Blog

  • Immovable property tax deadline extended #rwanda #RwOT

    The new deadline is set to 31st March 2021 instead of 31st December 2020.

    The previous deadline had triggered mixed reactions whereby the general public requested extension citing economic shortfalls due to effects of COVID-19 pandemic and school reopening hat also required much expenses.

    IGIHE has learnt that some people informed the City of Kigali that they couldn’t be able to make payments, hence requesting to exempt taxes.

    In a statement released, RRA has reminded tax payers 'to declare taxes early because tax payers have been facilitated to pay in four installments, effective from today.’

    The statement further reads that 'they can digitally declare and pay taxes,’ helping them to get fast service instead of queuing at local leaders’ offices.

    IGIHE

    Source : https://en.igihe.com/news/article/immovable-property-tax-deadline-extended

  • Minisitiri Mujawamariya yanyuzwe n’amazi ya SKOL ari mu macupa arengera ibidukikije #Rwanda #RwOT via @kigalitoday #rwanda #RwOT

    Uretse kugurishwa muri ayo macupa atazatabwa ngo ahumanye urusobe rw’ibinyabuzima byo mu mazi, Minisitiri w’Ibidukikije yavuze ko amazi ya SKOL yitwa ‘Virunga Water’ yamunyuze.

    Dr Mujawamariya yagize ati “Nasomye kuri aya mazi numva ni meza cyane”.

    Minisitiri Mujawamariya yanyoye ku mazi ya SKOL
    Minisitiri Mujawamariya yanyoye ku mazi ya SKOL

    SKOL ni uruganda rusanzwe rukorera mu Rwanda ibinyobwa bisembuye kuva mu mwaka wa 2010, kuri ubu byose bisigaye byitwa ‘Virunga’ (Virunga Craft Beer, Virunga Mineral Water, Virunga Sparkling Water).

    Mu mwaka ushize wa 2019 nibwo mu igazeti ya Leta y’u Rwanda hasohokaga itegeko ryerekeye kubuza ikorwa, itumizwa mu mahanga, ikoreshwa n’icuruzwa ry’ibikoresho bikozwe muri pulasitiki bikoreshwa inshuro imwe.

    Minisitiri w’Ibidukikije yavuze ko bitari mu nshingano ze gutaha uruganda, ariko ko yarutashye kubera iyo mpamvu y’uko ari rwo rwa mbere mu Rwanda rutanze amazi mu macupa atazatabwa ngo ahumanye urusobe rw’ibinyabuzima byo mu mazi.

    Yavuze ko mu macupa akorwa n’inganda z’isi zose ku mwaka apima toni miliyoni 450, amacupa angana na 40% byayo ari aya pulasitiki akoreshwa inshuro imwe ubundi akoherezwa mu nyanja, ku buryo mu mwaka wa 2050 ayo macupa ngo azaba aruta ubwinshi amafi aba mu mazi.

    Umuyobozi Mukuru wa SKOL Brewery Ltd, Ivan Wulffaert, anywa ku mazi yakozwe n
    Umuyobozi Mukuru wa SKOL Brewery Ltd, Ivan Wulffaert, anywa ku mazi yakozwe n’uruganda ayobora

    Uretse kuba uburozi buhumanya ibinyabuzima byo mu mazi abantu bafungura bikabateza indwara zidakira, amacupa ya pulasitiki n’ibindi nka yo bikoreshwa inshuro imwe bigatabwa bihinduka ubuturo bw’imibu itera malaria.

    Dr Mujawamariya yakomeje agira ati “iyi ni intambwe duteye yo kuba tugize uruganda rukora amazi agurishwa mu macupa y’ibirahure, tugomba kwihuta, birashoboka ko umunsi umwe Abanyarwanda bazicara batekanye ntawe uhura n’icupa rya pulasitiki mu mangazini n’ahandi”.

    Kuva aho itegeko rica ibikoresho bya pulasitiki bikoreshwa inshuro imwe rigiriyeho, uruganda SKOL rwahise rushora amafaranga y’u Rwanda arenga miliyoni 450 mu gukora amazi apfunyikwa mu macupa y’ibirahure, nk’uko rusanzwe rubigenza ku binyobwa bisembuye.

    Umuyobozi ushinzwe imirimo y’uruganda rukora amazi muri SKOL, Doreen Mutesi avuga ko bafite ubushobozi bwo gukora amazi yuzuye amacupa ibihumbi 40 ku isaha, cyangwa litiro miliyoni 60 ku mwaka.

