Blog

  • Rwandans Don't Know Jack Fruit Means Money & Health #rwanda #RwOT

    The Jack fruit is one of the most ignored fruits in Rwanda and it may take much longer to convince them to buy one and munch on its juicy and acute sweet fruit pods.

    Jackfruit (Artocarpus heterophyllus) has diverse medicinal uses especially anti-oxidant, anti-inflammatory, antimicrobial, anti-cancer and anti-fungal activity- this is a fruit that may fix some of the petty illnesses that you keep treating with packets of imported industrial pharmaceutical concoctions.

    Jackfruit is considered to be an underutilized fruit where most of the fruits get wasted due to ignorance, lack of post-harvest technology and gaps in supply chain systems.

    The Jackfruit is an exotic fruit grown in tropical regions of the world. It is native to South India. It is the largest tree fruit in the world and can reach up to 35kg in weight.

    Rwandan farmers should also be considering the Jack fruit as a potential addition to the fruit basket exported abroad. All it needs is innovation in value addition because the market already is very big.

    This wonder fruit is commonly grown in home gardens of tropical and subtropical countries. The fruit provide 2 MJ per kg/wet weight of ripe perianth and contain high levels of carbohydrates, protein, starch, calcium and vitamins.

    According to agribusiness researchers, a wide gap in the marketing of jack fruits and its processed value added products which can be fully explored for additional income as well as food security. Encouragements should be done to the marketing as well as value added food products from this underutilized fruit tree.

    Composition of Nutrients

    Calories: 155 Carbs: 40 grams Fibre: 3 grams Protein: 3 grams Vitamin A: 10% of the RDI Vitamin C: 18% of the RDI Riboflavin: 11% of the RDI Magnesium: 15% of the RDI Potassium: 14% of the RDI Copper: 15% of the RDI Manganese: 16% of the RDI

    Advantages of eating Jack Fruit

    Vitamin C: Jackfruit contains high amounts of vitamin C, which may help prevent the inflammation that can lead to chronic diseases like heart disease and cancer

    Carotenoids: Carotenoids have been shown to help lower inflammation and reduce the risk of various chronic diseases, such as type 2 diabetes and heart disease.

    Flavanones: Flavanones contain anti-inflammatory properties that may help lower blood sugar, blood pressure and cholesterol levels — important factors in reducing the risk of type 2 diabetes and heart disease.

    Immune health: Jackfruit's content of immune-boosting vitamins A and C may help prevent illnesses. Eating this fruit is also claimed to be helpful for reducing the risk of viral infections.

    Preventing skin problems: This fruit provides several nutrients and antioxidants, such as vitamin C, that may improve skin health. There is anecdotal evidence that eating it may slow the aging of your skin.

    Heart health: Jackfruit may have the potential to reduce the risk of heart disease due to its content of potassium, fibre and antioxidants.

    According to healthline a platform that provides credible, evidence-based health and wellness information, consuming jackfruit has never been reported to cause any serious side effects, and it is safe for most people to eat.

    How to Plant Jack Fruit

    Buy a ripe jack fruit from Kimironko, Remera or Nyabugogo areas- these are the places where one can find these strange fruits in Kigali. Other places include Kayonza district, Rwamagana and Gatsibo districts including those districts bordering with Uganda.

    Pick only the largest seeds from the fruit as these will give you the earliest and highest germination that way producing the strongest seedlings.

    • Clear up the area meant for planting.
    • Sort out seeds you wish to use to bring up a seedling.
    • Open up a soil depth of 2cm were you are to put your seeds.
    • Pre-treat you seeds with warm water for 30 minutes before planting.
    • Sow your seeds, and then gently cover with soils.
    • Water to provide moisture and in 6 weeks the seeds shall have germinated into a healthy seedling.
    • To prepare the seeds for plating remove the thin, slimy coating around the seed and then thoroughly rinse the seeds in water to remove any remaining pulp juice or sugary residue. Pretreat the seeds with relatively hot water as this will stimulate germination.

    Sow seeds at a depth of 2cm and then gently cover with soil. Germination will begin in 1 to 6 weeks or even longer if seeds were stored for a long time after collection. Water to provide moisture required for seed germination.

    Direct seeding in the field is the best propagation method if the planting location is well prepared. sow several seeds in each planting hole to allow for selecting the most vigorous seedling.

