Category: Uncategorized

  • Kevin Monnet-Paquet bwa mbere yahamagawe mu Mavubi-Urutonde rurambuye #Rwanda #RwOT via @kigalitoday #rwanda #RwOT

    Kuri uyu wa Gatatu Tariki 07/10/2020, ni bwo umutoza mukuru w’ikipe y’igihugu Amavubi Mashami Vincent, yatangaje urutonde rw’abakinnyi bagomba gutangira umwiherero w’imikino yo gushaka itike y’igikombe cya Afurika cya 2021.

    Amavubi yari amaze amezi adakina agiye gusubira mu kibuga
    Amavubi yari amaze amezi adakina agiye gusubira mu kibuga

    Uyu muhango wabereye mu kiganiro n’itangazamakuru cyabereye ku cyicaro cya Ferwafa, aho abakunzi b’umupira w’amaguru mu Rwanda bari bamaze iminsi bibaza imapmvu Amavubi atarahamagarwa mu gihe ibihugu bari kumwe mu itsinda byanatangiye imyitozo.

    Jacques Tuyisenge na Djihad Bizimana nk
    Jacques Tuyisenge na Djihad Bizimana nk’ibisanzwe bahamagawe

    Amavubi yahamagawe

    Abanyezamu: Kimenyi Yves (SC Kiyovu), Kwizera Olivier (Rayon Sports), Ndayishimiye Eric (AS Kigali) na Rwabugiri Umar (APR FC)

    Ba myugariro: Emery Bayisenge (AS Kigali), Manzi Thierry (APR FC), Mutsinzi Ange Jimmy (APR FC), Rugwiro Herve (Rayon Sports), , Rwatubyaye Abdul (Colarado Springs Switchbacks, USA), Nirisarike Salomon (Pyunick), Ombolenga Fitina (APR FC), Imanishimwe Emmanuel (APR FC), Eric Rutanga (Police FC), Rusheshangoga Michel (AS Kigali).

    Abakina hagati: Bizimana Djihad (Waasland-Beveren, Belgium), Mukunzi Yannick (Sandvikens IF, Sweden), Haruna Niyonzima (Yanga SC, Tanzania), Nsabimana Eric (AS Kigali), Niyonzima Olivier (APR FC), Eric Ngendahimana (Kiyovu SC), Twizerimana Martin Fabrice (Police FC), Muhire Kevin (El Gaish, Egypt), Ally Niyonzima (Azam FC, Tanzania), Nshuti Dominique Savio (Police FC), Manishimwe Djabel (APR FC), Niyomugabo Claude (APR FC), Rubanguka Steve (AE Karaiskakis Artas)

    Ba rutahizamu: Meddie Kagere (Simba SC, Tanzania), Jacques Tuyisenge (APR FC), Sugira Ernest (Rayon Sports), Hakizimana Muhadjili (AS Kigali), Mico Justin (Police FC), Sibomana Patrick (Police FC), Yannick Bizimana (APR FC), Byiringiro Lague (APR FC), Iyabivuze Osée (Police FC), Kevin Monnet-Paquet (Saint-Etienne/France)

    Kévin Monnet-Paquet bwa mbere yahamagawe
    Kévin Monnet-Paquet bwa mbere yahamagawe
    Mu bataha izamu harimo Sugira Ernest na Jaques Tuyisenge
    Mu bataha izamu harimo Sugira Ernest na Jaques Tuyisenge

    Usibye aba, hari kandi n’abandi bakinnyi bashyizwe ku rutonde rw’agateganyo bashobora kwiyambazwa umunota uwo ariwo wose barimo Usengimana Faustin, Iradukunda Bertrand, Kalisa Rachid, Danny Usengimana na Iradukunda Eric Radu na Ndekwe Felix

    source https://www.kigalitoday.com/imikino-11/football/article/kevin-monnet-paquet-bwa-mbere-yahamagawe-mu-mavubi-urutonde-rurambuye

  • Kutarangiza imanza z’imitungo yangijwe muri Jenoside, imbogamizi ku Bumwe n’Ubwiyunge #Rwanda #RwOT via @kigalitoday #rwanda #RwOT

    Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa NURC, Fidele Ndayisaba, avuga ko kutarangiza imanza bidindiza Ubumwe n
    Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa NURC, Fidele Ndayisaba, avuga ko kutarangiza imanza bidindiza Ubumwe n’Ubwiyunge

    Ibi abitangaje mu gihe muri Gicurasi 2019 Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa Ibuka Ahishakiye Naftal yari yatangaje ko inkiko Gacaca zaburanishije imanza 1,320,000 z’imitungo yangijwe muri Jenoside, ariko hakaba hari hakiri imanza 149,209 zitararangizwa.

    Ndayisaba avuga ko atakwemeza imibare y’imanza z’imitungo zitararangizwa kuko hari imibare igenda ihinduka.

    Agira ati “Ku birebana n’imibare sinabivugaho kuko hari impamvu zituma ihindagurika, urugero hari abaturage batatanze amarangizarubanza, haba ubukangurambaga ukabona barazizanye ngo bafashwe kurangiza imanza. Ibyo bituma imibare ihindagurika”.

    Akomeza avuga ko Komisiyo y’Ubumwe n’Ubwiyunge ikomeza gukora ubuvugiz,i kandi ko hari ikiri gukorwa gituma izo manza zirangizwa.

    Agira ati “Hari ibikorwa kugira ngo izo manza zirangire, haba ku bufatanye na Minisiteri zifite mu nshingano gukurikirana uko imanza zirangizwa, ndavuga Ministeri y’Ubutabera na Minisiteri y’Ubutegetsi bw’Igihugu n’Intara.

