Blog

  • Uganda: Presidential Campaigns Officially Flagged Off #rwanda #RwOT

    The political tempo is high as rival political party groups officially enter an aggressive campaign season as candidates seek votes for the Presidential slot in the East African Country of 40million people.

    Justice Simon Byabakama the chairman for Ugandan Electoral Commission (EC) said Monday was the official commencement date for the presidential campaigns for the 2021 General Election which will end on January 12, 2021.

    'Following the conclusion of nominations, the commission has appointed November 9 until January 12, 2021, for conducting campaign meetings across the country,' Justice Byabakama said.

    11 Ugandans are the officially nominated Presidential candidates that were found with satisfactory requirements during a two-day exercise that was concluded last week.

    Byabakama said this time-round, campaigns shall be village-based as opposed to holding rallies due to the coronavirus pandemic regulations set by the Ministry of Health.

    Incumbent President Yoweri Museveni who waged a military campaign for five years and later toppling his former boss Milton Obote in 1986 is Uganda's longest serving leader and is also seeking re-election as a flag bearer of his party National Resistance Movement (NRM).

    According to NRM Party Secretary-General,Mrs. Justine Kasule Lumumba, Museveni will officially kick off campaigns by meeting his supporters  in the area where he launched a guerilla war that ousted Obote from Greater Luweero districts that include; Luweero Nakaseke and Nakasongola at Kawumu in Luweero.

    'We get onto the campaign trail today. I will meet our NRM leaders from the Greater Luweero area and thereafter speak to our people through radio and TV,' Museveni said via twitter.

    Museveni is facing stiff competition from musician turned politician Robert Kyagulanyi under his People power movement that embedded into the National Unity Platform party.

    Kyagulanyi has produced an articulate manifesto saying, 'We seek a transition from the 35-year long dictatorial regime to a people's choice government through free and fair elections.'

    The youthful politician is campaigning on an anti corruption ticket under which he claims the seating government has stolen too much and therefore, seeks to 'Recover stolen resources from convicted corrupt individuals.'

    Kyagulanyi has promised to increase the salaries of security personnel. Economists believe presidential hopeful Robert Kyagulanyi Ssentamu's UGX 1 million salary pay for the lowest military officer is achievable. 'Our soldiers, police officers and prisons officers live like beggers even when they do a lot of work,' Kyagulanyi noted.

    His NUP party has summarized its objectives as seeking to have; People-Centred Governance II. Equal Access to Quality Education and Health Services III. Inclusive Economic Development IV.Land, Natural Resources & Environmental Protection V.National Security and International Relations.

    Source : https://taarifa.rw/uganda-presidential-campaigns-officially-flagged-off/

  • Abari barabuze uko bahererekanya ubutaka buto bagiye gusubizwa #Rwanda #RwOT via @kigalitoday #rwanda #RwOT

    Abagorwaga no guhererekanya ubutaka bwagenewe guhinga bagiye gusubizwa
    Abagorwaga no guhererekanya ubutaka bwagenewe guhinga bagiye gusubizwa

    Ibyo ni ibitangazwa n’Umuyobozi w’icyo kigo, Mukamana Espérance, aho avuga ko izo mpinduka zatekerejweho nyuma y’aho bigaragariye ko hari abaturage byari bibangamiye.

    Mu itegeko ry’ubutaka rya 2013 ari na ryo rikigenderwaho kugeza ubu, gucamo ibice ubutaka bw’ubuhinzi ntibyakorwaga uko nyirabwo abyifuza, nk’uko Mukamana abisobanura.

    Agira ati “Imikoreshereze y’ubutaka bwagenewe ubunzi, ubukorerwaho ubworozi cyangwa uburiho amashyamba nk’uko biri mu itegeko ry’ubutaka rya 2013, ntabwo kubucamo ibice byari byemewe iyo igice kiri buvemo kitageze kuri hegitari. Ni ukuvuga ko umuturage yashoboraga kubugurisha ariko icyangombwa ntikiboneke, bikaduteza ibibazo by’ubutaka buhererekanywa ariko muri ‘system’ bitanditse”.

    Ati “Ariko kubera ko abaturage bakomeje kutugaragariza imbogamizi bahura na zo kubera iryo tegeko, ubu rero mu mushinga w’itegeko ryo kuvugurura iryari risanzwe, iyo ngingo na yo twarayivuguruye ku buryo iryo gabanyamo ry’ubutaka mu bice rizaba rishoboka ku butaka ubwo ari bwo bwose no ku buso bwose bitabaye ngombwa hegitari, ariko bitabujije ko abaturage bakomeza gahunda yo guhuza ubutaka mu rwego rwo kububyaza umusaruro”.

    Icyakora Mukamana avuga ko nubwo ari uko bimeze, abaturage bagomba gutegereza itegeko rigasohoka riciye mu nzira zisanzwe.

    Ati “Ni ukuvuga ko ubu ari ukugurisha cyangwa guhererekanya igice cy’ubutaka uko bungana kose umuturage arabyemerewe mu gihe mbere bitari byemewe. Ariko aka kanya ntibyemewe kuko itegeko rikiri umushinga, ariko nirimara guca mu nzego rigomba kunyuramo, rigatangazwa mu Igazeti ya Leta, bizaba byemewe, abaturage bakazaba basubijwe”.

    Uwo muyobozi asaba kandi abaturage bafite ubutaka butabanditseho kwihutira kubwandikisha bitarenze Ukuboza uyu mwaka kugira ngo boroherezwe kubona ibyangombwa.

    Ati “Icyo dusaba abaturage ni ukujya kwandikisha ubutaka bwabo kuko twatanze igihe ntarengwa usibye ko twagiye twongera amezi kubera Covid-19. Abantu rero nibandikishe ubutaka bwabo kuko nibarenza Ukuboza uyu mwaka tuzabwandikisha kuri Leta, ariko bitabujije ko igihe cyose umuntu azaza akagaragaza ko ubutaka ari ubwe tuzabumwandikaho”.

