DRC President Félix Antoine Tshisekedi Tshilombo has demanded unconditional loyalty from the National Army FARDC during an expanded Military High Command meeting.
This meeting, the second of such kind since Tshisekedi took over power in 2019 was convened inside the Congress Hall at the State palace in the capital Kinshasa on Saturday.
For more than a year, President Tshisekedi has been at the forefront of a military campaign to rid the country’s eastern region of armed rebellion including foreign armies that have for more than three decades held the country hostage.
The Congolese leader has been carefully making changes within the country’s military leadership which in the past had been highly compromised and infiltrated by negative forces meaning that its loyalty to him was questionable.
He summoned the general officers and senior officers from the military regions of the national army. They were led to the meeting by FARDC Chief of General Staff, General Célestin Mbala Musiense.
Gen. Mbala Musense presented the country’s security situation as President Tshisekedi carefully listened.
The army through in their statement, promised, “to scrupulously and correctly execute all your instructions with a view to putting out all the fires of fire and to neutralize definitively all the negative forces, authors of the insecurity throughout the national territory so as to produce peace, an essential factor in guaranteeing investments, producers of wealth and development in our country.”
Gen. Léon Richard Kasonga the FARDC spokesperson also read the act of engagement of loyalty in which the General officers, Superiors and subordinates, non-commissioned officers and Troops remain resolutely committed never betray the Congo, in accordance with their oath because the FARDC are “the cement of national unity.” This oath, he added, also reflects their determination to serve the country in discipline, with self-sacrifice and circumspection.
The general officers, superiors and troops reiterated their loyalty to the Supreme Authority as well as their unwavering attachment to the Commander in chief to materialise his vision of making the FARDC a truly national, professional and modern army.
Yabitangaje mu kiganiro yagiranye na FINE FM, kuri iki Cyumweru tariki 12 Nyakanga 2020, ubwo yagarukaga ku rugendo rwe nk’umukristo, umuririmbi ndetse n’ubuzima bwe busanzwe.
Yagize ati “Ibintu by’Imana birasharira, abantu benshi bakunda iby’Isi, uzarebe indirimbo dukora tuzishyira kuri YouTube abantu ntibazirebe ndetse burya n’iyo umuntu ari kumva radio akumvaho indirimbo y’Imana ahita ahindura akigira ahandi.”
Mbabazi avuga ko yavukiye I Masaka muri Uganda, nyuma umuryango we ukaza gutaha mu gihugu kimwe n’abandi banyarwanda bose bari barahejejwe ishyanga.
Avuga ko nk’umuntu wavukiye mu muryango w’Abadivantisite b’Umunsi wa Karindwi, yakuze aririmba muri korali cyane ko na Se umubyara yari umuririmbyi, nyuma bageze mu Rwanda atangirira muri korali y’I Gikondo ariho yaje kuva mu 1998, yinjira muri Ambassadors.
Mbabazi uretse kuba aririmba muri Ambassadors kuri ubu nawe afite indirimbo ze bwite zirimo iyitwa ‘Nyemerera, COVID19 n’izindi.
Mbabazi avuga ko kugira umugabo we umushyigikira mu mpano ye yo kuririmbira Imana ari kimwe mu byamusunikiye ku gukora umuziki igihe abona afite umwanya wa nyuma yo kuba muri Korali.
Umuherwe Bill Gates yavuze ko icyorezo cya Coronavirus kizakomeza kubaho mu gihe imiti ikoreshwa mu guhangana na cyo ndetse n’urukingo bishobora kuboneka bigahabwa abifite gusa, yashimangiye ko imiti nk’iyo ikwiye kugera ku bihugu biyicyeneye cyane kurusha ibindi.
BBC yanditse ko mu nama yakoresheje mu buryo bwo kuri internet, Gates w’imyaka 64 y’amavuko yavuze ko niba imiti n’inkingo bihawe urushije abandi amafaranga, hazabaho icyorezo kimara igihe kirekire, kirimo akarengane kurushaho kandi gihitana abantu benshi kurushaho.