    Hari inama ngarukagihembwe, duhura n’ubuyobozi bw’uturere tugasuzuma uko iki kibazo cy’imanza kigenda gikemuka, imanza ku zindi, imirenge ku yindi, kandi hari ikigenda gikemuka, hari uturere twabishyize imbere, kandi bikaba mu buryo bwunga”.

    Ndayisaba avuga ko kurangiza imanza bitubaka ubumwe n’ubwiyunge ahubwo bagerageza kuzirangiza mu buryo bwunga.

    Agira ati “Kuzirangiza gusa umuntu agahatirwa kwishyura agasigarana ingingimira bikangiza imibanire si cyo dushyize imbere, nk’uko tudashyigikiye ko umuntu atishyura kuko kutishyura bibangamira ni, icyo dushyira imbere ni ukurangiza imanza mu buryo bwunga ariko tutazijenjekeye.

    Ibi bigakorwa binyuze mu biganiro biciye mu kuri n’ubushake, iyo ababishinzwe bafashije abaturage birafasha cyane”.

    Ndayisaba avuga ko guhuza impande zombi zikabiganiraho ari umuti, naho ibikiri imbogamizi mu kwishyura imitungo ngo ni byinshi birimo kuba hari abishyuzwa bataboneka.

    Hari imanza zidafite amarangizarubanza yujuje ibisabwa zigatera impaka, uretse ko bitabuza abantu guhura ariko iyo zitujuje ibisabwa bitera impaka hakaba n’ababyitwaza mu kwishyura.

    Indi mbogamizi ni uko hari abishyuzwa bashaje n’abapfuye baraga imitungo ku bo baraze, bigatuma abarazwe batabyumva, kwishyura imitungo batangije bigatuma bisaba imbaraga, kuko uwazunguye azungura imyenda n’imitungo, Ndayisaba akavuga ko “nabyo byumvikane ko bagomba kwishyura iyo mitungo yangijwe”.

    Izindi mbogamizi ni uko hari imanza zaciwe, amazina yariho mu gihe cyo kuburana harakoreshejwe amazina y’amahimbano, bigatuma gushaka amazina y’ukuri bigorana, hari ahatarashoboye kuboneka amakuru ahagije, hakishyuzwa agace aho kwishyuza umuntu.

    Ndayisaba agira ati “Ibi bikaba byaratewe na ‘Ceceka’ aho abantu bangaga gutanga amakuru, inteko rusange igasaba ko umudugudu wishyura”.

    Akomeza agira ati “Nubwo tuvuga ko hari ingorane, ibyo bibazo byose bishobora kubonerwa ibisubizo abantu bashyize hamwe bakabiganiraho, ariko hari aho batabishyiramo imbaraga bigatuma bifata igihe”.

    Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa Ibuka Ahishakiye Naftal ku birebana n’imanza zarangijwe, yatangarije Kigali Today ko imibare yagabanutse nubwo batarabona imibare mishya.

    Agira ati “Ntabwo zirarangira, ariko zaragabanutse kuko biri mu nsi y’ibihumbi 100, dutegereje Minisiteri y’Ubutegetsi bw’Igihugu irimo irakusanya imibare mishya”.

    Ahishakiye Naftal avuga ko hari abantu bagize uruhare muri Jenoside baba ibyamamare, bangiza imitungo ariko wajya kureba ugasanga ntacyo batunze, ikindi ntashake gutera intambwe ngo asabe imbabazi uwo yangirije, ugasanga ziracyabarwa nk’imanza zigomba kurangizwa kandi bitari bushoboke.

    Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa Ibuka, Ahishakiye Naftal
    Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa Ibuka, Ahishakiye Naftal

    Ahishakiye avuga ko indi mbogamizi mu kurangiza imanza hari abantu bagize uruhare muri Jenoside, ariko bafata imitungo yabo bayandikaho abandi, wajya kurangiza imanza ugasanga yari yaratanze iminani, ugasanga birasaba kubanza kubiregera.

    Hari aho abantu babuze ngo imanza zirangizwe, ariko hari n’ahaboneka intege nkeya mu nzego z’ibanze zigomba kurangiza imanza.

    Agira ati “Iyo turebye imibare y’imanza zisigaye ziracyari hejuru kuko umunsi ku munsi hari abantu bakizana amarangizarubanza, hari ubwo umurenge urangiza imanza wajya kubona ukabona habonetse ayandi marangizarubanza nka mirongo itanu.

    Kuba imanza zitarangiza ni imbogamizi ku bumwe n’ubwiyunge cyane cyane ku bantu bafite ubushobozi badashaka kwishyura, badashaka kwemera icyaha, badashaka ko imanza zirangira ku neza.

    Bivuze ko uwo muntu atemera icyaha, aba ameze nk’unnyega uwo yakoreye icyaha, bituma barushaho gukomeza kwishishanya, kuko urumva ko abantu bafite ibyo bishyuzanya bimaze imyaka 10 biragoye ko hari icyo bahuriraho mu kwiteza imbere nka koperative”.

    Uretse kuba hari abantu batangiye kwishyura kuko bishyujwe, Ahishakiye avuga ko mbere y’uko Inkiko Gacaca zitangira, hari imiryango yagiye yishyura ibyo yangije ku bushake ndetse igasaba imbabazi, bituma imiryango irushaho kongera kubana neza ndetse byubaka ubumwe n’ubwiyunge.