    Mukamana avuga kandi ko mu bindi birimo kwigwaho ngo bibe byavugururwa, harimo icy’amafaranga y’u Rwanda ibihumbi 30 asabwa mu ihererekanya ry’ubutaka abaturage bakavuga ko ari menshi, icyo na cyo ngo kirimo kwigwaho n’inzego zitangukanye ngo mu minsi ya vuba hazaboneka igisubizo kibanogeye.


    source https://www.kigalitoday.com/amakuru/amakuru-mu-rwanda/article/abari-barabuze-uko-bahererekanya-ubutaka-buto-bagiye-gusubizwa

  • Ubuhamya bwa Hategikimana wumviye inama za Leta akava mu bucukuzi bw’amabuye y’agaciro akaba ari umukozi ukomeye #Rwanda #RwOT via @kigalitoday #rwanda #RwOT

    Abakozi ba Real Conctractors babanza guhabwa inyigisho ku kwirinda impanuka mu kazi mbere yo kugatangira
    Abakozi ba Real Conctractors babanza guhabwa inyigisho ku kwirinda impanuka mu kazi mbere yo kugatangira

    Hategikamana Pacifique yavutse mu mwaka wa 1992 ahitwa i Rutongo hazwi cyane ku bucukuzi bw’amabuye y’agaciro.

    Avuga ko se umubyara na we yari umukozi wa kompanyi ya Rutongo Mines ishinzwe ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro muri ako gace ko mu Karere ka Rulindo.

    Hategikimana yamenye ubwenge afite umubyeyi umwe kuko se yitabye Imana mbere ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994.

    Jenoside ngo yahitanye abavandimwe be babiri basigara ari bane barerwa na nyina gusa. Uyu mubyeyi ariko ngo yagerageje kubajyana mu ishuri, ariko kubera imiterere ya Rutongo ngo yisanze ari we usigaye mu ishuri gusa abandi baragiye mu bucukuzi bw’amabuye y’agaciro.

    Hategikimana avuga ko na we ubwe ageze mu mwaka wa gatanu w’amashuri abanza ishuri yarivuyemo ajya gucukura amabuye y’agaciro.

    Icyo gihe ngo inteko rusange y’Umuryango FPR-Inkotanyi yateranye mu murenge wabo, abanyamuryango biyemeje gusubiza abana bose mu ishuri bakava mu bucukuzi bw’amabuye.

    Hategekimana anatanga inyigisho ku kwirinda impanuka y
    Hategekimana anatanga inyigisho ku kwirinda impanuka y’umuriro

    Ati “Abana twari mu kigero kimwe baranshutse nanjye ishuri ndarireka tujya gucukura amabuye y’agaciro. Inteko rusange y’umuryango imaze kwemeza kudukura mu birombe, ndabyibuka haje Local Defence Forces (abashinzwe umutekano) baradufata baradukubita kugira ngo dusubire kwiga”.

    Hategekimana Pacifique avuga ko we yagize ubwoba yiyemeza gusubira ku ishuri. Avuga ko yatsinze ibizamini bitatu harimo icya Leta gisoza amashuri abanza, icya Seminari ndetse n’icya IFAK.

    Gusa ariko ngo ntiyagiye kwiga ahubwo yasubiye mu kirombe cy’amabuye y’agaciro yitwaje ko nta mafaranga umubyeyi we abonye yo kumwishyurira.

    Hategikimana avuga ko yaje gukurwamo n’icyemezo cy’indi nteko rusange ya FPR y’umurenge wabo, aho uwari umuyobozi w’Umuryango FPR-Inkotanyi Boniface Karasira, akaba yari n’umukozi wa Rutongo Mines, ari we wari urangaje imbere icyo gikorwa.

    Ngo muri iyo nama yavuze ko kompanyi yacukuraga amabuye y’agaciro Rutongo Mines yemeye kwishyurira abana biyemeza gusubira mu ishuri.

    Agira ati “Natsinze ibizamini 3 ariko birangira nongeye gushukwa nsubira mu bucukuzi nitwaje ko mama adafite amafaranga yo kwishyura, nyamara iyo ndoye ntiyari abuze. Umuyobozi wa FPR ku murenge ni we wafashe icyemezo cyo kudukuramo, Rutongo Mines yemera kutwishyurira kubera ubusabe bwa FPR”.

    Hategikimana yagiye mu ishuri yiga ubwubatsi ahabwa akazi muri Rutongo Mines. Aha ngo ntiyahamaze igihe kinini kuko Real Contractors yahamukuye ikajya kumukoresha.

    Avuga ko ageze muri Real Contractors yabonye amahirwe akomeye kuko yoherejwe inshuro nyinshi hanze y’igihugu cyane muri Kenya aho yize ibijyanye n’ubuzima n’umutekano mu bucukuzi bw’amabuye y’agaciro ndetse no mu bwubatsi.

    Hategekimana yize amasomo yo kwirinda impanuka z
    Hategekimana yize amasomo yo kwirinda impanuka z’umuriro muri Kenya

    Ati “2016 ni bwo Real yantwaye kuyikorera ndetse ngira amahirwe inyishyurira kwiga hanze muri Kenya inshuro nyinshi nabonye ubumenyi mu buzima n’umutekano w’abakozi byose ariko mbikesha kumvira inama za Leta.

    Hategikimana Pacifique avuga ko afite impamyabumenyi y’icyiciro cya kabiri cya kaminuza mu buzima n’umutekano mu bwubatsi, ubuzima n’umutekano mu bucukuzi bw’amabuye y’agaciro ndetse no kwirinda inkongi y’umuriro.

    Kuri ubu arimo kwiga muri gahunda ya iyakure muri kaminuza Aushar Academy yo muri Leta ya Califonia muri Leta zunze ubumwe za Amerika.

    Icyakora ngo hari ikintu ateganya gukorera urubyiruko rwo mu gace akomokamo hagamijwe kubakangurira gukunda ishuri no kumvira inama za Leta.