    Care for the seedling for at least 6 to 12 months in first growth year. However watch out for boring insects like shoot boring caterpillar and also mealy bugs.

    The tree usually bears fruit within 18 to 30 months from transplanting and the fruits mature with in 3 to 8 months from flowering.

    Fertilize your growing jackfruit tree with nitrogen, phosphorus, potassium, and magnesium applied in a ratio of 8:4:2:1 to 1 ounce (30 g.) per tree at six months of age and doubling every six months up to two years of age.

    Past the two year mark, growing jackfruit trees should get 35.5 ounces (1 kg.) per tree in the amount of 4:2:4:1 and is applied before and at the end of the wet season.

    Other jackfruit care dictates the removal of dead wood and thinning of the growing jackfruit tree. Pruning to keep the jackfruit at about 15 feet (4.5 m.) high will also facilitate harvesting. Keep the tree roots damp but not wet.

    Source : https://taarifa.rw/rwandans-dont-know-jack-fruit-means-money-health/

  • Kayonza : Umugore yakubise umugabo we majagu mu mutwe bapfa gucana inyuma #rwanda #RwOT

    Byabaye kuri iki cyumweru tariki ya 27 Nzeri 2020 mu Mudugudu wa Gishyoza, Akagari ka Rubumba mu Murenge wa Kabare mu Karere ka Kayonza.

    Amakuru avuga ko uyu mugabo usigaye yikodeshereza nyuma yo kurambirwa kubana n’umugore ashinja kumuca inyuma cyane, kuri iki Cyumweru ngo yasubiye mu rugo rwe, umugore amubonye amubaza icyo agarutse kuhakora, barashyamirana birangira amukubise majagu mu mutwe.

    Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Umurenge wa Kabare, Gatanazi Rongin, yatangaje ko uyu mugore yahise atabwa muri yombi, ashyikirizwa RIB.

    Uyu muyobozi avuga ko ari amakimbirane bari bafitanye, umugabo yari yaramuhunze yaragiye gushaka indi nzu, aje rero amukubita majagu, umugabo yakomeretse ariko yahise ajya ku kigo nderabuzima kwivuza. Ibyo bapfa ni amakimbirane ashingiye ku mitungo no gucana inyuma.

    Gitifu yakomeje asaba abaturage kwirinda amakimbirane yatuma bicana, abasaba kujya begera ubuyobozi n’ishuti z’umuryango mu gihe bagize ibyo batumvikanaho hagati mu muryango.

    Uwo mugore afungiye kuri sitasiyo ya RIB i Ndego, mu gihe ategereje gukorerwa dosiye. Umugabo we yajyanywe ku kigo nderabuzima cya Ndego baramupfuka, akazakomeza gukurikiranwa ari mu rugo.

    Source : http://www.ukwezi.rw/mu-rwanda/2/article/Kayonza-Umugore-yakubise-umugabo-we-majagu-mu-mutwe-bapfa-gucana-inyuma

  • Tumeze neza, abatwifuriza inabi na bo ubwabo ntibameze neza – Perezida Kagame #Rwanda #RwOT via @kigalitoday #rwanda #RwOT

    Perezida Kagame yabigarutseho kuri uyu wa Mbere tariki 28 Nzeri 2020 ubwo yayoboraga Inama ya Komite Nyobozi yaguye ya FPR Inkotanyi yabereye i Rusororo mu Karere ka Gasabo mu Mujyi wa Kigali ku cyicaro cy’uwo muryango.

    Perezida Kagame yongeye kugaragaza ko u Rwanda atari ruto nk’uko kera byavugwaga, agaragaza kandi ko ari rwiza kuko hari benshi basaba kuba Abanyarwanda, abandi bakifuza kubaho nk’Abanyarwanda.

    Ati “Ntabwo ari nka cya kirahure usukamo amazi akarenga akameneka ku buryo nta yandi wakongeramo, ibi bikaba byaratumye abantu bamwe baza mu Rwanda ku gahato.”

    Ati “Twanze kuba amazi yarenze yamenetse, dukwirwa mu kirahure, turaza tuba mu gihugu.”

    Yaburiye abumva ko bashaka kuza mu gihugu babanje guhungabanya umutekano, ko bitazabahira kuko bo u Rwanda rubakangurira kuza bakaba mu Rwanda iwabo mu mahoro.