    Ahamagarira abantu bafite imitungo batarishyura kugira ubushake bwo kwishyura no gutera intambwe bagasanga abo bangirije bagasaba imbabazi kugira ngo ubumwe n’ubwiyunge burusheho gutera imbere, mu gihe abadashaka kwishyura binangiye imitima babangamira ubumwe n’ubwiyunge.


    source https://www.kigalitoday.com/amakuru/amakuru-mu-rwanda/article/kutarangiza-imanza-z-imitungo-yangijwe-muri-jenoside-imbogamizi-ku-bumwe-n-ubwiyunge

  • Ndayisenga Hesron yasohoye indirimbo yise”Gendera muri njye” #rwanda #RwOT

    Ndayisenga Esron umwe mu baririmbyi bagize True Promises Ministries wamamaye mu ndirimbo ‘Mana urera’ kuri ubu ageze kure akora umuziki ku giti cye aho amaze gukora indirimbo 2.

    Mu kiganiro na InyaRwanda.com, Ndayisenga Esron uri mu baririmbyi bakomeye muri True Promises, yatangaje ko amaze gukora indirimbo ebyiri ari zo ‘Sinkiri uwanjye’ yakoranye na Bosco Nshuti ndetse na ‘Gendera muri njye’ yamaze gushyira hanze mu buryo bw’amashusho dore ko amajwi yayo yageze hanze mu mwaka wa 2019.

    Yavuze ko iyi ndirimbo ye ‘Gendera muri njye’ irimo ubutumwa ari ugukangurira abantu bakiriye agakiza kumenyesha abandi iyo nkuru nziza. Ati “Ni ukugira ngo niba twarihanye tukizera Kristo by’ukuri dufite inshingano yo kumenyekanisha ubutumwa bwiza ku bandi batarabumenya”
    Umuhanzi Ndayisenga Esron ari kuzamuka muri Gospel

    Ndayisenga yakomeje agira ati; “Rero narimo nsenga mbwira Imana ngo inkoreshe ize igendera muri njye isi yose iyimenye, Abagaltiya 2:20 “Nabambanywe na Kristo ariko ndiho, nyamara si jye uriho, ahubwo ni Kristo uriho muri jye. Ibyo nkora byose nkiriho mu mubiri, mbikoreshwa no kwizera Umwana w’Imana wankunze akanyitangira”.

    Ndayisenga Esron ni umusore ukiri muto usengera muri Rapium (Rise and put in action ministry). Atuye mu mujyi wa Kigali mu karere ka Kicukiro mu Murenge wa Kagarama. Ni umwe mu bahanzi b’abanyempano umuziki wa Gospel wungutse kandi ni umwanditsi mwiza w’indirimbo.

    Video y’indirimbo wayisanga hano:

    Source: inyarwanda.com

    [email protected]

    Source : https://agakiza.org/Ndayisenga-Esron-umwe-mu-baririmbyi-bagize.html

  • Ni ikihe gisobanuro cy’Inkuge ya Nowa? Ubundi yashushanyaga iki abantu bakwiye kwiga uyu munsi? #rwanda #RwOT

    Mbere yuko Nowa afunga Inkuge yari yarabanje gusobanukirwa imiterere y’Imana n’imikorere yayo. Nowa agendeye kuri gahunda y’Imana yirinze kwinjiza abantu mu nkuge bitewe n’uko basuzuguye Imana. Uyu munsi wa none dufite ibihamya bitwereka ubwiza bw’Imana biciye muri Yesu Kristo. Nibyo bituma dutahura imico yayo duhamagarirwa kwigana umunsi ku munsi.

    Uwiteka aravuga ati' Nzarimbura abantu naremye, mbatsembe mu isi uhereye ku muntu n’inyamanswa n’amatungo n’ibikururuka n’inyoni n’ibisiga byo mu kirere, kuko nicujije ko nabiremye.' Itangiriro 6:7-8

    Mu gihe kingana n’iminsi ijana na mirongo itanu (150), Inkuge Nowa yari arimo ireremba mu Isi, binatekerezwa ko ashobora kuba yaba yariyumvishe nk’umuntu wibagiranye ndetse wavumwe, ko ashobora kuba yaratawe bitewe n’igihe yamaze yubaka inkuge wenyine n’igihe ubuzima bwari butaragaruka ku Isi ubwo yari mu nkuge.

    Abakristo mu rugendo rwabo rujya mu ijuru bashobora guhura n’imbogamizi nk’izo Nowa yahuye nazo nkuko twari tubivuze haruguru: Gutegereza Imana no kwibuka amasezerano yayo .

    Yesu n’Inkuge

    Yesu ni ubuhungiro ku bamwemeye bakamwizera bose, haba ubuzima tubamo mu isi dukenera Yesu nk’umutabazi wacu muri byose.

    Dr. Ray Pritchard yagereranije umwuzure no 'Kugaruka kwa Yesu' kubera ko, ku batizera benshi bakunda guhinyura abakristo, bizabaho batungurwe kugira ngo ibyanditswe bisohozwe. Abantu bazaba bari mu mirimo, nk’ubucuruzi nk’uko bisanzwe kugeza umunsi Yesu azagarukira. Kuri uwo munsi, nkuko byari bimeze igihe Nowa yafungaga imiryango y’Inkuge niko abantu benshi bashobora kuzabura amahirwe yo kwijira mu ijuru .

    Nowa ashushanya Mesiya muri ubu buryo

    Yagombaga kuguma mu kwizera igihe kirekire. Ibyanditswe byera ntibisobanura neza igihe byamutwaye n’abahungu be kubaka Inkuge , ariko byari igikorwa gikomeye . Ntabwo tuzi niba Nowa yari azi kubaka niyo nyubako y’Inkuge ariko birashobora kuba aribwo bwa mbere yari afashe ibikoresho by’akazi nk’ako n’ubwo yaje kuyoborwa n’Imana .