    Agira ati “Hari umushinga mfite wo gukangurira urubyiruko rukomoka iwacu i Rutongo wo kubashishikariza kumvira inama za Leta. Nzifashisha abo twiganaga bari mu bucukuzi nanjye ubwanjye mbahe ubuhamya bazabona itandukaniro kandi ndizera ko bazahindura imyumvire banigishe barumuna babo cyangwa urubyaro rwabo”.

    Akomeza agira ati “Ndashaka kubereka ko kumvira Leta bifasha cyane kuko bishobora kugira aho bikura umuntu bikamugeza ahandi”.

    Hategikimana Pacifique avuga ko yatangiye umushinga w’ubworozi bw’ingurube ndetse akazabugeza iwabo i Rutongo kugira ngo afashe urubyiruko kubona akazi.

    Asoza ubuhamya bwe asaba urubyiruko kumvira inama z’abayobozi kuko ibifuriza ibyiza.

    Yatangiye kubaka ibiraro by
    Yatangiye kubaka ibiraro by’ingurube aho akomoka i Rutongo

    Agira ati “Muri iki gihe cya Coronavirus, hari bamwe numvise ngo barashatse abandi bagiye gukora imirimo itandukanye ariko ndabasaba bumvire Leta bagaruke mu ishuri, hatagira ureba imyaka afite, Leta irabifuriza ibyiza gusa, abayobozi bakunda urubyiruko rubyaze umusaruro ayo mahirwe”.

    Hategimana Pacifique ubu atuye mu Mujyi wa Kigali, mu Karere ka Kicukiro, akaba atangiye kwiyubakira inzu ituruka mu mushahara ahembwa avuga ko atari muke.


    source https://www.kigalitoday.com/amakuru/amakuru-mu-rwanda/article/ubuhamya-bwa-hategikimana-wumviye-inama-za-leta-akava-mu-bucukuzi-bw-amabuye-y-agaciro-akaba-ari-umukozi-ukomeye

  • Operation reforestation Byumba : ministre et gouverneur de la partie #rwanda #RwOT

    Ils ont répondu à l’appel de leur Gouverneur, Jean Marie Vianney Gatabazi, qui avait alors invité la ministre de l’environnement, Mme Jeanne d’Arc Mujawamariya. Les travaux communautaires de ce samedi 7 novembre consistaient à repiquer des plants d’arbres dans les parcelles boisées des habitants de ce secteur au grand bonheur de ces derniers.

    “Les forêts, il n’y a rien de très important qu’elles dans la vie des citoyens et le développement durabe du pays”, scandait la ministre.

    L’initiative a plu aux fermiers agricoles de Byumba qui étaient étonnés de voir toute une foule de gens envahir leurs espaces boisés, creusaient et y plantaient de nouvelles espèces d’arbres gratuitement.

    La ministre n’a pas eu à convaincre ces fermiers qui savent parfaitement bien combien un arbre planté retient la terre alluvionnaire de leurs parcelles cultivées.

    “Plus de 67% des forêts du pays appartiennent aux fermiers agricoles. La plupart d’entre elles sont surexploitées au point qu’elles ont été abimées. C’est pourquoi nous n’aurons pas de répit avan de voir les nouveaux plants grandir”, a-t-elle dit s’adressant à une foule de paysans rassemblés pour la circonstance.

    La ministre a invité les fermiers à aller se servir dans les pépinières beaucoup de plants d’arbres pouvant lutter contre l’érosion mais aussi d’autres fruitiers devant améliorer la nutrition de leurs enfants et d’eux-mêmes.

    La ministre a dévoilé un plan ambitieux de reforestation des espaces boisés en un temps record. Elle s’est décidée de voir fermiers planter des arbres agroforestiers sur 7.410 hectares, 803.947 fruitiers, 909.2 hectares de forêts et 500 hectares de reforestation.

    IGIHE

    Source : https://fr.igihe.com/Operation-reforestation-Byumba-ministre-et-gouverneur-de-la-partie.html

  • 25 young African agripreneurs advance to 'boot camp' in the African Development Bank's $120,000 AgriPitch Competition #rwanda #RwOT

     

    The final round offers young entrepreneurs in Africa's agricultural sector the opportunity to pitch their agribusiness proposals online to a panel of experts and investors who will select the winners

    ABIDJAN, Ivory Coast, November 9, 2020/ — Twenty-five young African agripreneurs have advanced to the 'boot camp' final round of the African Development Bank's (www.AfDB.org) AgriPitch competition, stepping closer to a share of $120,000 in seed funding prizes, training and other benefits.

    The final round offers young entrepreneurs in Africa's agricultural sector the opportunity to pitch their agribusiness proposals online to a panel of experts and investors who will select the winners.

    AgriPitch organizers received more than 2,500 applications and evaluated 605 proposals from 30 countries. The finalists, from 12 African nations, submitted promising proposals that best embraced the 2020 theme of 'Driving Sustainable Nutrition and Gender Inclusivity in Africa's Agri-Food Systems: Youth Agripreneurs Seize the Decade.'

    Finalists, all aged under 35, were selected under the competition's 'Start Up,' 'Mature Business' and 'Women-Empowered Business' categories.

    'It is encouraging to see that almost 62% of all AgriPitch 2020 applicants self-described as being women-led businesses or having women make up at least 50% of their management,' said Wambui Gichuri, the Bank's Acting Vice President for Agriculture, Human and Social Development.

    'Word is spreading that AgriPitch is the competition where all qualified agripreneurs can get the training and support to grow their businesses,' she added.

    AgriPitch is part of the African Development Bank's fourth African Youth Agripreneurs Forum (AYAF) — one of the continent's most exciting platforms for African youth in the agriculture start-up scene — which kicked off online on 3 November and runs through to the AgriPitch winners' ceremony on 17 November.