Mu gihe hakomeje ibikorwa byinshi byo gukora inkingo, ndetse ibihugu by’i Burayi n’Amerika bikaba bikomeje kubishoramo za miliyari z’amadolari, hari impungenge ko ibihugu bikize kurusha ibindi byaziharira imiti yatanga icyizere cyo kuvura Covid-19.
Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye Ryita ku Buzima (OMS) muri Afurika, rikomeje gusaba Umuryango Mpuzamahanga ndetse n’ibihugu bya Afurika, kugira icyo bikora kugira ngo inkingo za Coronavirus zizagere kuri bose, mu gihe hakomeje urugamba rwo gushaka uburyo bwo gukumira iki cyorezo.
Umuyobozi wa OMS muri Afurika, Dr Matshidiso Moeti, yavuze ko mu gihe Isi yose ikomeje guhuriza hamwe mu gushaka urukingo n’umuti wa Coronavirus, ari ngombwa ko kubigeza kuri bose byitabwaho bikagirwa intego y’ibanze.
Ati “Kenshi usanga ibihugu bya Afurika bisigara inyuma mu ikoranabuhanga rishya harimo n’inkingo. Ubu buryo bwo kuramira ubuzima bugomba kugera kuri buri wese, atari abashobora kubugura gusa”.
Ni mu gihe ku Isi yose hari inkingo zigera hafi ku 150 z’icyorezo cya Coronavirus zirimo gukorwa, izigera kuri 19 zigeze ku cyiciro cyo kugeragerezwa ku bantu.
Ibi byagiye bugaragazwa cyane mu mafirime yagiye akinwa mbere yuko icyorezo gitera sho mu mwaka wa 2015 abanyamerika bakoze iyo bise the last ship Aho barwanaga n’icyorezo neza kimeze nka covid-19.
The post niba imiti n’inkingo bihawe urushije abandi amafaranga, hazabaho icyorezo kimara igihe kirekire”bill gates” appeared first on KASUKU MEDIA. http://dlvr.it/RbSZBF
Umukuru wa Leta zunze Ubumwe za Amerika, Donald Trump wari waranze kwambara agapfukamunwa, kuri uyu wa 11 Nyakanga 2020, ku nshuro ye ya mbere kuva icyorezo cya Coronavirus cyagaragara muri Amerika yakambaye mu ruhame anavuga akomeje ko atigeze akarwanya.
Perezida Trump, yakambaye ubwo ku munsi w’ejo ku wa gatandatu yasuraga ibitaro bya gisirikare bya Walter Reed biri hanze gato y’umujyi wa Washington, aho yasuye abasirikare bakomeretse n’abakozi bo mu rwego rw’ubuvuzi.
Ubwo yasohokaga mu biro bye bya White House, Perezida Trump yagize ati: “Nta na rimwe nigeze ndwanya udupfukamunwa ariko nemera nkomeje ko dufite igihe n’ahantu ho kwambarirwa”.
Mbere, Perezida Trump yari yaravuze ko adashobora kwambara agapfukamunwa ndetse akwena uwo bazahatana mu matora y’umukuru w’Igihugu ateganijwe mu kwezi k’Ugushyingo uyu mwaka, Joe Biden wo mu ishyaka ry’abademokarate, kubera kukambara.
K’Umunsi w’ejo, Perezida Trump yagize kandi ati: “Ntekereza ko iyo uri mu bitaro, by’umwihariko ahantu nk’aho hadasanzwe, aho uba uganira n’abasirikare benshi n'[abandi] abantu, bamaze kuva ku meza babagiraho abarwayi, ntekereza ko ari ikintu cyiza cyane kwambara agapfukamunwa”.
Aganira na televiziyo Fox News mu cyumweru gishize, Perezida Trump yagize ati: “Uko nakabaye wese nshyigikiye udupfukamunwa”. Yongeyeho ko “hari ukuntu akunda” uburyo agaragara iyo akambaye.