    Virunga Mineral Water(anyobwa igihe cyose umuntu afite inyota) ndetse na Virunga Sparkling Water (anyobwa igihe umuntu arangije gufungura kugira ngo igogora rigende neza), agurishwa mu macupa y’ibirahure ya cl 33 ku mafaranga 400Frw buri cupa.

    Amazi ya SKOL amwe ni amara inyota andi akaba atuma igogora ry
    Amazi ya SKOL amwe ni amara inyota andi akaba atuma igogora ry’amafunguro umuntu yariye rigenda neza

    Umuntu uranguye bwa mbere amazi ya SKOL ayagurana n’ikaziye irimo amacupa 24, aho icupa ryonyine(ivide) rigurishwa amafaranga 200Frw, ubundi akazajya ajya kurangura ku madepo ajyanye ya kaziye ye.

    SKOL ivuga ko amacupa y’amazi yayo akomeye ku buryo azajya agaruka ku ruganda hamenetse atarenga 1%, kandi n’ibimene bakaba babisubiza ku ruganda hanze y’igihugu bikongera gukorwamo andi macupa meza.

    Ku bijyanye n’impamvu z’igiciro cy’amazi agurwa amafaranga 400Frw, Umuyobozi Mukuru wa SKOL Brewery Ltd, Ivan Wulffaert yagize ati “Ni amazi akungahaye ku butare (minerals) bwa calcium na magnesium bwo mu karere k’ibirunga, bukaba bufasha umuntu gukomera kw’amagufa y’umubiri we”.

    Wulffaert yavuze ko abantu bazamenyera iki giciro kuko n’amazi asanzwe aturuka ahandi ngo agiye guhenda bitewe na gahunda ya Leta yo kwirinda ibintu bya pulasitiki bikoreshwa inshuro imwe.

    Minisitiri w’Ibidukikije yavuye mu Nzove aho SKOL ikorera asabye Minisiteri y’Ubucuruzi n’Inganda gufasha abikorera bakora ibinyobwa kugera ikirenge mu cy’uruganda SKOL, mu rwego rwo kwirinda gukora ibyangiza urusobe rw’ibinyabuzima.

    source https://www.kigalitoday.com/kwamamaza/article/minisitiri-mujawamariya-yanyuzwe-n-amazi-ya-skol-ari-mu-macupa-arengera-ibidukikije

  • MINEDUC suspends 20 TVET schools over standards gaps #rwanda #RwOT

    MINEDUC inspection was conducted between August and September 2020 ahead of schools reopening.

    Claudette Irere, the Minister of State in charge of ICT and TVET at MINEDUC has told IGIHE that the inspection was meant to assess schools’ readiness to accommodate students in adherence to instituted COVID-19 health guidelines.

    'Many schools were affected following the lockdown that halted all activities. We decided to carry out an inspection to assess if the schools are ready or not,” she explained.

    Following the inspection, 20 schools were closed for failure to meet requirements for quality education.

    'I cannot confirm that the schools allowed to continue meet requirements at 100% but other schools were found with gaps that cannot be tolerated especially related to quality education,' said Irere.

    'We wanted to assess if school settings are ready to welcome students and respect COVID-19 preventive measures like washing hands, keeping social distancing among others. The inspection also took emphasis on courses, whereby we assessed if the workshops are well equipped, if teachers are qualified, trained enough and have necessary skills to educate students,' she said.

    As Irere explained, the inspection informed the decision to close the 20 schools on grounds of complex hardships hindering quality education.

    'We established many schools countrywide that should not be allowed to mislead students yet we identified existing problems. We decided to release the list so that parents and students can think on ways forward,' she noted.

    The closed schools will be allowed to reopen after meeting requirements.
    MINEDUC has announced that students who might continue studies at closed schools will not be allowed to sit for national exams.

    School owners have been advised to consult MINEDUC for support to re-orient students to other schools.

    Rwandans are also advised to identify if certain schools meet requirements before registering children. The list of closed schools is found on districts’ offices and MINEDUC website. Only 193 TVET schools have been allowed to educate students in the year 2020/2021. It will be revised every year and released before schools’ reopening.

    Claudette Irere, the Minister of State in charge of ICT and TVET at MINEDUC has told IGIHE that the inspection was meant to assess schools’ readiness to accommodate students in adherence to instituted COVID-19 health guidelines.