    The finalists are now enrolled in the AYAF/AgriPitch online training platform, according to Edson Mpyisi, Coordinator of the Bank's Enable Youth Program responsible for the event.

    'In this two-week-long business development boot camp, AgriPitch competitors can attend virtual sessions on product development, revenue channel identification, logistics, marketing, business management, investment readiness, financing and other issues, led by trainers and coaches,' Mpyisi said. 'The cash prizes may be the most ever awarded at AgriPitch, and the skills offered to all the finalists are invaluable,' he added.

    In collaboration with partners, including UN Women, the African Leaders for Nutrition and the Affirmative Finance Action for Women in Africa initiative, this year's AYAF and AgriPitch competition selected finalists from Kenya, Uganda, Rwanda, Nigeria, Benin, Tanzania, Cameroon, Mozambique, Guinea, Malawi, Ghana and Côte d'Ivoire.

    The finalists get automatic access to the AYAF webinar series. The general public can also register for the webinars, which feature speakers with expertise from across the development, nutrition, gender and agriculture sectors.

    The first session on 3 November addressed Policies for sustainable nutrition and gender inclusivity. Remaining webinars are scheduled for:

    • 10 November: Empowering youth and women in agricultural value chains to address nutrition
    • 17 November: Strategic partnerships for equity in agriculture: Financing women, youth and nutrition.

    The AgriPitch finals and winners' ceremony will be held on 16 and 17 November. In addition to receiving seed funding prizes and post-competition mentoring, AgriPitch winners will be invited for the AYAF online DealRoom, which connects expansion-ready, youth-led African businesses with global investors. Companies selected for the AgriPitch Competition shortlist, but who didn't make it to the competition, also qualify to join the AYAF/AgriPitch online DealRoom.

    See who made the list of AgriPitch 2020 finalists: https://bit.ly/32yy8KH

    To learn more about AgriPitch, register for AYAF webinars and be part of the AgriPitch winners' ceremony, please log on to: https://bit.ly/3n4vWlN

    7

    The post 25 young African agripreneurs advance to 'boot camp' in the African Development Bank's $120,000 AgriPitch Competition appeared first on TOP AFRICA NEWS.

    Source : https://www.topafricanews.com/2020/11/09/25-young-african-agripreneurs-advance-to-boot-camp-in-the-african-development-banks-120000-agripitch-competition/?utm_source=rss&utm_medium=rss&utm_campaign=25-young-african-agripreneurs-advance-to-boot-camp-in-the-african-development-banks-120000-agripitch-competition

  • Amacakubiri mu buyobozi, ubusambo n'ibitero bya FARDC, bishegeshe umutwe w'iterabwoba wa FDLR none wiyambaje indagu !! #rwanda #RwOT

    Amakuru akomeje kutugeraho aravuga ko muri wa mutwe FDLR ugizwe ahanini n'abajenosideri, ukomeje gushegeshwa n'ibitero ingabo za RDC(FARDC) zidasiba kuwugabaho, abarwanyi bawo bagapfa nk'udushwiriri. Ibi biraza byiyongera ku macakubiri nayo yamaze kuba akarande, agatuma bagambanirana, abitwa ngo ni abasirikari bakuru bakicwa buri munsi.

    Ubu noneho ubushyamirane bwarushijeho kukomera hagati ya Generali Iyamuremye Gaston alias Byiringiro Victor, perezida wa FDLR, na generali Omega ,umukuru w'igisirikari cy'uwo mutwe w'iterabwoba. Uretse kurwanira ubutegetsi n'ibyubahiro , inda nini basanganywe nayo yarababase, ku buryo batabasha kugabana ibisahu, birirwa bambura abaturage b'Abanyekongo mu duce nka Teritwari ya Rutchuru FDLR yagize indiri, dore ko ari naho Gen Byiringiro Victor afite icyicaro.

    Igenzura ryakozwe n' imiryango mpuzamahanga rigaragaza ko buri kwezi FDLR yinjiza nibura ibihumbi 30 by'amadolari ya Amerika(ni hafi miliyoni 30 ushyize mu manyarwanda). Icyakora ngo aya mafaranga kera yari menshi kurushaho, akaba yaragabanutse kubera ibitero bya FARDC, byanabambuye ahantu hanini bacukuraga amabuye y'agaciro, bakabaza imbaho, bagatwika amakara , bakanasoresha abaturage nkaho ari ikigo gishinzwe imisoro n'amahoro muri Kongo. Kuba rero ibisahu byaragabanutse, muri FDLR byabaye nka bamwe basangira ubusa bakitana ibisambo. Umukuru w'igisirikari Gen Omega arashinja Gen Byiringiro kwikubira umutungo,ku buryo n'abasirikari badashobora kubona iby'ibanze nk'imyenda, imiti n'ibiribwa. Aba bombi bagerageje gutumiza inama yo kwiga ibi bibazo ariko bipfuba inshuro nyinshi kubera urwikekwe, buri wese atinya ko bamutega igico ajya cyangwa ava muri iyo nama, nk'uko byagendekeye ba Generali ” Kalebu ” na Secyugu, n'abandi benshi bishwe kubera akagambane.

    Ubu rero igisigaye ni ukugendera ku ndagu kuko izindi mbaraga zigenda zikendera. Ubu hari itsinda ry'abagore ryitwa “ YESU NTUNSIGE “, rishinzwe gusa kubwira FDLR niba iri burenze umunsi, ariko naryo riri mu mazi abira kuko hari ubwo ribeshya ko ibintu ari bizima, uwo munsi FARDC ikabicamo ijana !

    Indagu ziheruka ” Yesu Ntunsige ” yagiriye inama inyeshyamba nkuru ko Gen Kalume yavanwa ku mwanya w'umukuru w'ibikorwa bya politiki(G5) akagirwa ushinzwe iperereza(G2), ariko nabyo birakemangwa,kuko Gen Kalume afite ubwoba ko ari umutego mutindi ushobora kumuhitana. Ibikorwa by'inyangabirama nabyo ubwabyo ntibirama, amaraso basize bamennye mu Rwanda n'ay'inzirakarengane bamena buri munsi muri Kongo azakomeza kubasama.