    Ese abakristo bazi neza icyo gutegereza Imana bivuze? Ni mu masengesho kandi bihanganye . Ikindi ni uko twakwibaza niba abantu biteguye kugaruka kwa Yesu, by’umwihariko niba abakrisito barimo gukora umurimo wogushaka icyazimiye( Ivugabutumwa).

    Byasabye Nowa n’abahungu be kwihangana kugira ngo barangize akazi kabo, bitewe n’akaga bahuraga nako ko gucibwa intege n’ababasekaga babashinyagurira ku mugaragaro.

    Yesu n’abigishwa be na bo barashinyaguriwe, barangwa, kandi baranahohoterwa kugeza ku herezo ry’ubuzima bwa Kristo, nyuma abigishwa nabo baricwa ariko muri ibyo byose bagaragaje kwihangana. Abakristo dukwiye gukorera Imana dutegereje kugaruka kwa Yesu kandi twihanganye.

    Imana izirikana Nowa, nyuma Nowa nawe arayishimira

    Nyuma yuko Imana yayoboye Nowa akubaka inkuge, ndetse agakurikiza amabwiriza yose yari yahawe y’ibyagombaga kwinjira mu nkuge. Imana yarebye no kukwihangana yagize yubaka inkuge maze imwibukana n’ibifite ubugingo byose Imuha umugisha. Itangiriro 8:1-19

    Hari ubwo abakristo bashobora gutegereza igihe kirekire bakaba batekereza ko Imana yabibagiwe, ariko inkuru ya Nowa irashimangira ko Imana yacu ari iyo kwizerwa kandi izirikana isezerano ryayo ku bantu bayo. Niba wari utangiye gucika intege mu murimo w’Imana, igihe ni iki cyo kwiyongeramo imbaraga kuko Imana yo ihora izirikana kandi ni iyo kwizerwa.

    Igihe ubuzima bwagarukaga ku isi nowa n’abe, n’inyamanswa basohotse mu nkuge, yubakiye Uwiteka Imana igicaniro, atoranya mu matungo yose no mu nyamanswa zose zitazira no mu nyoni n’ibisiga bitazira, atambira kuri icyo gicaniro ibitambo byoswa.

    Icyo gitambo cyanejeje Imana bituma inagirira imbabazi abana b’abantu n’ibyaremwe byose, aho yibwiye iti' Sinzongera ukundi kuvuma ubutaka kubw’abantu , kuko gutekereza kw’imitima y’abantu ari kubi uhereye mu bwana bwabo . Kandi sinzongera kwica ibifite ubugingo nk’uko nakoze ' . Itangiriro 8: 21-22

    Abakristo bakwiye kugira umuco wo gushima Imana nyuma yogutabarwa nayo kuburyo bw’uko amashimwe yabo Imana ishbora guheraho inakora ibirenze ibyo yabakoreye mbere cyangwa ikagira imbabazi ku byemezo runaka yari yarafatiye abantu. Ntidukwiye gushima amashimwe akomeretsa abandi cyangwa kubishongoraho. Ishimwe ryawe rikwiye kuba rifitiye abandi umumaro.

    Source: Christianity.com

    [email protected]

    Source : https://agakiza.org/Ni-ikihe-gisobanuro-cy-Inkuge-ya-Nowa-Ubundi-yashushanyaga-iki-abantu-bakwiye.html

  • Material Ecology: Neri Oxman At The Museum Of Modern Art #rwanda #RwOT

    New York's Museum of Modern Art is currently exhibiting Material Ecology, a tantalizing sample of the truly astounding and path-breaking work of Neri Oxman and her team, Mediated Matter group, at the Massachusetts Institute of Technology. Oxman is an American-Israeli architect and designer — yet these designations conspicuously fail to capture the utterly novel field in which Oxman's work is exploring, defining, and re-defining. Every item in the show may be viewed as a 'demonstration of new materials and new processes, like a door into a new way of designing and making.' Her interdisciplinary work bridges engineering, biology, and computer science — while addressing itself to both timely and timeless epistemological and ethical issues.

    Oxman's epistemic interventions testify to, welcome, and embrace a new concept of what knowledge is and how it emerges: 'Knowledge can no longer be ascribed to, or produced within disciplinary boundaries, but is entirely entangled.' In other words, Oxman's work — both theoretically and materially — lies at the very forefront of human understanding: Oxman and her team are inventing not only new kinds of objects, and the technologies which makes such objects possible — they are inventing a new, holistic field altogether, re-making the very boundaries of human disciplines. In the process, they are creating new, interdependent modes of knowledge; new forms of experience, and new ways of living or being in the world.

    Neri Oxman and her team at MIT refer to the field which they have created as Material Ecology: an 'emerging field in design denoting informed relations between products, buildings, systems, and their environment.' Hence, Oxman's push towards 'universal synthesis' — material ecology's integrating, harmonizing, and tapping into multiple disciplines in its approach to design — remains conscious of the ethical entanglement with our environment. Their work consistently emphasizes 'environmentally informed digital design and fabrication.'  These often visually stunning designs can take the form of extrusions — materials that have been thrust out by an animal or machine; or intrusions — 3D-printed objects engineered to be infused with organic material, such as melanin or bacteria.

    Oxman's posits a nevalogue — a kind of moral shorthand that clarifies the ethical commitments of Material Ecology. A few of these principles are of special significance. For the practicing material ecologist, the client is always first and foremost nature itself: 'The natural environment at large constitutes the 'client' for every commissioned project, as well as its 'site' and material source.' We can and must take Oxman at her word here: in a certain sense, her designs are meant to let nature realize its own inherent telos, its own intrinsic ends, and its own interests.