    Ati “Ariko ushatse gutaha avuga ngo jye ndataha ntya, nshaka kuba iki, mugomba kubyemera n’iyo byaba binyuranye n’amategeko y’Igihugu, n’iyo byaba binyuranye n’ubuzima bw’Igihugu, uwo ni we tubwira ngo Oya, ntabwo ari byo. Gutaha ni uburenganzira bwawe, igihugu ni icyawe ugifitemo uburenganzira nk’ubw’undi afite mu gihugu, ariko ntabwo wagitahamo uvuga ngo wowe ufite uburenganzira butandukanye n’ubw’abandi busanzwe, kandi abantu bose bagomba gukurikiza ibyo ubabwiye ko ari byo bagomba gukurikiza. Ntabwo byakunda.”

    Ati “Hari n’abibeshya bakavuga ngo bariya bose bagiye bakiri bato, bararwanye bahindura ibintu, natwe ni ko tuzabigenza. Ntabwo ari ko bigenda. Kubigira bikagukundira ugomba kuba uri mu kuri. Ntabwo wapfa kubikora gusa ngo nanjye ndakora nk’ibyo bakoze. Kuko ababikoze mbere bari bafite impamvu baharanira, bitandukanye no kuza gusa wigize umurakare, ukica abantu, ukanabiba, cyangwa ufite icyo ushaka kuba byanze bikunze.”

    Umukuru w’Igihugu yasobanuye ko abashaka kuza ku ngufu bahungabanya ubuzima bw’abantu ibyo bashaka kuba byo batabigeraho.

    Ati “Icyo ushaka kuba ntabwo ari ibintu bibujijwe ariko uko ushaka kukiba, niba kiri buhungabanye ubuzima bw’abantu ntabwo uri bukibone gutyo. Hanyuma ukavuga uti niba ntakibonye ndarakaye ngiye hanze y’Igihugu, nzagaruka nk’uko n’abandi baje, ndwane, mbavaneho nshyireho ibyo nshaka.”

    Ati “ubundi n’ibyo ngibyo ntabwo ari byo, no kubirota ubundi biragoye, burya hari byinshi abantu barota kubera ko binashoboka. Ariko ibi byo, kandi mpora mbabwira buri munsi ariko ntibashake kubyumva, hashize imyaka myinshi kandi ukuri kurigaragaza.”

    “Iyo umuntu akubwira, ukanabona, ariko ugakomeza wanga kubona igikwiye kuboneka, ugakomeza utumva kandi ufite amatwi yumva ariko ntiwumve kubera ikiri mu mutwe wawe, ukuri kurigaragaza, ntabwo ujya aho ngo ugumye ukuririmbe.”

    Yagaragaje ko abagerageje guhungabanya umutekano w’igihugu bari mu bihugu byo mu Karere birimo Uganda, u Burundi, Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo bitabahiriye.

    Ati “Bamwe barafashwe, abandi babivamo barataha, bamwe hari ibyo barimo kubazwa abandi barafungwa, abananiranye gufatwa baguye ku rugamba, abandi baracyakomeza gutegura guhungabanya igihugu. Ubutumwa mbaha ni uko aho bari hose, ubundi bashatse gushyira mu gaciro bacisha makeya, ibyo batekereza byo gutsinda intambara ntibishoboka. Abazitsinze cya gihe ubu nibwo bazitsinda kurusha.”

    Yabwiye abakibigerageza ko bashatse babivamo kuko intambara badashobora kuzitsinda.

    Ati “Ubundi usibye ibibazo dufite tugomba gukemura, tumeze neza, kandi dukomereze aho, dukora byiza, dukore ibishoboka byose, hanyuma ibyo bibazo bindi bizagenda bisobanuka buhoro buhoro kuko n’abatwifuriza inabi navuga ko na bo ubwabo batameze neza. Icyo gihe bakirwana n’ibyabo, nanjye ndaba ndwana n’ibyanjye.”

    source https://www.kigalitoday.com/amakuru/amakuru-mu-rwanda/article/tumeze-neza-abatwifuriza-inabi-na-bo-ubwabo-ntibameze-neza-perezida-kagame

  • Kagame yagaragaje ko n’ubwo igihugu gihanganye na COVID19 ubuzima bugomba gukomeza #rwanda #RwOT

    Ni ubutumwa yatanze kuri uyu wa Mbere ubwo yari ayoboye Inama ya Komite Nyobozi yaguye ya FPR Inkotanyi yabereye ku cyicaro gikuru cy’uyu muryango giherereye i Rusororo mu Karere ka Gasabo.