    The post Amacakubiri mu buyobozi, ubusambo n'ibitero bya FARDC, bishegeshe umutwe w'iterabwoba wa FDLR none wiyambaje indagu !! appeared first on RUSHYASHYA.

    Source : https://rushyashya.net/amacakubiri-mu-buyobozi-ibitero-bya-fardc-bishegeshe-umutwe-witerabwoba-wa-fdlr-none-wiyambaje-indagu/

  • Amateka y’urwandiko rw’Abaroma n’impamba twakuramo mu rugendo rugana mu i Juru #rwanda #RwOT

    Ahagana ku musozo w’urugendo rwe rwa gatatu rw’ivugabutumwa, amaze kuzenguruka Asia n’ibice by’Uburayi bya Masedoniya na Korinto (Ubugiriki), ari i Korinto, Pawulo niho yanditse uru rwandiko, kugira ngo rumubanzirize i Roma, abamenyesha ko agambiriye kuzabasura.

    Ubusanzwe Pawulo uko yakoraga yashingaga itorero muri buri mugi ukomeye. Roma rero nk’umugi mukuru w’icyo gihugu yifuje kuhashinga itorero ariko asanga hari abamutanze kurihatangiza, icyakora yashakaga kumenya imyizerere yaryo niba ritazahindurwa n’isi, uko rihagaze, abandikira ababwira ko azabasura niko gukomeza ajya ahandi.

    Iki gihe Pawulo yarimo akusanya inkunga zo gufashisha abera b’i Yerusalemu kuko muri iki gihe hari inzara. Ari i Korinto rero nibwo yagambiriye ko nageza iyo nkunga i Yerusalemu azakomeza i Roma akagera no muri Hasipaniya (Espagne/Spain)

    Kugira ngo agere ahandi rero yagombaga kugira aho azakirirwa kandi azahagurukira, ariko nanone nta butware yari abafiteho kuko itorero ry’Abaroma atariwe wari wararitangije kandi ntibari baziranye ariyo mpamvu yisobanura cyane atangira uru rwandiko. Ubundi iyo abantu bataziranye cyane cyane mu gakiza aho abantu baba bakeneye kumenya ko bizera kimwe, habaho kwibwirana kugira ngo bagendane baziranye.

    Indi mpamvu ikomeye yatumye Pawulo yandikira Abaroma, byari ukugira ngo ababwirize hakiri kare atari yabageraho bitewe n’ibintu yumvaga byari i Roma, kuko wari umurwa mukuru w’ingoma ya Roma, abanyamahanga, tutirengangije ibiba mu migi ikomeye. Ibyaha biba ari byinshi bavuga ko mu bategetsi b’i Roma iki gihe bari 15, 14 muri bo bari abatinganyi, abana ntibumviraga ababyeyi, hari byinshi, mu gice cya 1 kijya kurangira, dusoma ko Pawulo yabyumvise bituma ashaka kubandikira.

    Imbere mu itorero naho harimo ibibazo

    Iri torero bavuga ko ryatangijwe n’abayuda bari baje i Yerusalemu k’umunsi wa Pantekote, barakizwa mu bihumbi bitatu (3000) bakijijwe kuri Pantekote, baragenda batangira itorero. Iki gihe bavuga ko hari abayuda bagera kuri magana ane (400) i Roma benshi bari abacuruzi, itorero ryambere ry’i Roma ryari rigizwe n’abayuda gusa ariko igihe cy’umwami witwaga Kilawudiyo ngo habaho imvururu hagati y’abayuda n’abakristo, Abayuda bose barirukanwa.

    Muri bo harimo Akwila na Purisila bahuriye na Pawulo i Korinto, aribo bamuhaye amakuru nyuma yo gupfa kwa Kilawudiyo, abayuda bemererwa kugaruka i Roma harimo n’abakristo b’abayuda basanga abakristo b’abanyamahanga aribo bafite imirimo mu itorero.

    Aba bantu bari basanzwe batumvikana, abayuda bapinga abakristo bahoze ari abanyamahanga bitwaje amategeko n’imihango ya kiyuda. Abakristo nabo bavuga ko aribo bakomeye kubera inshingano bahawe nyuma y’uko Abayuda bahunze n’ibindi…, ariyo mpamvu Pawulo yandika nyuma yo kuvuga kubyaha bikorerwa mu murwa hanze, ahindukira kunga abo bantu bose bari mu itorero avuga ko twese hatavuyemo n’umwe twakoze ibyaha ntitwashyikira ubwiza bw’Imana. Pawulo agenda agaruka kuri ayo magambo Abayuda n’abanyamahanga bose kimwe.

    Akomeza agira ati 'Imana ntiyibagiwe abayuda, nubwo birukanwe ikabyemera ariko izongera ibasubize mu mwanya wabo'.

    Uru rwandiko ubwarwo, ni ubutumwa bwavuye mu kanwa ka Pawulo. Ukuze mu gakiza wamenya guhuza isezerano rya kera n’irishya. umaze guhura n’intambara nyinshi, umaze kumenya ubuzima bwa gikristo n’itorero, abwandikaho nko gusubiza ibibazo abakristo benshi baba bibazaho. Uru rwandiko muzasanga yibazamo ibibazo byinshi akanabisubiza.

    Incamake y’ubutumwa bukubiye muri uru rwandiko.

    Imana irakiranuka ititaye ku biba mu isi. N’ubwo abantu bo ari abanyabyaha ( kugeza Abaroma 3:20), Imana kandi ntabwo yica ahubwo ibabarira abahamwa n’ibyaha. (Abaroma 3:21) n’ubwo abantu badashobora kubaho uko kwera kw’Imana kubisaba mu nzira zabo cyangwa mu nzira z’amategeko (Abaroma 6:1-17) n’ubwo abantu bamererwa nabi kandi bikagaragara ko gucungurwa gutinze (Abaroma 8:18-39) n’ubwo abayuda benshi batizera (Abaroma 9:1-11), Imana yo irakiranuka, kandi ku bw’ubuntu bwayo yaratubabariye.