    Consider, for example, the Silk Pavilion — on display at the exhibition — that employed 17,000 silkworms in its fabrication, a thoroughly astonishing example of inter-species collaboration. Oxman positively envisions the partnership with other species as part of the repertoire of sustainable construction methods as we enter a new era of ecologically conscious architecture and design. Silk Pavilion is remarkable both because Oxman and her team were able to modify the worms' spinning patterns so that they spun in sheets rather than cocoons, and because they did not utilize the traditional method of boiling the larvae alive in their cocoon to extract the silk thread. Rather, their process allowed the silkworms to pass through the entire cycle of metamorphoses and live out their lives unharmed.

    Many of the 'demos' on display in this show are full of weird and wonderful beauty. But what is most striking is that they represent a vision of the future, novel ways of designing our environments.  At the same time, this radically new material ecology is anchored throughout by an ethical awareness — inseparable from an ethic of interanimality and interspecies cooperation. Oxman and her team are collaborating with living nature, the living material world, in the creation of what are ultimately new, transcendentally beautiful, and environmentally sustainable structures with the potential for large-scale applications. Their work also presents us with the fruits of a holistic conception of the organism as inherently expressive, valuable, and tending towards creative and ontological expansion.

    Another principle of Material Ecology is that it prioritizes integration over segregation. Consider the traditional facade of a building: it is constructed out of discrete parts each of which serves a distinct function. Hard, rigid materials make for the exterior shielding or shell; while supple and yielding materials serve for comfort and insulation; and, finally, translucent materials allow the structure to communicate with the environment. Human skin, by contrast, utilizes generally the same material constituents over the entire body: smaller pores and thicker skin act as a barrier; larger pores and thinner skin for filtering, such as on the face. Distinct functions, in other words, are integrated rather than segregated, unified into 'a single material system that can at any point respond and adapt to its environment.'

    This ideal façade — able to modify itself in response to changes in the environment — is the motivation behind the 'Totems' installation which utilizes melanin (the compound in skin pigmentation). Oxman envisions melanin's use in architecture to produce optical variations in a building's façade, depending on the time of day or season. The Totems demo, produced by injecting liquid melanin into a 3D-printed transparent block to manifest flesh-colored curls and plumes, is like so much in the exhibition, captivating, wonderful, and strange.

    Material Ecology seeks to produce 'smart objects that respond to their environment and function more like bodies than manufactured entities, accommodating multiple functions rather than just one.' The 'Armour' demo is a case in point: it is Oxman's answer to the classic I-beam, a ubiquitous and fundamental component in modern architecture and an unmistakable symbol of the Industrial Revolution. The exhibition offers us only a small-scale prototype, but the idea is clear enough: Oxman's Armour is effectively a beam designed to function as both skin and structure simultaneously. 'Stiff structural components are embedded in a soft skin' — so that the design is capable of carrying vertical, horizontal, and rotational loads, while the beam's sectional profile and structural thickness can be modified according to the anticipated load.

    Material Ecology represents an approach to design that is non-human centered. This principle carries many implications, but it is central for grasping the ethical achievement of Oxman and Mediated Matter. As Oxman observes, 'The group considers all living creatures as equals.' The aim is 'to shift human-centric design to a design culture focused on conserving, improving, and augmenting the natural environment through novel technological developments.' In short, material ecology breaks decisively with the kind of anthropocentrism which has led to untold environmental devastation and the irretrievable loss of countless species and instead adopts a lateral rather than hierarchical relationship to non-human others.

    Oxman's approach to design is ultimately an embrace of 'co-culture over single organism culture.' This fundamental ethical principle requires not only the recognition of biodiversity but underscores our entanglement and the ineliminable inter-dependency among individuals and species. Material Ecology offers us a way into the future that answers some of our deepest needs, and the needs of the countless species with which we share this planet. It posits a way of addressing some of our gravest environmental concerns — and does so by harnessing the creative energy that unites all Life. The mutual, inter-species collaboration which Oxman envisions has the potential to transform the face of our cities and communities and to imbue them with an almost other-worldly yet natural beauty. As we hurtle towards an uncertain future, Oxman's vision suggests a way of interacting with and reshaping our world that we need now more than ever.

    Sam Ben-Meir is a professor of philosophy and world religions at Mercy College in New York City

    Source : https://taarifa.rw/material-ecology-neri-oxman-at-the-museum-of-modern-art/

  • Umufaransa Bahloul Djilali ni we wagizwe Umutoza mushya wa Mukura Victory Sports #Rwanda #RwOT via @kigalitoday #rwanda #RwOT

    Bahloul Djilali ni we wagizwe umutoza mushya wa Mukura Victory Sports
    Bahloul Djilali ni we wagizwe umutoza mushya wa Mukura Victory Sports

    Kuri uyu wa gatatu, umuyobozi ushinzwe abakozi muri Mukura Gasana Jerome, yahamirije KT Radio ko bamaze gusinyisha uyu mutoza ugiye gukorera bwa mbere mu Rwanda.

    Abajijwe impamvu bamutoranyije, yavuze ko bagendeye ku bunararibonye afite aho yakinnye mu makipe atandukanye mu Bufaransa , atoza mu bihugu nka Senegal, Cote d’Ivoire, Oman na Arabie Saoudite .