    Iyi nama yahuje abayobozi mu nzego nkuru z’igihugu n’abanyamuryango bahagarariye abandi mu Muryango FPR Inkotanyi. Yibanze ku ngingo zirimo icyorezo cya COVID19 ndetse n’ubuzima rusange bw’igihugu.

    Perezida Kagame yavuze ko 'Inama nk’izi ziberaho kugira ngo dusuzume turebe ko ibibazo birimo n’icyorezo cya #Covid-19 bidatuma duteshuka kuri gahunda y’iterambere twiyemeje. Iyo umucuruzi adashoboye gucuruza, abana ntibabashe kwiga, biba ari ikibazo. Ubuzima bugomba gukomeza'

    Ubushize twaganiriye ku kibazo cya ruswa n’izindi mbogamizi zigaragara mu miyoborere zibangamiye Abanyarwanda.Amakosa nkaya ntakwiye kuba akibaho. Iyo turwanya imico mibi nkiyi, tugomba kuyirandurana n’imizi yayo.

    Ati 'Gukora hagamijwe kuzamura imibereho myiza y’Abanyarwanda n’inshingano itazigera ihinduka kabone niyo haba iki. Abantu bakwiye guhabwa ibyo bakwiye kubona. Ntabwo tuzigera dusubira aho iki gihugu cyavuye.'

    Yakomeje agira ati 'Kugira ngo tugere ku ntego zacu, birasaba ko buri wese abigiramo uruhare kandi akuzuza inshingano ze. Dushobora kutumva ibintu kimwe ariko hari icyerekezo duhuriraho twese aricyo kubaka igihugu. Buri wese agomba gutanga umusanzu we mu guteza imbere u Rwanda.'

    Umukuru w’Igihugu kandi yasabye abanyarwanda ukwiye kuba twuzuza inshingano buri wese ku rwego rwe. Urugero ; iyo ucuruje, uba ukwiye kuzuza inshingano yo gutanga umusoro.

    Yagize ati 'Iyi misoro irakenewe kugira ngo yubake amashuri, imihanda n’ibindi. Ibi biri mu nyungu rusange, waba ubishaka cyangwa utabishaka, ugomba kubyubahiriza.”

    “Duhura n’ibibazo bitandukanye nk’Igihugu byaba ku rwego rw’akarere ndetse no ku rwego rw’Isi. Guhangana n’ibi bibazo bisaba ko dusenyera umugozi umwe. U Rwanda ntabwo ari ikirwa ukwacyo.'

    Iyi nama yabaye hubahirijwe amabwiriza yo kwirinda COVID-19 nko kwambara agapfukamunwa no guhana intera hagati y’abayitabiriye.

    Inama nk’iyi yaherukaga kuba ku wa 26 Kamena 2020. Icyo gihe mu butumwa bwe, Perezida Kagame yaburiye abayobozi batuzuza inshingano zabo uko bikwiye n’abangiza umutungo w’igihugu.

    Source : http://www.ukwezi.rw/mu-rwanda/3/article/Kagame-yagaragaje-ko-n-ubwo-igihugu-gihanganye-na-COVID19-ubuzima-bugomba-gukomeza

  • Young women become innovative during COVID-19 #rwanda #RwOT

    Kamikazi Charlotte, age 22, started her detox juice business March of this year. She was motivated to start this business due to having a father who is diabetic. She said, 'I am a medical student, so, I made research to know what he could or could not eat. I then started making these juices for him.' It was not long until Kamikazi realized that other people were enjoying the juices that were initially meant for her father. Prior to the pandemic, Kamikazi was working as a sales agent for a (…)

    Ibikorwa

    Source : http://agasaro.com/spip.php?article4341

  • Ntabwo u Rwanda ari cya kirahure cyuzuye usukamo amazi akameneka- Perezida Kagame #rwanda #RwOT

    Umukuru w’Igihugu, Paul Kagame yabitangaje kuri uyu wa Mbere tariki 28 Nzeri 2020 ubwo yari ayoboye Inama ya Komite Nyobozi yaguye ya FPR Inkotanyi yabereye ku cyicaro gikuru cy’uyu muryango giherereye i Rusororo mu Karere ka Gasabo.