    Kubera izo mbabazi yatugiriye, dukwiye kubaho ubuzima bwerekana ko twakiriye izo mbabazi (Abaroma 12:1-16).

    Icyo urwandiko rw’Abaroma rutwigisha.

    Rutwigisha ko tudakwiye kwiyiringira, ahubwo twiringire Yesu utanga agakiza. (igice 1-5)

    Dukwiye kwigana kwizera kw’Aburahamu; (igice 4). Kwihanganira ibitugerageza, (igice 5:1-11). Dupfe ku cyaha buri munsi, (igice 6:1-7:25). Tugendere mu mwuka iteka (igice 8:1-17). Twizere ko imbere tuzahabwa ubwiza butagereranywa, kandi ko Imana izakura ibyiza mu mibabaro duhura nayo ubu (igice 8:18-39).

    Dusenge kandi twamamaze ubutumwa bwiza mu bazimiye, cyane cyane Abayuda (igice 9:1-11:32). Dushimire Imana ku bw’ubwenge n’ubuhanga mu mugambi wo kuducungura (igice 11:33-36).

    Impuguro zitari zimwe ku buryo ubutumwa bufite imbaraga kandi bukora mu itorero ndetse no mu isi (igice 12-15). Tugire urukundo ruzirikana bene data umwe, umwe, kandi nitunabasengera tubavuge mu mazina yabo (igice 16).

    Source: Bibiliya.com

    [email protected]

    Source : https://agakiza.org/Amateka-y-urwandiko-rw-Abaroma-n-impamba.html

  • Ethiopia: Abayobozi mu ngabo no mu bubanyi n’amahanga birukanywe, imirwano hagati y’inzego z’umutekano irakomeje #Rwanda #RwOT via @kigalitoday #rwanda #RwOT

    Ibiro bya Minisitiri w’intebe Dr. Abiy Ahmed byatangaje ko abasimbuye abirukanwe binyuze kuri Twitter ariko nta mpamvu yatanzwe kuri izi mpinduka mu ubuyobozi bukuru bw’ingabo, n’ubutasi ndetse no murwego rukuru rw’ububanyi n’amahanga.

    Ku wa gatatu ushize, amakimbirane yari amaze igihe hagati ya Guverinoma n’ubuyobozi bw’ibanze mu ya Ntara Tigray yaje gukomera, bitera imirwano ikomeye hagati y’igisirikare cya leta n’abashinzwe umutekano muri Tigray.

    Abantu benshi bataramenyakana bamaze kugwa muri iyi mirwano, abandi amagana bamaze gukomereka. Amakuru avuga ko ari ibitero bikomeye birimo gukoreshwamo indege z’intambara.

    Hari ubwoba ko amakimbirane ashobora guteza intambara ya gisivile hagati y’abenegihugu, ashobora no guhungabanya ibihugu bituranye aho kugeza ubu Sudan yamaze gufunga umupaka uyihuza na Ethiopia.

    Umuryango w’Abibumbye uvuga ko mu ntangiriro z’iki cyumweru imirwano ikomeye ubu hagati y’ingabo za leta n’ingabo za Tigray yakomereje mu bice umunani bitandukanye mu majyaruguru.

    Loni ivuga ko abantu miliyoni icyenda bafite ibyago byo kuvanwa mu byabo n’imirwano yadutse. Ikindi giteye impungenge ni uko imfashanyo yaboneka idashobora kugera kuri aka gace ka Tigray kuko kafungiwe hagati, kandi itumanaho n’utundi turere na ryo ryarahagaritswe.

    Inzego zavuguruwe

    Umuyobozi w’ingabo, General Adem Mohammed yasimbuwe n’uwari umwungirije Geneneral Berhanu Jula.

    Umuyobozi ushinzwe iperereza: uyu mwanya wahawe umuyobozi wa Leta ya Amhara, Temesgen Tiruneh yasimbuye Demelash Gebremichael, wahise agirwa komiseri mukuru wa polisi.

    Minisitiri w’Ububanyi n’Amahanga: uyu mwanya washyizweho Demeke Mekonen, wari isanzwe yungirije Minisitiri w’Intebe, akaba yasimbuye minisitiri wari usanzweho mu bubanyi n’amahanga Gedu Andargachew.

    Izi mpinduka zije nyuma y’umunsi umwe Inteko Ishinga Amategeko ikoze inama idasanzwe y’igitaraganya, aho yatoreye umwanzuro wo gusesa guverinoma yo mu gace ka Tigray. Inteko ivuga ko Tigray “yarenze ku itegeko nshinga, aho ibikorwa by’aka gace bibangamira imikorere y’itegeko nshinga”.

    Debretsion Gebremichael, umuyobozi wa Tigray wirukanywe, ubu yahamagariye Umuryango w’Ubumwe bwa Afurika kugira icyo ukora, igihugu kitarinjira mu ntambara ya gisivili ishobora guhuza abaturage.

    Mu magambo ye kuri televiziyo, yavuze ko Tigray izakomeza kwirwanaho kugeza igihe guverinoma nkuru yemeye imishyikirano.

    Ku wa gatatu ushize, Ministri w’Intebe Dr Abiy Ahmed yategetse igisirikare gutangira kugaba ibitero kuri Tigray, nyuma y’uko ibirindiro by’ingabo i Mekelle byigaruriwe n’ingabo zubaha zikanagendera ku mahame n’amategeko ya guverinoma y’akarere ka Tigray.

    Inama y’Abaminisitiri yatangaje ko hagiyeho ibihe bidasanzwe kandi byihutirwa mu gihe cy’amezi atandatu muri aka karere ko mu majyaruguru gahana imbibi na Eritereya.

    Ni iki kiri inyuma y’amakimbirane?