    Uyu mugabo w’Umufaransa w’imyaka 38 ariko unafite inkomoko mu gihugu cya Algeria, Mukura ivuga ko igendeye ku bunararibonye bwe basanze azafasha Mukura kwegukana igikombe cya shampiyona cyangwa igikombe cy’Amahoro ari na byo bamusabye kugira ngo iyi kipe izongere isohokere igihugu.

    Djilali Bahloul wamaze gushyira umukono ku masezerano, nk’uko ubuyobozi bwa Mukura bwabitangaje mu kiganiro bwagiranye na KT Radio, agomba guhita yerekeza mu Karere ka Huye aho azatura kugira ngo anakomeze afatanye n’ubuyobozi gutegura umwaka utaha w’imikino.

    Umutoza mushya wa MVS, yamaze gusinya amasezerano
    Umutoza mushya wa MVS, yamaze gusinya amasezerano

    Bahloul Djilali ni umutoza wagiye anyura mu bihugu bitandukanye birimo Cote d’Ivoire aho yatoje ikipe yaho yitwa Stade d’Abidjan, yatoje kandi ikipe ya ASC Linguère yo muri Senegal n’amakipe yo mu bihugu by’abarabu nka Sohar SC na Saham Club zo muri Oman, kimwe n’ikipe Al-Nahda yo muri Arabie Saoudite na Al-Ahli yo muri Quatar.

    Abdelkader Djilali Bahloul ni umutoza ufite ubwenegihugu bw’u Bufaransa, ariko wavukiye iwabo muri Algeria aza kuhava afite imyaka umunani gusa yerekeza mu Bufaransa mu Mujyi wa Marseille, kuva ubwo kugeza ku myaka 38 afite ubu.


    source https://www.kigalitoday.com/imikino-11/football/article/umufaransa-bahloul-djilali-ni-we-wagizwe-umutoza-mushya-wa-mukura-victory-sports

  • Ibizamini by’Icyongereza abarimu bakora ntawe bigamije kwirukana mu kazi – MINEDUC #Rwanda #RwOT via @kigalitoday #rwanda #RwOT

    Minisitiri w
    Minisitiri w’Uburezi Dr uwamariya Valentine

    Ibyo ni ibyagarutsweho na Minisitiri w’Uburezi, Dr Valentine Uwamariya, ubwo yari mu kiganiro ‘Ubyumva Ute’ cya KT Radio ku wa Kabiri tariki 6 Ukwakira 2020, cyibanze ku myiteguro y’itangira ry’amashuri.

    Ibyo bizamini byatangiye gukorwa ku wa Kabiri tariki ya 06 Ukwakira 2020, bitangirira mu Mujyi wa Kigali, ariko bikazakomereza mu bindi bice by’igihugu.

    Minisitiri Uwamariya avuga ko icyo kizamini cyakuruye impaka aho hari abibaza ko cyaba kigamije kwirukana abo kizatsinda, ahubwo we akabahumuriza.

    Agira ati “Iki kizamini cyakuruye impaka cyane, bamwe bati barashaka ko abazagitsindwa bahagarikwa mu kazi ariko si cyo kigamije. Muzi ko tugiye gutangira kwigisha mu Cyongereza kuva mu wa mbere w’amashuri abanza, ubundi wasangaga abana barangiza abanza Icyongereza ndetse n’Ikinyarwanda nta rurimi na rumwe bazi neza”.

    Ati “Iki kizamini kirimo gukorwa ni icyo gushyira abarimu mu byiciro bityo tubahugure mu rurimi rw’Icyongereza, si ikizamini kije kugira abarimu gikura mu kazi. Ni ukugira ngo kidufashe gutegura amahugurwa ajyanye n’icyiciro umuntu arimo. Bagifate nk’isuzumabumenyi muri urwo rurimi nk’irizakorerwa abanyeshuri nibatangira kwiga”.

    Asaba kandi abarimu bose kwitabira ayo mahugurwa, cyane ko bazi ko amabwiriza avuga ko bagomba kwigisha mu Cyongereza.

    Ati “Buriya ikintu cyose kugira ngo ukimenye bisaba kugikunda ukagishyiramo imbaraga, abarimu bacu rero ndabasaba kubyitabira. Niba uzi ko uri mwarimu kandi amabwiriza akavuga ko ugomba kwigisha mu Cyongereza, wagombye kuba wikorera amahugurwa ubwawe hejuru y’ayo ugenerwa”.

    Minisitiri Uwamariya na we yitanzeho urugero rw’uko yagowe no guhindagura indimi mu myigire ye kuko yize mu Gifaransa, ariko ngo abasha kubyikuramo neza.

    Ati “Amashuri abanza yose nayize mu Kinyarwanda kandi ayisumbuye nagombaga kuyiga mu Gifaransa. Ngiye muri kaminuza, icyiciro cya mbere niga mu Gifaransa na ho mu cya kabiri niga mu Cyongereza ndetse nsabwa no kwigisha mu Cyongereza kuko nari mwarimu muri kaminuza, udakoze ibishoboka byose ngo wige ururimi mu kazi ukora buri munsi byaba ari ikibazo”.

    Yongeraho ko ururimi iyo umuntu ataruzi neza, bigaragara nk’aho n’ibyo yigisha atabizi neza, ari yo mpamvu abarimu basabwa gushyiramo ingufu.

    Ati “Icyongereza tugishyiremo ingufu, dutangirane na cyo mu mwaka wa mbere, n’abarimu bemere uwo musaraba bakore ibishoboka byose bihugure, cyane ko atari ugutangirira kuri zero. Umuntu abishatse mu gihe gito yaba akidudubiza, gusa iyo umuntu atabonye ikimusunika na none ntabwo ashyiramo za mbaraga koko”.