Mu kwezi kwa kane k’uyu mwaka wa 2020 nibwo ikigo cy’Amerika cyo kurwanya no gukumira indwara (CDC) cyatangiye kugira abantu inama yo kwambara udupfukamunwa cyangwa ikindi kintu cyo kwipfuka mu maso mu gihe bari mu ruhame, mu kwirinda ikwirakwira ry’ubwandu.
Icyo gihe, nkuko BBC dukesha iyi nkuru ibitangaza, Perezida Trump yabwiye abanyamakuru ko atazakurikiza iyo nama y’icyo kigo. Yagize ati: “Sintekereza ko ibyo nzabikora. Kwambara agapfukamunwa mu gihe nsuhuza abaperezida, ba minisitiri w’intebe, abanyagitugu, abami, abamikazi – ibyo simbyiyumvisha”.
Hari amakuru amwe avuga ko abajyanama be bari bamaze igihe bamusaba kwambara agapfukamunwa mu gihe ari mu ruhame.
Muri Amerika ubu bihagaze gute?
Mu masaha 24 ashize, muri Amerika hagaragaye abandi bantu bashya 66,528 banduye coronavirus, ba mbere benshi cyane mu munsi umwe, mu gihe abagera hafi ku 135,000 ari bo imaze kwica kugeza ubu.
Leta ya Louisiana ni yo ya vuba aha cyane mu gutegeka ko udupfukamunwa twambarwa mu ruhame. Guverineri John Bel Edwards w’iyo leta, wo mu ishyaka ry’abademokarate, yanategetse ko utubari dufungwa ahantu hose muri iyo leta.
Perezida Trump yagize ati: “Ntekereza ko ari ikintu cyiza cyane kwambara agapfukamunwa”.
Muri iyi leta ya Louisiana, banakajije ingamba zo kurwanya iki cyorezo muri za ‘restaurants’, ubu zitacyemerewe kugaburira abakiliya bicaye imbere muri zo. Iyo ngamba iratangira gukurikizwa kuri uyu wa mbere tariki 13 Nyakanga 2020. Byitezwe ko abadepite bo muri iyo leta bo mu ishyaka ry’abarepubulikani, ari naryo rya Trump, bamagana icyo cyemezo.
Babitangaje kuri uyu wa Gatandatu tariki 10 Nyakanga 2020, ubwo Komite nyobozi y’ishyaka FPR Inkotanyi mu karere ka Huye yari yaje kwifatanya nabo mu muganda wo gusiza ikibanza kizubakwamo iri shuri rya etage.
Ni mu mudugudu wa Buremera Akagari ka Byinza, Umurenge wa Kinazi, uhana imbizi n’uwa Rusatira.
Uwimbabazi Naome utuye hafi y’ishuri ribanza rya Buremera rigiye kubakwaho etage, avuga ko abana bo muri aka gace bakora urugendo rurerure kugira ngo bagere ku mashuri y’uburezi bw’ibanza by’imyaka 9 ndetse n’imyaka 12.
Ati “Bakora urugendo rurerure kuko urabona nk’abahariya hakurya I Nyarurama, bajya kwiga hari hakurya ku Ruvugiza, abandi bakajya kwiga I Buhimba, urugendo rero ni nk’isaha kugira ngo bahagere”.
Misago Emmanuel, avuga kuri iri shuri rya E.P. Buremera hari ikibazo cy’ubucukike, ati “Twishimiye iri terambere Perezida Paul Kagame atwegereje abana bacu bigiraga mu mashuri ashaje cyane”.
Misago avuga ko bitewe n’uko aya mashuri yari ashaje haje Ibiza birayasenya biba ngombwa ko iyo bloc yose ishyirwa hasi. Ayo iyo bloc yasenywe n’ibiza yari iri niho hagiye kubakwa ishuri rya etage.
Akomeza avuga ko abana bo muri aka gace bakora urugendo rurerure iyo bagiye kwiga mu mashuri yisumbuye ndetse ngo banambuka umugezi. Muri uyu mugezi mushiki wa Misago yaguye agiye kwiga.