    Abayobozi ba Tigray bamaze imyaka myishi biganje mu butegetsi muri Ethiyopia, kugeza igihe Abiy Ahmed yagereye ku butegetsi mu mwaka wa 2018, byari biturutse ku myigaragambyo yo kwamagana guverinoma yari iriho, aho akigeraho yakoze ibishoboka byose mu kugabanya imbaraga zabo.

    Mu kwezi kwa Nzeri uyu mwaka, ishyaka rigamije kwibohora riyobora Tigray, ‘Tigray People Liberation Front (TPLF)’ , ryanze icyemezo cya leta cyo guhagarika amatora mu gihugu, maze rikoresha amatora, nyuma guverinoma nkuru itangaza ko amatora atemewe n’amategeko.

    Ibintu byari byatangiye kwangirika umwaka ushize, nyuma y’uko Ministri w’Intebe Abiy asheshe ihuriro ry’amashyaka yari ku butegetsi rigizwe n’amashyaka menshi yo mu turere ashingiye ku moko, asaba ko yahurizwa mu ishyaka rimwe ry’igihugu, rihabwa izina rishya ‘Ishyaka ry’iterambere n’uburumbuke’, ibintu ishyaka rya Tigray ‘TPLF’ ryamaganiye kure ryanga ishinga ry’ishyaka rishya, rihakana no kuryinjiramo.

    Dr Abiy Ahmed wanegukanye igihembo cy’amahoro cyitiriwe Nobel mu mwaka wa 2019 kubera ko yafashije mu guhagarika amakimbirane n’intambara yari amaze imyaka myishi hagati ya Ethiopia na Eritereya, ku cyumweru tariki ya 8 Ugushyingo yasabye abandi Banya-Etiyopiya ku rubuga rwa Twitter, kwirinda ivangura ry’abaturage rishingiye ku moko rikorwa n’agace ka Tigray, kandi bagize 6% by’abaturage barenga miliyoni 100 z’Abanya-Etiyopia.

    source https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-mahanga/article/ethiopia-abayobozi-mu-ngabo-no-mu-bubanyi-n-amahanga-birukanywe-imirwano-hagati-y-inzego-z-umutekano-irakomeje

  • Ubuhamya bwa Sekazuba gereza yabereye ikiraro cyo gukizwa no guhindurirwa amateka #rwanda #RwOT

    Sekazuba Jean Damascene ni umuvugabutumwa ukomoka mu karere ka Burera, kuva mu bwana bwe yabayeho mu buzima bubi aho yaranzwe no kuba mayibobo, kunywa ibiyobyabwenge n’urugomo rukabije. Yaje gufungwa kubera urugomo akatirwa imyaka 10 ariko ageze muri gereza arakizwa atangira gukorera Imana kandi agambirira kwikiranura na Yo. N’ubwo yari imfungwa, igihe cyarageze arafungurwa aba uwa mbere mu gukora ubukangurambaga bwo kurwanya ibiyobyabwenge ndetse abwiriza ubutumwa bwiza bwa Yesu.

    Sekazuba Jean Damascene yavukiye mu muryango utifashije warangwagamo ubukene bukabije aho wasangaga abaturanyi babo babavugaho amagambo menshi umuryango wabo barawuhimbye HAYITI bivuze umuryango w’ibiza, ariko Imana ihindura amateka. Mu magambo ye Sekazuba aradusobanurira uko byagenze:

    “Navukiye mu muryango ukennye cyane kuko twabwirirwaga tukaburara, mbese ku musozi twari twarahindutse igitaramo abantu batuvumaga uko bishakiye ngo ntacyo tuzigezaho turi abo gupfa ariko ndashima Yesu kuko atareba nk’abantu. Umuryango wacu bawitaga Hayiti bashaka kumvikanisha ko ari umuryango uhoramo ibibazo n’ibiza, ku buryo nta jambo twagiraga ku musozi twari dutuyeho.

    Nakuriye mu buzima bubi ndwara amavunja ku buryo bukomeye ari nayo yamviriyemo intandaro yo gucikiza amashuri. Ndibuka umunsi umwe nagiye kwiga ngezeyo bampandura amavunja barangije bashyiramo urusenda n’itabi, nuko ndataha ngeze mu rugo nsanga bimeze nabi nta kintu cyo kurya ku manywa gihari habe n’ifunguro rya nijoro. Naricaye numva umujinya n’agahinda biranyishe ntekereza ukuntu ibihandure (aho bahanduye amavunja) birimo itabi n’urusenda bimereye nabi bindya hakubitiyeho n’inzara mpita ndakara niyemeza kureka ishuri ubwo nari ngeze mu wa 2 mu mashuri abanza.

    Nkimara kuva mu ishuri nagiye kuba mayibobo mu mugi wa Musanze Genocide yabaye ndi muri uwo mujyi. Igihe cyarageze umuzungu wo muri Autriche yadukuye mu muhanda atujyana mu kigo cy’imfubyi nuko genocide ibaye araduhungana tujya muri Congo. Twagezeyo mbona ubuzima buragoye abantu barimo gupfa nuko ngaruka mu Rwanda, ngeze mu rugo iwacu barishimye cyane kuko bari bazi ko napfuye.

    N’ubwo nari ngarutse, ubuzima bw’ubumayibobo bwari bukindimo kuko nabaye mu rugo icyumweru ndagije nsubira mu mugi ndahaba nuko mu 1998 njya kuri training ya Local Defense nakoze amafunzo (amasomo) ndemerwa mba Local Defense. Ariko ubwo buzima bwose ntabwo nari nkijijwe kuko nakundaga inzoga bita kanyanga. Kubera gukora amanyanga yo kurwana, kunywa inzoga no kwiba, uwo murimo byageze aho bawumpagarikamo. Nakomeje kunanirana cyane no kuba icyihebe kuko numvaga ubuzima bwaraturangiriyeho”.

