Author: webrwanda

  • Pan African Parliament Assess Impact Of #COVID-19 On Human Rights #rwanda #RwOT

    The Pan-African Parliament (PAP) has reiterated that respect for human rights across the spectrum including economic, social, civil and political rights, will be critical to a successful public health response to the Covid-19 pandemic in Africa.

    The call was made at the occasion of a webinar on the impact of Covid-19 on upholding human rights in Africa, held on 28 July 2020.

    The virtual engagement sought to contextualise the centrality of human rights in dealing with health disasters, and the role of an informed legislature in addressing the human rights challenges arising from such pandemics, especially in the context of Covid-19.

    Moderated by Hon. Mephato REATILE, the webinar also aimed to identify the human rights violations that are likely to occur in Africa during COVID-19 and to promote parliamentary involvement in the upholding of human rights during pandemics.

    Chief Fortune CHARUMBIRA, Vice President of the PAP, noted that that human rights transgressions have featured extensively in most African countries as part of the response to the COVID-19 pandemic.

    He further called on African Parliamentarians to hold governments accountable to their commitments to continental and international human rights instruments.

    As part of its mandate, the PAP is called upon to promote human and peoples’ rights, consolidate democratic institutions and the democratic culture, good governance, transparency and the rule of law by all organs of the union, regional economic communities and member states.

    “Our obligation remains to ensure that our states protect and promote human rights for all groups especially the vulnerable. This is imperative at this time to assist societies to emerge more resilient from this pandemic,” said Charumbira.

    Amb. Salah HAMMAD, Head of the African Governance Architecture (AGA) Secretariat within the African Union Commission Department of Political Affairs, addressed the webinar on the African Union (AU) Human Rights Mechanisms that protect citizens against abuse of power during health emergencies.

    Amb.Hammad reminded participants that the COVID-19 pandemic has forced AU member states to use unusual methods of governance to address the health crisis.

    Areas of human rights, justice and rule of law as well as democracy and constitutionalism have suffered setbacks as part of states of emergency declared to combat the COVID-19 pandemic in African countries.

    In the light of this, AU mechanisms, organs and institutions are working closely to provide technical support to member states in the fight against COVID-19 through a human rights-based approach. 

    “The approach seeks to mainstream specific areas of focus including human rights, human security, gender equality, youth empowerment and women inclusion as well as protection and promotion of the rights of marginalized groups such as children, cultural minority and old persons among others,” said Amb. Hammad.

    It was recalled that in October 2019, the PAP Plenary adopted the Model Law on Policing in Africa, which establishes guidelines for law enforcement agencies engagement with state, community and oversight actors.

    It envisages and prioritizes the protection of life, liberty, security, and upholding the rule of law and human rights.

    The PAP has previously hailed the AU for endorsing a joint continental strategy to combat Covid-19, complementing efforts by member states and the regional economic communities by providing the public health platform.

    Dr. Raji TAJUDEEN, Africa CDCs’ Head for Public Health and Research told the meeting that the continental coordination of COVID-19 by the institution has focused on the socio-economic impact of the pandemic on vulnerable populations.

    He also highlighted efforts made to address stigma and discrimination in access to healthcare and funds made available as part of the fight against pandemics in general.

    Ms Patience Mungwari MPANI, Project Manager: Women’s Right Unit at the Centre for Human Rights (University of Pretoria), shone the light on the plight of women and old persons.

    She emphasized that the COVID-19 pandemic has exacerbated existing inequalities.

    ‘Mitigation strategies need to take into account the fact that certain categories are more exposed than others.

    In the case old people, they usually carry underlying health problems and merit specific attention in these times.

    On the other hand, it is important to highlight the inability of women to access social care in times of COVID-19 as they are also confronted with gender-based and domestic violence during these times.

    Kudakwashe DUBE, CEO of Africa Disability Alliance (ADA) delved on the predicament of persons with disabilities.

    According to Dube, Persons this group generally has more health-care needs than others and are therefore more vulnerable to the impact of low quality or inaccessible health-care services than others.

    “We must ensure that people with disabilities are not left behind during the COVID-19 outbreak and that they are treated with respect, dignity and without discrimination.”