    IGIHE

    Source : https://en.igihe.com/news/article/mineduc-suspends-20-tvet-schools-over-standards-gaps

  • Rwanda: Awareness Campaign targets Climate Change adaptation, lake-shores and Watershed Management #rwanda #RwOT

    Global changes in climate are affecting Rwanda in many complex ways. These include climate related hazards such as floods, landslides and droughts as well as windstorms and severe rainstorms that have struck Rwanda in recent years with devastating effects on the population. These hazards have affected all districts and individual households across the nation — affecting the livelihoods and food security of rural and urban populations as well as the agricultural, energy, health, water, natural resource and institutional systems on which the population depends

    Rwanda's vulnerability assessment report (2018) indicates that for the for the water sector, Rwanda faces a critical situation of water stress, which includes a low volume of artificially stored water, a high precipitation run-off rate, rough estimates only of ground water recharge rates, high demands for water in a context of low per capita water availability, and increasing need for substantial amounts of water for irrigation, industry, growing cities among other requirements. 

    Rwanda Environment Management Authority (REMA) mission is to promote and ensure the protection of the environment and sustainable management of natural resources through decentralized structures of governance and seek national position to emerging global issues with a view to enhancing the well-being of the Rwandan people. The Law N°48/2018 of 13/08/2018 on Environment informs prohibited acts in wetlands and protected areas and conditions to respect while implementing any specific activity in or near lakes, rivers, water streams, and wetlands. Lakes shores are part of protected natural ecosystems.

    Article 42 of the Law specifies acts prohibited in wetlands, including building in water sources, streams, rivers, and lakes and the buffer zone in a distance of ten meters (10 m) away from streams and rivers and fifty meters (50 m) away from lake banks. The Ministerial Order N° 007/16.01 of 15/07/2010 determines the length of land on shores of lakes and rivers transferred to public property. Under this regulation, 50 meters on the lakeshores are public property prohibited for any other activities than their protection, unless specially authorized. Furthermore, Article 49 of the Environment Law enlightens the penalties and fines included in the violation of required distances.

    It is in this context that REMA is organizing an awareness campaign in order to promote climate adaptation action at decentralized levels for better management of the following lakes and their watershed: Mugesera, Sake, Nasho, Mpanga, Muhazi and Birira lakeshores in Eastern Province, Kivu in Western Province and Burera and Ruhondo in Norhern Province to identify the current situation of lakeshores and appropriately act on identified illegal activities. The awareness campaign will also be a good opportunity to assess the level of enforcement of the law on lakeshores and buffer zone protection. A media campaign will also be conducted in this regard.

    The awareness campaign will be jointly conducted by REMA, Local Government represented by concerned disricts, Rwanda National Police (RNP)/Marine.

     

    3

    The post Rwanda: Awareness Campaign targets Climate Change adaptation, lake-shores and Watershed Management appeared first on TOP AFRICA NEWS.

    Source : https://www.topafricanews.com/2020/12/19/rwanda-awareness-campaign-targets-climate-change-adaptation-lake-shores-and-watershed-management/?utm_source=rss&utm_medium=rss&utm_campaign=rwanda-awareness-campaign-targets-climate-change-adaptation-lake-shores-and-watershed-management

  • FERWAFA yatumiye abayobozi b’amakipe mu nama izigirwamo ingingo 2 gusa #rwanda #RwOT

    Ubuyobozi w’ishyirahamwe ry’umupira w’amaguru mu Rwanda ‘FERWAFA’, bwatumiye abayobozi b’amakipe yo mu cyiciro cya mbere mu nama nyunguranabitekerezo izigirwamo ingingo 2 gusa.

    Ni inama iteganyijwe ku wa Kane tariki ya 24 Ukuboza 2020, itumijwe mu gihe shampiyona y’icyiciro cya mbere yahagaritswe kubera ko amwe mu makipe yarenze ku mabwiriza yo kwirinda icyorezo cya Coronavirus.

    Mu butumwa umunyamabanaga wa FERWAFA, Karangwa Uwayezu Francois Regis yoherereje abayobozi b’amakipe buragira buti“mu izina rya perezida wa FERWAFA mbandikiye ngira ngo mbatumire mu nama nyunguranabitekerezo iteganyijwe ku wa Kane tariki ya 24 Ukuboza 2020 saa munani z’amanywa(14h00′) mu cyumba cy’inama cya FERWAFA.”

    Yakomeje avuga ko ibiri ku murongo w’ibyigwa ari“kuganira ku bibazo byagaragaye mu ntangiriro za shampiyona y’umupira w’amaguru mu cyiciro cya mbere mu bagabo y’umwaka w’imikino 2020-2021. Kungurana ibitekerezo ku isubukurwa rya shampiyona y’umupira w’amaguru mu cyiciro cya mbere mu bagabo y’umwaka wa 2020-2021.”