    Muyukuri umugambi w’Imana ku buzima bw’umuntu ntujya uhinduka, Sekazuba Jean Damascene yarafunzwe ageze muri gereza yakira Yesu nk’Umwami n’Umukiza w’ubugingo bwe nk’uko abisobanura ati:

    “Umunsi umwe tumaze guhaga kanyanga twararwanye nuko ndamanuka njya gutangira abakobwa, nkimara kubatangira haza umusaza witwaga Kanyabitaro aje kubatabara nuko turarwana arakomereka maze ankubita inkoni ndiruka, agiye kunkubita indi mba natoraguye ibuye ndimuteye arakomereka ariko bidakabije nuko aritahira nanjye ndataha. Byageze aho wa musaza ararwara hashize iminsi 10 araremba bamujyana ku kigo nderabuzima cya kibaya agezeyo bamwohereza ku bitaro bya Ruhengeri agezeyo ahita apfa.

    Ntibyarangiriye aho kuko abaturage bavuze ko intandaro y’urupfu rwe ari ibuye yatewe na Sekazuba nuko ndafatwa ndafungwa. Ngeze muri gereza nsaga habera mo ibiterane haza umugabo bita Deo Gashagaza yabwirizaga muri gereza, ahamagara abantu bo kwihana mba mbonetsemo maze mba ndihannye nakiriye agakiza maze ntangira gukora umurimo, gusengera abantu muri gereza mbese impano zose zaba izo kubwiriza no gusengera abantu Imana yazimpereye muri gereza. Ndashimira Imana yambohoye”.

    Nkimara gufungwa nakatiwe imyaka 10, ariko nkomeza gukora umurimo w’Imana muri gereza mbwiriza imfungwa n’abagororwa bagenzi banjye. Byageze aho Imana impa impano z’ubuhanuzi ndi muri gereza ya Musanze, ndibuka nigeze gusengera umugore witwa Beatha wari umaranye inda imyaka itatu abadayimoni barayizinze, baramufungaga bwacya bagasanga abadayimoni bamujyanye.

    Nibwo bategetse abanyamasengesho bakorera muri gereza ko tumusengera, natwaye itsinda nari nyoboye turagenda turamusengera arakira aba muzima, aribwo abanyamakuru baje muri Gereza kureba Sekazuba uwo ari we. Icyo gihe nibwo nahawe uburenganzira bwo kujya nsohoka nkajya kubwiriza kuri RC Musanze, niho nigiye ishuri rya Tewolojiya ryashinzwe na Pastor Karekezi ndaryiga ndarirangiza mbona diplome.

    Intego ya mbere nari mfite muri gereza ni iyo kuba muri gereza nambaye iroze (coleur rose) ariko ku mutima wanjye nta roze y’icyaha iriho. Nkavuga ngo nshaka kwikiranura n’Imana n’ubwo bigaragara ko mfunzwe, bigaragare ko mfunze ku mubiri ariko mu buryo bw’umutima narakiriye Yesu. Ndashimira Yesu wabanye na njye akankomeza nkaba mbayeho uko abantu batakekaga.

    Nabaye muri gereza maze bagenzi banjye bakajya bavuga ngo ariko ko usengera abandi bagataha, nawe uzisengere utahe. Rimwe ijwi ry’Imana ryaransanze ndyamye rirambwira ngo mu gitondo nujya kubwiriza imfungwa, ubabwire ko nta myaka 10 uzamara muri gereza. Hamwe no kwizera narababwiye nti:”Imana nkorera yo mu izanshyura sinzamara imyaka 10 muri gereza”. Imana yarabikoze nari gutaha muri 2022 ariko natashye mu 2015 tariki ya kane mu kwezi kwa Nyakanga ku munsi wo kwibohora nanjye naribohye.

    Bitewe n’itabi ryinshi na kanyanga nari naranyoye bigakubitiraho ko nagarukiye mu wa kabiri w’amashuri abanza, sinari nshoboye gusoma ariko ndashima Yesu ko yanyigishije gusoma ubu ndabizi neza. Ndashimira Kristo Yesu wampaye agakiza, ndashimira kandi umugabo wo muri Eglise Vivante Deo Gashagaza wambyaje agakiza kandi yatumye imitima ya benshi igaruka kuri Yesu, bamwe birirwaga bahanganye na police ubu natwe turi kubafasha gucunga umutekano dutanga ijambo ry’Imana hirya no hino”.

    Asoza ubuhamya bwe, Sekazuba Jean Damascene arashima Imana intambwe imaze kumuteza ati:”Corona virus yaje mu Rwanda maze kuzenguruka uturere twinshi nkora ibiterane byo kurwanya ibiyobyabwenge kandi maze kuzenguruka ibihugu bigize Afurika y’i Burasirazuza (East Africa) imirwa mikuru yabyo yose maze kuyigeramo mvuga ubutumwa bwiza bwa Yesu. Rero nshimye Imana kuko ishobora byose”.

    Source: Bohoka tv

    [email protected]

    Source : https://agakiza.org/Ubuhamya-bwa-Sekazuba-gereza-yabereye-ikiraro-cyo-gukizwa-no-guhindurirwa.html

  • Une tornade s’abat sur le District Rulindo (nord) : une vingtaine de toitures volent #rwanda #RwOT

    Parmi les 14 habitations accidentées, seules trois appartiennent à des personnes ayant peu de moyens. Elles vont être réhabilitées dans le cadre de travaux communautaires, a indiqué Asaba Gahima Emmanuel, Secrétaire Exécutif de Secteur Shyorongi surpris par l’excessive force du vent de ce jour-là qui a déchiré ces toitures.

    La dernière forte tornade accompagnée d’une pluie diluvienne qu’a connu cette région montagneuse date de 2009 au moment où les toitures des habitations et églises de la place se sont envolées avec des éboulements de routes.

    IGIHE

    Source : https://fr.igihe.com/Une-tornade-s-abat-sur-le-District-Rulindo-nord-500-toitures-volent.html