    Iyi nama ibaye mu bihe u Rwanda n’Isi bahanganye n’icyorezo cya COVID19, yahuje abayobozi mu nzego nkuru z’igihugu n’abanyamuryango bahagarariye abandi mu Muryango FPR Inkotanyi.

    Mu kiganiro yahaye abitabiriye iyi nama, Kagame yavuze ko atifuza ko hari umunyarwanda yabona utishimiye igihugu cye ndetse no kuba ari umunyarwanda cyane ko hari benshi mu banyamahanga baba bifuza kuba abanyarwanda.

    Yagize ati 'Ntabwo byatuma numva ko nakwifuza kuba undi muntu cyangwa kuba uw’ahandi. Numva duhagijwe n’icyo turicyo, uko turi ni nako abantu biha agaciro, niko bamera, ninako bakora. Uwakwifuza kuba uw’ahandi, kuba ikindi ibyo biramureba.'

    'Njye inama najya iyo tuganira nk’uku ni ukureba uko twaba abo turi ariko ntabwo numva ko hari aho twagera twifuza kuba abandi bantu cyangwa ikindi gihugu.Hari abifuza kuba baba igihugu cyacu, kuba abantu bakwifuza kuba abanyagihugu wowe ugahitamo kuba ikindi, hari ukubusanya aho ngaho ugomba kuba ufite ikibazo, waba ufite ikibazo mu mitekerereze.'

    Perezida Kagame yavuze kandi ko hari abantu benshi n’ubu dosiye zabo ziri gusuzumwa kugira ngo bahabwe ubwenegihugu bw’u Rwanda.

    Ati 'Ibyo ntabwo nabitindaho cyane , hari benshi cyane basaba kuba abanyarwanda n’ejo bundi hari abo twasuzumaga. Njye no mu myumvire yanjye iyo tuganira n’abandi bayobozi njye numva iyo nta kindi kibazo cyane cyane iyo afite uko ateye kugize uko

    Umukuru w’Igihugu kandi yakomoje ku myitwarire yaranze ubuyobozi bwateguye bukanashyira mu bikorwa Jenoside yakorewe Abatusti aho nko mu 1990, bwavugaga ko u Rwanda ari ikirahure cyuzuye amazi aho uramutse ushyizemo andi yameneka.

    Perezida Kagame yagize ati 'Ntabwo u Rwanda ari nka cya kirahure usukamo amazi akarenga akameneka, ukaba aho ugera ukavuga ngo ikirahure cyuzuye… ngira ngo murabizi, cyera abenshi turi hano ku ngufu, turi hano ku gahato, hari abatubwiraga ngo ntabwo twabona aho dukwirwa.'

    Yakomeje agira ati 'Ndabivuga ariko mvuga imibereho, Politiki, mvuga imibereho abanti bakwiye kubamo. N’abo bari hanze bamwe batubwiraga ko ikirahure cyuzuye, bo turabakangurira buri munsi gutaha. Ariko ushaka gutaha avuga ngo njye ndataha ntya, ndashaka kuba iki, mugomba kubyemera, uwo niwe tubwira ngo ntabwo aribyo.'

    Umukuru w’Igihugu yavuze kandi ko buri munyarwanda wese afite uburenganzira ku gihugu cye ariko agomba kumenya ko igihugu gifite amategeko ari nayo mpamvu aba agomba kuyubahiriza.

    Source : http://www.ukwezi.rw/mu-rwanda/3/article/Ntabwo-u-Rwanda-ari-cya-kirahure-cyuzuye-usukamo-amazi-akameneka-Perezida-Kagame

  • Mali: Guverinoma y'inzibacyuho yashyizeho Minisitiri w'intebe mushya #rwanda #RwOT

    Kuri iki cyumweru, Perezida w'inzibacyuho wa Mali yashyizeho uwahoze ari minisitiri w'ububanyi n'amahanga Moctar Ouane, nka Minisitiri w'intebe nyuma yiminsi mike arahiriye imirimo yo kuba umukuru w'igihugu.

