendahimana Valens na Kwizera Eddy ni abasore batangije uruganda rukora amakaramu aho kuri ubu buri munsi bakora ikaramu 6000, mu gihe bafite intego yo guhaza isoko ry'u Rwanda ku buryo nta karamu zivuye hanze zizongera kwinjira.

    Aba basore bashinze kompanyi yitwa E&V Partners aho bakorera mu Karere ka Bugesera mu Murenge wa Ntarama mu Kagari ka Kanzenze mu isantere ya Karumuna.

    Mu kiganiro yagiranye na IGIHE, Ngendahimana yavuze ko batangiye ari umushinga bagerageza ariko bifuza ko uzagera igihe ukavamo uruganda rukora amakaramu kuko mu Rwanda nta rwari ruhari.

    Ati 'Twatekereje gukora ikaramu kuko kuva u Rwanda rubayeho, ntabwo rwigeze rukoresha ikaramu ikorewe mu Rwanda kandi iterambere ryose ryubakiye ku bumenyi buva ku ikaramu. Twatekereje rero impamvu dukoresha ikaramu zihenze, twibaza niba ari uko gukora ikaramu bihenze n'impamvu ihenze.''

    Ngendahimana yavuze ko yagiye mu Buhinde amarayo imyaka ibiri yiga gukora ikaramu, agarutse mu Rwanda arongera amara imyaka ibiri ashaka ibikoresho maze 2023 muri Nyakanga batangira gukora ikaramu.

    Ati ''Mu 2024 muri Nyakanga nibwo twatangiye kubona umusaruro ufatika dufata undi mwaka wo gukora igerageza ku makaramu yacu kuko ntitwashakaga kwica isoko ryacu ngo tuzane hanze ikaramu zititeguye guhangana ku isoko. Ubu rero aka kanya turi hano ngo duhe Abanyarwanda ikaramu nziza twasuzumye kandi twizeye.''

    Ngendahimana yavuze ko muri Mata 2025 aribwo bashyize ku isoko ikaramu za mbere ariko ko bishimira ko abantu bazakiriye neza.

    Yavuze ko bafite amasoko muri Bugesera, Rubavu, Rusizi, Nyamasheke na Karongi ndetse no mu zindi nzu zicuruza ibikoresho by'ishuri ziri ahantu hatandukanye.

    Yavuze ko kuri ubu bafite abakozi barindwi bahoraho ku ruganda ndetse n'abandi 30 mu Ntara zitandukanye babafasha gucuruza izi karamu ndetse no kuzimenyekanisha ku masoko. Yavuze ko nubwo aribwo bagitangira ko bafite icyizere cyo kuzahaza isoko ry'u Rwanda.

    Ati ''Ubu turi gukora ikaramu 6000 ku munsi ariko turenda kugera ku rwego rwo gukora ikaramu 600000 ku munsi nyuma y'uko imashini twatumye hanze zizatugeraho mu minsi iri imbere. Icyo gihe tuzaba dufite ubushobozi bwo gukora ikaramu twacuruza mu Rwanda hose ndetse tukanagura amasoko tukagera hanze y'u Rwanda.''

    Ngendahimana yavuze ko imbogamizi bari guhura nazo muri iyi minsi ari uko Abanyarwanda benshi batekereza ko ikaramu yakorewe mu Rwanda idashobora kuba nziza, batari banazibona bitewe no kumenyera ikaramu zikorerwa mu mahanga.

    Yavuze ko iyo abantu babonye ikaramu bakora babanza kwishyiramo ko zidakora neza, ariko ngo iyo uwo muntu ayikoresheje ahita yishimira uburyo ikoramo neza.

    Ngendahimana yavuze ko intumbero bafite muri iki gihe ari uguhaza isoko ryose ry'u Rwanda ku buryo ikaramu zituruka mu mahanga ziba amateka ndetse abanyeshuri ku mashuri bagakoresha ikaramu zidahenze.

    Ati ''Intumbero yacu ni uko Umunyarwanda wese ndetse n'inshuti z'u Rwanda bazajya bakoresha ikaramu itarengeje 50 Frw kandi yujuje byose. Turifuza ko abana mu mashuri bakoresha ikaramu nziza, zidashira vuba kandi zandika neza, ntabwo twifuza ko mu mwaka utaha abantu bazaba bagitekereza kujya kurangura ikaramu hanze kandi tuzabigeraho.''

    Kuri ubu E & V Partners ikora ikaramu z'amoko anyuranye arimo ubururu, umutuku ndetse n'umukara.

    Nibura ikaramu ebyiri ku mucuruzi azicuruza 150 Frw, bakaba bafite intego y'uko ikaramu bakora zizagura 50 Frw buri imwe mu rwego rwo gufasha Abanyarwanda kubona ikaramu nziza kandi zidahenze.

    Ngendahimana yavuze ko bafite intumbero yo guhaza isoko ryose ry'u Rwanda

    Ikaramu bakora kuri ubu ziri ku isoko ry'u Rwanda


    Source : http://igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/batangije-uruganda-rukora-ikaramu-mu-rwanda

  • Rusizi: Umwaka wa 2025 uzasiga Ibigo by'amashuri byose bihawe amazi meza – #rwanda #RwOT

    Ni mu gihe abayobozi b'ibigo by'amashuri byo muri aka karere bitaragezwamo amazi meza bavuga ko batakazaga amafaranga menshi mu kugura amazi, nyamara ayo mafaranga yakabaye akoreshwa ibindi.

    Umuyobozi wa GS Gikundamvura iri mu bigo by'amashuri bitaragezwaho amazi meza yabwiye IGIHE ko bafite ibigega bifata amazi y'imvura bifashisha ariko ko iyo izuba rivuye igihe kirekire amazi ashiramo bikaba ngombwa ko bayagura.

    Ati 'Hari amavomo duturanye iyo amazi yashize mu bigega niho tujya kuyagura ijerekani kuri 20Frw. Mu kwezi dukoresha ibihumbi 50Frw mu kugura amazi, ariko batubwiye ko hari gahunda yo kuduha amazi mu kigo turi gusaba uburenganzira bwo kwemererwa gufatira ku muyoboro wa Mwoya unyura hafi y'ikigo cyacu'.

    Umuyobozi wungirije w'Akarere ka Rusizi, ushinzwe imibereho myiza y'abaturage, Mukakalisa Francine, mu kiganiro na IGIHE yamaze impungenge ibigo byose bidafite amazi meza avuga ko hari umushinga SPRP wo gukumira no kugabanya igwingira bari gushyira mu bikorwa bafatanyije n'Ikigo cy'Igihugu gishinzwe Ubuzima RBC uzabafasha kugeza amazi meza mu bigo byose by'amashuri.

    Ati 'Ibikorwa by'umushinga byaratangiye, kandi birimo kugenda neza, dufite icyizere ko uyu mwaka wa 2025 uzarangira ibigo byose by'amashuri twamaze kubigezamo amazi meza'.

    Muri gahunda yo kwegereza abaturage amazi meza, Akarere ka Rusizi kageze kuri 86%.

    Ibigo by’amashuri birimo amazi bituma banoza isuku n’isukura


    Source : http://igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/rusizi-umwaka-wa-2025-uzasiga-ibigo-by-amashuri-byose-bihawe-amazi-meza