    Ati “Si byiza rero ko nyuma y’amahugurwa twazakora irindi suzuma tugasanga uracyari hahandi, ururimi ni ikintu cy’ingenzi cyane. Ushobora no kuba uzi ibintu ariko utabasha kubisobanura neza, umuntu akagira ngo nta byo uzi kandi ubizi, n’abarimu bacu ni beza cyane ariko kubera za mbogamizi z’ururimi ntibabashe gusobanurira abana, twemere ko ari ikibazo bityo aya mahugurwa tuyahe agaciro”.

    Avuga kandi ko impinduka buri gihe zigora, cyane cyane nko kuri abo zitangiriyeho ariko ngo ubushake ni bwo buzatuma ikibazo gikemuka.


    source https://www.kigalitoday.com/uburezi/ibikorwa-by-uburezi/article/ibizamini-by-icyongereza-abarimu-bakora-ntawe-bigamije-kwirukana-mu-kazi-mineduc

  • Judi Rever Umunya Canada wahagurukiye guhakana no gupfobya Jenoside yakorewe Abatutsi, yahawe akato, ahezwa mu ruhando rw'abanyamakuru b'ibihangange!! #rwanda #RwOT

    Buri mwaka mu Bufaransa hategurwa umuhango ukomeye witwa'Bayeux Calvados-Normandy Award ', ugatumirwamo abanyamakuru b'ibihangange , cyane cyane abataye bakanatangaza amakuru ajyanye n'intambara n'ubushyamirane hirya no hino ku isi. Uyu Judi Rever rero, umunya Canada wanga uRwanda urunuka, yari yashyashyanye, yibwira ko azatumirwa muri uwo muhango, kuko ngo ari 'impuguke' mu bibazo by'akarere k' Ibiyaga Bigari, by'umwihariko iby'uRwanda.

    Ku munota wa nyuma , yamenyeshejwe ko atari mu batumirwa, ababikurikiranira hafi bakaba baduhishuriye ko byatewe n'inkuru ndetse n'ibitabo adasiba gusohora ahakana byeruye Jenoside yakorewe Abatutsi, Iyo atumirwa rero ngo byari kuba ari ikimwaro ku bategura umuhango, batifuza ko witabirwa n'imyanda ibonetse yose.

    Judi Rever yamamaye(bigayitse) agerageza kugira abere abajenosideri ruharwa, nka Théoneste Bagosora, Matayo Ngirumpatse, Edouard Karemera, JPaul Akayezu wakatiwe mbere y'abandi, n'izindi Nterahamwe-mpuzamugambi zamaze guhamwa n'icyaha biremereye. Akimara kumenya ko ubutumire bwe buteshejwe agaciro , Judi Rever yirukiye ku mbuga nkoranyambaga, maze yibasira abategura uwo muhango, avuga ko batigenga, ngo kuko kutamutumira byatewe n'igitutu bashyizweho n'abantu atavuze amazina.

    Abasomye ibyo yanditse nabo ntibamurebeye izuba, kuko benshi cyane bahise bamusubiza ko aho kugira uwo yikoma, yagombye kwikoma umutima we umutegeka gukora ibidakwiye umuntu wiyita umunyamakuru mpuzamahanga  Bamwibukije ko Jenoside ari icyaha gikorerwa isi yose, ko rero ibyo kuyihakana bitababaza Abanyarwanda gusa, ko ahubwo bibaza umuntu wese ushyira mu gaciro.

    Bamwe mu bakomeje kunenga imyitwarire igayitse ya Judi Rever, harimo Linda Melvern, usobanukiwe cyane ibijyanye na Jenoside yakorewe Abatutsi, kuko yakoze mu bushinjacyaha bw'urukiko mpuzamahanga rwashyiriweho uRwanda, Yamaganye kenshi Judi Rever ukoresha imvugo nk'iza Augustin Bizimungu, n'abandi bafunze kubera uruhare rwabo muri Jenoside yakorewe Abatutsi.
    Ibi biragaragaza rero ko abahakana bakanapfobya Jenoside yakorewe Abatutsi bagombye kubona ko bakora ubusa, kuko isi yose yamaze kumenya bidashidikanywaho ko yateguwe ikanashyirwa mu bikorwa, n' ababigizemo uruhare bose, Judi Rever rero arahomera iyonkeje ,ubwo na bagenzi be batangiye kumwamagana, bakanamuha akato. Erega ukuri kuratinda ariko ntiguhera!!

    The post Judi Rever Umunya Canada wahagurukiye guhakana no gupfobya Jenoside yakorewe Abatutsi, yahawe akato, ahezwa mu ruhando rw'abanyamakuru b'ibihangange!! appeared first on RUSHYASHYA.

    Source : https://rushyashya.net/judi-rever-umunya-canada-wahagurukiye-guhakana-no-gupfobya-jenoside-yakorewe-abatutsi-yahawe-akato-ahezwa-mu-ruhando-rwabanyamakuru-bibihangange/

  • CMI muri Uganda mu gisebo n'akangaratete nyuma y'ifatwa ry'Abapagasi ba RNC mu Karere ka Mubende #rwanda #RwOT

    Polisi muri Uganda iherutse guta muri yombi abamamazabikorwa ba RNC ya Kayumba Nyamwasa, aho byabanje kuyobera bamwe mubapolisi basaga nkaho batazi ko ubutegetsi bwa Uganda aribwo buha RNC inkunga, kuborohereza, no kwemerera gukorera muri Uganda mu mudendezo. Umuyobozi wa CMI, Abel Kandiho yabarwanyeho icyo akora kugira ngo barekurwe.