Ati “Mushiki wanjye yagiye kwiga hari hakurya ku Ruyenzi, rimwe baza kutubwira ngo umwana wanyu arapfuye muge kumureba. Yari aguye mu mazi kuko byari ukwambuka amazi”.
Umuyobozi w’Akarere ka Huye akaba n’Umuyobozi wa FPR –Inkotanyi muri aka karere yavuze ko ibi byumba 8 bigiye kubakwa mu buryo bwa etage bizagabanya ikibazo cy’ubucucike n’ikibazo cy’abakoraga ingendo ndende bajya kwiga muri 9YBE na 12YBE.
Ati “Turimo turabyubaka mu rwego rwo gukemura ibibazo 2, ikibazo cy’ubucukike mu mashuri ndetse n’ikibazo cy’ingendo ndende. By’umwihariko uyu munsi twaje kubatera inkunga hano kugira ngo badasigara inyuma y’abandi”
Yakomeje agira ati “Dukomeza gusaba imisanzu y’abanyamuryango ba FPR-Inkotanyi kugira nabo bakomeze batange imisanzu yabo binyuze mu miganda kugira ngo ibi byumba by’amashuri turusheho kubyubaka kuko nibyo batuma dukemura ibyo bibazo, kandi nicyo umuryango RPF inkotanyi ubereyeho gukemura ibibazo by’abaturage”.
Jean de Dieu Nsengimana, uhagarariye urubyiruko muri Komite Nyobozi ya FPR Inkotanyi mu karere ka Huye yabwiye UKWEZI ko ibikorwa bakoze ari ugusiza ikibanza, gutunda amabuye azakoreshwa mu kubaka umusingi.
Ati “Gukora ibi bikorwa byo gutanga umusanzu wacu nk’urubyiruko mu kubaka amashuri ni ugushimangira ya mvugo twatojwe tukanayitora ko urubyiruko ari imbaraga z’igihugu kandi zubaka”.
Nsengimana Jean de Dieu, uhagarariye urubyiruko muri komite nyobozi ya FPR-Inkotanyi mu karere ka Huye
Abagize Komite Nyobozi ya FPR mu karere ka Huye bitabiriye uyu muganda banakusanyije umusanzu w’amafaranga y’u Rwanda ibihumbi 150 mu rwego rwo gushyigikira iki gikorwa cyo kubaka iri shuri.
Biteganyijwe ko iri shuri rya etage rigiye kubakwa muri Buremera rizuzura rifite agaciro ka miliyoni 110 z’amafaranga y’u Rwanda habariwemo n’imirimo izakorwa n’abaturage mu miganda.
Muri rusange mu karere ka huye harimo kubakwa ibyumba 461, ubwiherero 567, n’ibikoni n’ibikoni 90. Ibi bikorwa byose no gushyira intebe muri aya mashuri bizatwara miliyari 1,3.
Umuyobozi w’Umurenge wa Kinazi na Meya wa Huye Ange Sebutege, bafatanyije n’abaturage gusiza ikibanza
Abaturage bishimiye gufatanya n’abayobozi ba FPR mu karere ka Huye mu muganda wo gutunganya ahagiye kubakwa ishuri rya Etage
Will Smith n’umugore we Jada Pinkett Smith batangaje ko bigeze gutandukana mu myaka yashize ndetse umugore we agakundana n’undi musore ariko ubu bakaba barongeye guhuza ubumwe.
Leta Zunze Ubumwe za Amerika zimaze kugira ubwandu bungana na miliyoni 3,3 aho umubare munini w’abanduye iki cyorezo, ari abaturage baba mu Mujyi wa Chicago, ku rundi ruhande, imibare igaragaza kandi ko Afurika y’Epfo iri mu bihugu bya mbere 10 ku Isi bifite ubwandu bwinshi bw’iki cyorezo.