    Ishyirwaho rya minisitiri w'intebe w'umusivile cyari ikintu gikomeye cyashyizweho n'umuryango w'ubukungu w'akarere ka Afurika y'iburengerazuba, ECOWAS, kuri Mali kubwo gukuraho ibihano byafashwe nyuma y'ubutegetsi bwo ku ya 18 Kanama 2020.

    ECOWAS yari yarafunze imipaka yerekeza muri Mali kandi ihagarika urujya n'uruza rw'amafaranga kugira ngo ishyire igitutu kuri junta ngo isubize guverinoma abasivili vuba.

    Ishyirwaho rya Ouane, w'imyaka 64, ryakozwe n'itegeko ryemewe ku cyumweru kandi ryashyizweho umukono na N'Daw. Ouane yari minisitiri w'ububanyi n'amahanga kuva 2004 kugeza 2011 ku butegetsi bwahoze ari ubwa Perezida Amadou Toumani Toure. Yabaye kandi uhagarariye Mali uhoraho mu Muryango w'abibumbye kuva 1995 kugeza 2002 nyuma aba umujyanama wa diplomasi muri ECOWAS.

    Junta, Uyu muryango wiyita komite y'igihugu ishinzwe agakiza k'abaturage, wavanyeho Perezida Ibrahim Boubacar Keita muri Kanama, uramufunga, arikumwe na minisitiri w'intebe n'abandi bayobozi ba guverinoma. Keita waje kurwara, yaje kurekurwa maze ajya kwivuriza mu bihugu by'Abarabu.

    ECOWAS yagize uruhare mu mishyikirano isaba gusubiza ubutegetsi abasivili mu buryo bwihuse.
    Abayobozi ba Leta zunze ubumwe za Amerika basabye ko habaho irekurwa ry'abayobozi 13 kuri 18 bafunzwe bakomeje gufungirwa mu nkambi ya gisirikare ya Kati mu murwa mukuru wa Mali I Bamako.

    Hagaragaye impungenge z'uko imvururu muri Mali zizasubiza inyuma imbaraga zo gukumira inyeshyamba za kisilamu ziyongera muri iki gihugu. Nyuma y'ubutegetsi nk'ubwo mu 2012, intagondwa z'abayisilamu zafashe imigi minini yo mu majyaruguru ya Mali.

    Gusa ibikorwa bya gisirikare muri 2013 byayobowe n'Ubufaransa byirukanye intagondwa muri iyo mijyi kandi umuryango mpuzamahanga umaze imyaka irindwi urwana n'abarwanyi.
    Source:Africanews

    Inkuru yanditswe na Venuste Habineza

    Source : http://www.intyoza.com/mali-guverinoma-yinzibacyuho-yashyizeho-minisitiri-wintebe-mushya/

  • COVID-19 effects on kicukiro women training center #rwanda #RwOT

    Claudine Ingabire got pregnant when she was 16 and was not able to get the support from her parents who were very poor. The father of the kid was not responsive as well. Such situation left Ingabire struggling to put food on the table and get other basic needs she needed with her kid. 'I didn’t have any vision for life. Most of the time, I was depressed asking myself what I would be and how I would be able to afford the needs of my child,' says a 22-year-old and a resident of Kicukiro (…)

    Ibikorwa

    Source : http://agasaro.com/spip.php?article4338

  • Truck Driver On The Run After Deadly Accident #rwanda #RwOT

    A deadly accident has claimed the life of a passenger of a Motortaxi on Wednesday afternoon- eye witnesses say the motortaxi was hit by a tipper truck instantly killing the passenger.

    According to sources on the spot, the truck driver scampered away and has since disappeared. The lifeless body of an unidentified passenger lay in the middle of the stone road while the abandoned truck sealed off the entire road. Meanwhile, the motorcycle lay leaning on the road pavement as the safe operator waited for decisions from traffic police.

    Terrified onlookers at the scene gradually gathered while traffic police was quick at arrive at the scene in few minutes.