    Tariki ya 11 Ukuboza 2020, ubwo shampiyona yari imaze gukinwa umunsi wa 3, Minisiteri yasohoye itangazo rihagarika shampiyona y’icyiciro cya mbere mu bagabo umwaka w’imikino 2020-2021, ni nyuma y’uko hari amakipe yananiwe kubahiriza amabwiriza yo kwirinda icyorezo cya coronavirus bituma abakinnyi benshi bandura.

    Shampiyona yahagaritswe igeze ku munsi wa 3, FERWAFA yatumije inama yo kwiga uburyo yasubukurwa

    Source : http://isimbi.rw/siporo/article/ferwafa-yatumiye-abayobozi-b-amakipe-mu-nama-izigirwamo-ingingo-2-gusa

  • Umuhanzi Meddy yateye ivi asaba umukunzi we kuzamubera umugore #rwanda #RwOT

    Umuhanzi nyarwanda Ngabo Medard ‘Meddy’ usigaye wibera muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika, yateye ivi saba umukunzi we Sosena Aseffa[Mimi], ko yazamubera umufasha.

    Mu ijoro ryakeye ryo ku wa Gatanu tariki 19 Ukuboza 2020, nibwo Meddy yasabye uyu munya-ethiopiyakazi ko yareka igihe basigaje ku Isi bakazakimarana.

    Nk’uko bigaragara mu mashusho yakwirakwiye ku mbuga nkranyambaga, Meddy muri costume y’umukara yashize ivi hasi maze asaba Mimi wari wambaye agakanzu k’umweru kagera hejuru y’amavi ko yazamubera umugore.

    Uyu muhango wo gusaba umukunzi we ko azamubera umufasha, wahuriranye n’isabukuru y’amavuko ya Mimi.

    Muri Kanama 2019, Mimi yari yatangaje ko nyuma y’igihe amaranye n’uyu musore yabonye ari umwizerwa bityo ko amusabye ko babana atazuyaza.

    Meddy na Mimi ni abantu bakunze kugenda bagaragaza ko bari mu rukundo cyane cyane biciye mu magambo babwiranaga ku mbuga nkoranyambaga.

    Tariki ya 1 Mutarama 2019 ni bwo Meddy yerekanye umukunzi we mu Rwanda mu gitaramo cya East African Party Meddy yari yatumiwe kuririmbamo, akaba ari nabwo uyu mukobwa w’imyaka 30 aheruka mu Rwanda ariko akaba yavuze ko ari hafi kugaruka.

    Urukundo rwa Meddy na Mimi rwatangiye muri 2017 ubwo Meddy ubwe yatangazaga ko hari umukobwa utari Umunyarwanda asigaye atereta uba muri Amerika.

    Meddy yateye ivi

    Meddy na Mimi bamaze imyaka irenga 3 bakundana

    Source : http://isimbi.rw/imyidagaduro/umuhanzi-meddy-yateye-ivi-asaba-umukunzi-we-kuzamubera-umugore

  • Musanze: Ijerekani y’inkari iragura 1,000 FRW #Rwanda #RwOT via @kigalitoday #rwanda #RwOT

    Abo baturage bamaze kubwirwa ko inkari ari imari ikomeye, baremeza ko ayo mahirwe bagiye uyabyaza umusaruro, aho bagiye kujya bakusanya inkari bakazifata neza kugira ngo bazikuremo amafaranga aho bemeza ko ari amahirwe abagwiriye.

    Umwe muri bo ati “Twabonye isoko ry’inkari ndetse twatangiye kwishyurwa ni amahirwe akomeye tugize, urasoba wakuzuza ijerekani ukagenda bakaguha igihumbi cyawe, byaradutunguye batubwiye ko bagiye kutugurira inkari, ubu twakize byarangiye”.

    Undi ati “Ni amahirwe akomeye kuri njye, kuko mu rugo turi batanu, mu minsi ibiri turi kuba twujuje ikijerekani bakadukubita inoti”.

    Undi ati “Nta na gake kagomba gutakara iyi ni imari, urafata akadobo ugasobamo mu cyumweru kimwe ijerekani iri kuba yuzuye ahasigaye bakakwishyura”.

    Abenshi muri abo baturage bavuga ko mubyo bari kwirinda ari ukwihagarika mu gasozi, ngo akenshi bari kuba bari mu rugo kugira ngo ni bakenera kwihagarika babikorere mu ngo zabo, hari n’abayobotse igikoma aho bemeza ko cyongera inkari kuwakinyweye.

    Umugore umwe ati “Ni ukunywa igikoma cyinshi kugira ngo unyare cyane, none se waba uri kwishyurwa amafaranga ukanyanyagiza izo nkari? Ni imari ikomeye uruzuza ijerekani ukaba wizeye inoti y’igihumbi”.