Umuherwe Bill Gates yavuze ko icyorezo cya Coronavirus kizakomeza kubaho mu gihe imiti ikoreshwa mu guhangana na cyo ndetse n’urukingo bishobora kuboneka bigahabwa abifite gusa, yashimangiye ko imiti nk’iyo ikwiye kugera ku bihugu biyicyeneye cyane kurusha ibindi.
BBC yanditse ko mu nama yakoresheje mu buryo bwo kuri internet, Gates w’imyaka 64 y’amavuko yavuze ko niba imiti n’inkingo bihawe urushije abandi amafaranga, hazabaho icyorezo kimara igihe kirekire, kirimo akarengane kurushaho kandi gihitana abantu benshi kurushaho.
Mu gihe hakomeje ibikorwa byinshi byo gukora inkingo, ndetse ibihugu by’i Burayi n’Amerika bikaba bikomeje kubishoramo za miliyari z’amadolari, hari impungenge ko ibihugu bikize kurusha ibindi byaziharira imiti yatanga icyizere cyo kuvura Covid-19.
Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye Ryita ku Buzima (OMS) muri Afurika, rikomeje gusaba Umuryango Mpuzamahanga ndetse n’ibihugu bya Afurika, kugira icyo bikora kugira ngo inkingo za Coronavirus zizagere kuri bose, mu gihe hakomeje urugamba rwo gushaka uburyo bwo gukumira iki cyorezo.
Umuyobozi wa OMS muri Afurika, Dr Matshidiso Moeti, yavuze ko mu gihe Isi yose ikomeje guhuriza hamwe mu gushaka urukingo n’umuti wa Coronavirus, ari ngombwa ko kubigeza kuri bose byitabwaho bikagirwa intego y’ibanze.
Ati “Kenshi usanga ibihugu bya Afurika bisigara inyuma mu ikoranabuhanga rishya harimo n’inkingo. Ubu buryo bwo kuramira ubuzima bugomba kugera kuri buri wese, atari abashobora kubugura gusa”.
Ni mu gihe ku Isi yose hari inkingo zigera hafi ku 150 z’icyorezo cya Coronavirus zirimo gukorwa, izigera kuri 19 zigeze ku cyiciro cyo kugeragerezwa ku bantu.
Ibi byagiye bugaragazwa cyane mu mafirime yagiye akinwa mbere yuko icyorezo gitera sho mu mwaka wa 2015 abanyamerika bakoze iyo bise the last ship Aho barwanaga n’icyorezo neza kimeze nka covid-19.
Yabitangaje mu kiganiro yagiranye na FINE FM, kuri iki Cyumweru tariki 12 Nyakanga 2020, ubwo yagarukaga ku rugendo rwe nk’umukristo, umuririmbi ndetse n’ubuzima bwe busanzwe.
Yagize ati “Ibintu by’Imana birasharira, abantu benshi bakunda iby’Isi, uzarebe indirimbo dukora tuzishyira kuri YouTube abantu ntibazirebe ndetse burya n’iyo umuntu ari kumva radio akumvaho indirimbo y’Imana ahita ahindura akigira ahandi.”
Mbabazi avuga ko yavukiye I Masaka muri Uganda, nyuma umuryango we ukaza gutaha mu gihugu kimwe n’abandi banyarwanda bose bari barahejejwe ishyanga.
Avuga ko nk’umuntu wavukiye mu muryango w’Abadivantisite b’Umunsi wa Karindwi, yakuze aririmba muri korali cyane ko na Se umubyara yari umuririmbyi, nyuma bageze mu Rwanda atangirira muri korali y’I Gikondo ariho yaje kuva mu 1998, yinjira muri Ambassadors.
Mbabazi uretse kuba aririmba muri Ambassadors kuri ubu nawe afite indirimbo ze bwite zirimo iyitwa ‘Nyemerera, COVID19 n’izindi.
Mbabazi avuga ko kugira umugabo we umushyigikira mu mpano ye yo kuririmbira Imana ari kimwe mu byamusunikiye ku gukora umuziki igihe abona afite umwanya wa nyuma yo kuba muri Korali.