    Source : https://taarifa.rw/truck-driver-on-the-run-after-deadly-accident/

  • Bimwe mu bimera bifatwa nk’umutako gusa nyamara ari n’umuti ukomeye #Rwanda #RwOT via @kigalitoday #rwanda #RwOT

    Neem

    Neem ni igiti gikomoka mu Buhinde mu kinyejana cya 19. Abanya-Asia bakigejeje mu birwa bya Fiji, Maurice na Guyane. Nyuma Abongereza bakigejeje mu bihugu bari barakoronije nka Misiri (Égypte) na Afurika yo munsi y’Ubutayu bwa Sahara, nyuma icyo giti cyaje no kugezwa muri Amerika y’Amajyepfo.

    Ku rubuga www.ecolomag.fr, bavuga ko igiti cyitwa Neem, cyakoreshwaga kuva cyera mu buvuzi gakondo mu Buhinde, kandi ibice byacyo hafi ya byose (ibibabi,imbuto,n’ibishishwa), Neem izwiho kuba ivura indwara ya Malaria.

    Ibibabi by’igiti cya Neem n’imbuto zacyo bizwiho kuba bifasha abantu bagira za ‘allergies’ zitandukanye, asima, gukiza aho umuntu yagize imfunira(ahantu hakubiswe n’ikintu ntihakomereke ahubwo hakirabura ukuntu), neem kandi ngo yifashishwa mu kugabanya umuriro, no mu kuvura indwara yitwa ‘goutte’, kubabara umutwe, kurwanya utuntu tumeze nk’utubuye tujya mu mpyiko ndetse no mu kurwanya ububabare bufata imikaya (douleurs musculaires).

    Kuri urwo rubuga bavuga ko Neem igira akamaro gakomeye mu kwita ku buzima bwo mu kanwa kuko ishyirwa muri imwe mu miti yogeshwa amenyo ndetse igishishwa cya Neem gikoreshwa mu gukora ibyitwa ‘teinture’. Imbuto za neem ndetse n’ibibabi byayo bikorwamo ifumbire n’imiti yica udukoko twona imyaka(insecticide).

    Neem hari n’abayigura nk’ifunguro ku meza, mu bihugu bimwe bya Asia na Afurika, aho bategura imbuto zayo zitetse cyangwa se zidatetse, ubundi bagateka indabo zayo nk’uko bateka imboga bisanzwe, bavuga ko zikize cyane kuri Poroteyine zikenewe mu mubiri w’umuntu. Mu Buhinde, hari aho ngo bakoresha ibibabi bya Neem mu kwirukana udukoko twakwangiza ibitabo.

    Ku rubuga www.plantes-et-sante.fr bavuga ko Neem ari igiti gifite akamaro ku buzima bw’abantu, inyamaswa ndetse no ku bimera. Mu Buhinde usanga ngo Neem bayitirira byinshi nko kuvuga ko ari igiti ‘gikiza byose’,’gitanga ubuzima’, ‘umuganga w’umudugudu’, n’ibindi.

    Kuri urwo rubuga kandi bavuga ko Neem ifite akamaro mu gufasha inzira y’igogora gukora neza, kongera ubudahangarwa bw’umubiri, mu gufasha imitsi gukora neza, kugenzura isukari mu maraso, mu kurwanya umuvuduko w’amaraso uri hejuru, ndetse no mu kurwanya ububabare bwo mu ngingo.

    Neem yifashishwa mu kuvura indwara ya Diyabete ndetse n’indwara y’umuvuduko w’amaraso uri hejuru, n’iyo umuntu yaba yaratangiye gukoresha imiti yo kwa muganga isanzwe.

    Neem ikoreshwa mu kuvura indwara zimwe na zimwe zifata mu nzira z’ubuhumekero, indwara zifata mu nzara, ndetse n’izifata ku ruhu rwo ku mutwe rumeraho umusatsi, ndetse n’uruhu muri rusange. Neem kandi irinda amenyo ndetse n’ishinya indwara za ‘bacteries’ zatera amenyo n’ishinya kurwara.

    Gusa ngo nta mugore utwite cyangwa wifuza gutwita wemerewe gukoresha Neem. Ikindi bavuga kuri urwo rubuga ni uko gukoresha Neem nk’umuti, bisaba ko ubifashwa n’ubizi neza, kuko kuyikoresha nabi bishobora kugira ingaruka mbi, zirimo kuruka n’ibindi.

    Capucine

    Ikimera kitwa Capucine ugisanga mu ngo nyinshi, ukabona ari nk’indabo z’umurimbo gusa, ariko Capucine ivura indwara zitandukanye. Ibivura kuri capucine ni ibibabi byayo ndetse n’indabo zayo.