    Mugenzi we ati “Nta mpamvu yo gusoba mu ngo z’ahandi, iyo nkubwe ni ukwihangana nkazifunga kugeza ngeze iwanjye nkazinyara mu kadobo narangiza nkazisuka mu ijerekani yakuzura nkaba nizeye igihumbi ntavunitse”.

    Kugeza ubu abaturage batangiye kugurisha, ndetse banatangiye gutegura imishinga bazakora mu gihe ubwo bucuruzi bw’inkari bukomeje nk’uko umwe muri bo ufite umushinga w’ubworozi bw’inkoko abivuga.

    Agira ati “Mu kwezi mbona amajerekani ane y’inkari, urumva ko ibihumbi bine birimo inkoko, urumva nguze iyo nkoko igatera no mu kundi kwezi nkabona ibindi bihumbi bine urumva ko umushinga w’ubworozi watera imbere”.

    Umushoramari witwa Tugiremungu Erneste washinze Kampani ishinzwe kugura izo nkari no kuzikoramo ifumbire, avuga ko izo nkari iyo zivanze n’amaganga y’ihene babivanga n’ibindi binyabutabire bigakora ifumbire nziza.

    Yemeza ko yiteguye kugurira abaturage inkari zose zibonetse ati “Umuturage aruzuza ijerekani tukamuha igihumbi, ni inkari zivuye mu muryango uko waba umuze kose, zaba iz’umugabo zaba iz’umugore, umwana zose tuzifata nk’inkari kandi turabishyura neza”.

    Hari impungenge z’uburyo izo nkari zikusanywa hirya no hino mu ngo zishobora kuba zateza ibibazo by’umwanda ndetse n’ubuzima bw’abaturage, ikirere n’ibidukikije bikaba byakwangirika.

    Nibyo Bisengimana Janvier Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Umurenge wa Cyuve aheraho avuga ko bagiye kwiga kuri icyo kibazo, hagamijwe Kureba uburyo zakusanywa bidateje umwanda wagira ingaruka ku buzima bw’abaturage no kubidukikije.

    Yagize ati “Ni ukubanza gutekereza ngo izo nkari bazegeranya bate, isuku y’aho ziva, isuku y’uburyo bazijyana urumva ko cyaba ari ikibazo, icyo mbwira abaturage ni ukubanza gutekereza ku buzima kurusha amafaranga”.

    Arongera ati “Ntekereza ko iyo bazibitse iminsi ibiri cyangwa itatu biba byabaye ikindi kintu gishobora kubangiza, kikangiza amatungo, ikirere, ibidukikije n’ibindi, ndabasaba ko baba babiretse tukabanza tukegera ababifitemo ubuhanga bigakorwaho ubushakashatsi, tukamenya ngo biramutse binakozwe byakorwa bite zakwegeranywa zite, noneho zagenda zite kugira ngo zigere aho zigomba kugera ntacyo zangije, bisaba ubuhanga bwinshi”.

    Uruhande rw’abaturage bo baravuga ko hagize uwahagarika iryo soko ry’inkari yaba abakuye amata u munwa aho bari biboneye amafaranga abafasha mu iterambere hadasabwe imbaraga nyinshi.

    source https://www.kigalitoday.com/amakuru/amakuru-mu-rwanda/article/musanze-ijerekani-y-inkari-iragura-1-000-frw

  • Haruna Niyonzima yongereye amasezerano muri Young Africans #Rwanda #RwOT via @kigalitoday #rwanda #RwOT

    Haruna Niyonzima (iburyo) nyuma yo kongera amasezerano y
    Haruna Niyonzima (iburyo) nyuma yo kongera amasezerano y’umwaka muri Young Africans

    Nk’uko byatangajwe binyujijwe ku rubuga rwayo rwa Instagram rwa Young Africans, ikipe yavuze ko bongereye amasezerano ya Haruna . Bagize bati “Ikipe yacu ya Young uyu munsi twongereye amasezerano ya Niyonzima Haruna Fabregas aracyari hano aracyari muri twe.”

    Amasezerano ya Haruna Niyonzima yari asigaje ukwezi kumwe ku mwaka umwe yasinye muri Young Africans mu mwaka wa 2019.

    Haruna Niyonzima yerekeje muri Young Africans mu kwezi k’Ukuboza 2019 avuye muri As Kigali yari yagezemo avuye muri Simba yo muri Tanzania.


    source https://www.kigalitoday.com/imikino-11/football/article/haruna-niyonzima-yongereye-amasezerano-muri-young-africans