    Amakuru yakomeje gucicikana avuga ko abapolisi bo mu Karere ka Mubende ho muri Uganda bataye muri yombi abamamazabikorwa umunani bo muri RNC ya Kayumba Nyamwasa mu gihe bari bateraniye inama ku kigo cy'amashuri abanza ya Kalungi, giherereye ahitwa Lubali. Ibi bikaba byarabaye mu kwezi gushize ku itariki ya 28.

    Amakuru yizewe dufite ni uko Iperereza rya Gisirikare rya Uganda, CMI, rihawe amabwiriza na Perezida Museveni, ryashyizemo ingufu mu gutiza umurindi umutwe w'Iterabwoba wa RNC kugira ngo ukore wisanzuye mu mugambi wabo muremure ubara ubukeye, mbese wa ntawo wo kwifuza guhungabanya umutekano no gukuraho ubuyobozi bw'u Rwanda.
    Byakomeje kuvugwa ko abarwanyi ba RNC bari mu mashyamba yo mu burasirazuba bwa Kongo bamwe bagwayo abandi baratatana baza gusanga barahubutse ni uko Uganda ihitamo gufasha Kayumba Nyamwasa guhuza abanyamuryango be no kubashakira amahugurwa kugira ngo bakomeze guhungabanya umutekano w'u Rwanda
    Nk'uko amakuru yacu yizewe abitangaza, abakada ba RNC batawe muri yombi ni Nzayisenga Athanase, Bakunzi Bernard, Kasimu, Mugema Fred, Ngendahimana James, Nzeyimana Eric, Byaruhanga Robert na Gahungahirwe Vianney bashingiye ku byo bavuze ndetse n'ibimenyetso biboneka kuri telefone zabo na mudasobwa igendanwa, Polisi ya Lubali yahise itangiza dosiye maze abantu umunani bafungirwa kuri sitasiyo ya polisi yaho. Amakuru akomeza avuga ko avuga ko iryo tsinda ryari riyobowe na Kasimu na Nzeyimana Eric babiri mu bagabo bafashwe basanzwe bakorera RNC boherejwe na Frank Ntwari baturutse muri Nyakivala.

    Tubibutse ko Ntwari ari 'Komiseri w'Urubyiruko' muri RNC ariko muri iyi minsi asa nkaho yinjiye mu nshingano za Ben Rutabana barigishije, wari komiseri ushinzwe kongerera ubushobozi ibyihebe bya RNC (ashinzwe no gushaka abakozi), Rutabana kuva muri Nzeri umwaka ushize yaburiwe irengero muri Uganda, nyuma yo guterana amagambo na Nyamwasa na muramu we Ntwari Frank.
    Ni mu gihe kandi abo bayoboke bombi boherejwe na Ntwari hamwe n'abasirikare batandatu bafatwaga bagafungwa, babwiye abapolisi ko koko bakorana na RNC. Ariko, igihe CMI yabonaga amakuru yategetse abapolisikureka iyo dosiye bakayibaha bakayikurikiranira.

    Kuva icyo gihe, abo bapagasi ba RNC barekuwe igitaraganya bitegetswe na CMI. Abasesenguzi ntibabuze kubona ko ibintu byahindutse nk'uko bigaragara mu rujijo no kutumvikana hagati y'inzego z'umutekano za Uganda ku bijyanye n'ibikorwa bya RNC muri Uganda. Ikigaragara ni uko CMI ikorana byeruye na RNC, ikanorohereza ibikorwa byose by'abatifuriza ineza igihugu cy' u Rwanda
    Iki gikorwa cyakozwe na CMI ni kimwe mu bindi isanzwe ikora binyuranyije n'amasezerano yashyizweho umukono muri Kanama umwaka ushize i Luanda, muri Angola, hagati ya ba perezida Kagame na Museveni, kandi byahamijwe n'abakuru b'ibihugu bya Angola na Kongo zombi.

    Aya masezerano yari yatumijweho muri gahunda ya Perezida Laurenco wa Angola na Tshisekedi wa DRC yo guhuza umubano hagati ya Uganda n'u Rwanda, amasezerano yashimangiraga ko hagomba kubaho kwirinda ibikorwa byo guhungabanya umutekano cyangwa guhirika ubutegetsi bw'igihugu gituranyi icyo ari cyo cyose , kimwe n'ibikorwa nko gutera inkunga imitwe irwanya ubutegetsi no kudatanga amahugurwa yo guhungabanya umutekano.

    Uganda yakoze ibinyuranye n'aya masezerano, kuko amakuru avuga ko yakomeje gushyigikira no gutera inkunga umutwe wa RNC kuko ibikorwa byose bakora bigamije guhungabanya umutekano w'u Rwanda. Dore nk'ubu Uganda iherutse kubaka Ikigo gitanga Imyitozo ku bayoboke ba RNC kugira ngo kibahe amahugurwa kuko babonye ko RNC yifitemo guhuzagurika

    Icyo kigo cyatangiye cyigisha abakozi ba RNC cyikaba giherereye Bugolobi, , ku gahanda ka 21, Kampala, Amahugurwa akaba atangwa na CMI ndetse abo bantu umunani bafatiwe Mubende bikaba bivugwa ko wari umusaruro w'icyo kigo.

    The post CMI muri Uganda mu gisebo n'akangaratete nyuma y'ifatwa ry'Abapagasi ba RNC mu Karere ka Mubende appeared first on RUSHYASHYA.

    Source : https://rushyashya.net/cmi-muri-uganda-mu-gisebo-nakangaratete-nyuma-yifatwa-ryabapagasi-ba-rnc-mu-karere-ka-mubende/