    Ku rubuga www.toutvert.fr bavuga ko Capucine irinda uruhu rugahorana ubuzima bwiza, capucine kandi ifasha inzira z’ubuhumekero gukora neza, ituma kandi uruhago rw’inkari rukora neza. Capucine igabanya umuvuduko w’amaraso uri hejuru, igatuma umutima ukora neza.

    Capucine ifasha abantu babuze ubushake bwo kurya, ikabongerera ubushake bwo kurya. Capucine kandi isukura uruhu, ndetse no mu mubiri w’umuntu imbere irahasukura igakuramo imyanda yose.

    Capucine ifasha abantu bagira ikibazo cy’imihango yifunga ntize mu gihe yagombye kuza, capucine ituma umuntu ajya mu mihango uko bikwiriye.

    Kwisiga amavuta arimo capucine ku ruhu rumeraho umusatsi, byafasha umuntu ugira umusatsi ukunda gupfuka, ukamera neza.

    Capucine ishobora gutegurwa nka salade ikaribwa, bakase ibibabi byayo bivanze n’indabo zayo ndetse n’imbuto zayo nyuma umuntu akabirya, gusa bisaba kuzoza neza kuko zikunda kujyaho udusimba.

    Ku rubuga www.pressesante.com bavuga ko uretse kuba capucine ikungahaye cyane kuri Vitamine C, ngo ni na ‘antibiotique’, ni ukuvuga ko ikomeza ubudahangarwa bw’umubiri, ni yo mpamvu ivura umuntu urwaye ‘grippe’, ibicurane, inkorora ndetse na ‘bronchite’.

    Capucine kandi ivura indwara zibasira impyiko,inzira y’igogora ndetse n’izibasira inzira z’ubuhumekero.Ifasha kandi mu komora inguma zoroheje.

    Uretse imizi, ibindi bice byose bya capucine birakoreshwa kandi muri rusange, bikaribwa nka ‘salade’ bidatetse.

    Hibiscus

    Ku rubuga www.doctissimo.fr, bavuga ko ikimera cyitwa hibiscus cyifitemo ubushobozi bwo gutuma uruhago rw’inkari rugira ubuzima bwiza, indabo za hibiscus zifasha mu kuvura abantu bababara mu gihe bari mu mihango, imizi ya hibiscus kandi ikoreshwa mu kuvura inkorora.

    Hibiscus kandi izwiho kuba igabanya umuvuduko w’amaraso uri hejuru, ikarwanya ibinure bibi mu mubiri. Hibiscus kandi yifashishwa mu kuvura umuntu ufite umuriro mwinshi, ndetse n’umuntu ubabara mu gifu.

    Ku rubuga https://chabiothe.fr bavuga ko hibiscus ifasha amara gukora neza, ndetse n’inzira y’igogora muri rusange, bityo ko irinda umuntu guhura n’ikibazo cy’impatwe. Kuba hibiscus ifasha amara gukora neza, bituma imyanda isohoka mu mubiri neza, igafasha n’abifuza gutakaza ibiro. Kuri urwo rubuga bavuga ko mu bihugu nka Senegal bazi ko hibiscus ikoreshwa n’abantu bifuza kugabanya ibiro guhera mu myaka amagana ishize.

    Ikindi, hibiscus igabanya urugero rw’isukari mu maraso, ni yo mpamvu bavuga ko hibiscus ari nziza ku bantu barwara diyabete.

    Ubushakashatsi bwakozwe na Kaminuza ya Oslo muri Norvege, bwagaragaje ko Hibiscus, irinda umuntu gusaza imburagihe, igatuma umutima ukora neza, ikawurinda indwara zitandukanye ndetse hibiscus irinda unywa kurwara kanseri zimwe na zimwe.

    Kuba hibiscus ikungahaye kuri Vitamine C bituma iba umwe mu miti y’umwimerere ivura agahinda gakabije(depression) n’ibijyana na ko nk’umunaniro, kwiheba n’ibindi.

    source https://www.kigalitoday.com/ubuzima/ubuvuzi/Bimwe-mu-bimera-bifatwa-nk-umutako-gusa-nyamara-ari-n-umuti-ukomeye