    PAP has passed the African Model law on Disability, which provides a legal and institutional framework for the protection and promotion of the rights of persons with disabilities.

    Drafted in line with the existing international and regional, legal and policy instruments, these strides were made by the PAP in upholding its commitment to protecting the rights of every citizen of this continent.

    Bonolo MAKGALE, Project Coordinator: Democracy, Transparency and Digital Rights Unit at the Centre for Human Rights, underscored the role of Parliamentarians in protecting human rights during pandemics.

    “Parliamentarians need to strengthen checks and balances to ensure that the health burden caused by Covid-19 is not worsened by human rights violations across the continent. African Parliamentarians are therefore called upon to protect human rights during pandemics by actively being involved in providing legislative guidance and parameters to emergency measures put in place by governments. Once these parameters have been established, Parliamentarians should monitor the implementation phase and use their oversight powers to safeguard the rights of the citizens.” she said. 

    source https://taarifa.rw/pan-african-parliament-assess-impact-of-covid-19-on-human-rights/

  • Pastor Christopher Ndayisenga yashyize hanze y’indirimbo nshya yise “Africa” #rwanda #RwOT

    Pastor Ndayisenga Christopher ufite ubuhanga mu gucuranga Saxophone yashyize hanze indirimbo nshya yise “Africa” iratabariza umugabane nyuma y’ibibazo bitandukanye wahuye nabyo n’ibyo ugifite.
  • Umusingi w’ibikorwa byubakiyeho iterambere ry’igihugu mu ndorerwamo y’Abanyarwanda baba mu mahanga #rwanda #RwOT

    Imyaka 26 ishize yaranzwe n’umuvuduko udasanzwe w’iterambere ridaheza kuri bose. Kuri ubu intambwe u Rwanda rwateye ivugwa na benshi barimo Abanyarwanda n’abanyamahanga ndetse n’ab’ibyiciro bitandukanye kuva ku bana bato kugera ku basheshe akanguhe ku Banyarwanda n’ishema bakesha ubuyobozi bwiza.
  • Yanteye inda antegeka kuyikuramo ndabyanga ahita anyanga none ndashaka umuhungu twakundana tugafatanya kurera umwana. #rwanda #RwOT

    Nitwa Ihirwe Emma mfite imyaka 27 ntuye i Kigali. Umwaka wa 2018 ugitangira namenyanye n’umuhungu, bitangira ari ubushuti busanzwe ariko haciyemo amezi make ansaba ko twakundana ndabyemera. Twarakundanaga cyane yari yaransezeranyije ko ntacyo nzamuburana niyo mpamvu nanjye umunsi yansabye ko turyamana sinigeze nzuyaza kuko nari naratangiye kumva ko ndi umugore we. Nyuma yo kuryamana nawe urukundo rwacu rwarakomeje ndetse rufata indi ntera, ibintu byaje kuba bibi ubwo namubwiraga ko ntwite. Nawe ubwe yari abizi ko inda ari iye, ariko iyo nkuru ntiyigeze imushimisha kuko yahise ambwira ko nta gahunda yo kubyara afite ndetse ko nta na gahunda yo gushaka umugore afite. Niyo mpamvu yahise antegeka ko iyo nda ngomba kuyikuramo ndabyanga. Njye kubwanjye igitekerezo cyo gukuramo inda sinigeze nkigira cyane ko numva ko uyu mwana ntwite ari umugisha, ko kumubona ari amahirwe cyane ko hari benshi bifuje kubyara bakaba barabibuze. Ikindi nuko kumubyarira byari binshimishije cyane kuko naramukundaga, nakomeje kwibaza igituma ampatira gukuramo inda kandi ari we afite ubushobozi buhagije bwo kurera umwana kandi nanjye ubushobozi ndabufite kuko mfite akazi keza, ubwo rero naje kumenya ko icyabimuteye ari uko afite undi mukobwa bakundana ndetse ko ari we bari gupanga kubana. Niyo mpamvu nanjye nshaka umuhungu twakundana ndetse tukabana akaba papa w’umwana wanjye kugira ngo umwana wanjye atazitwa ikinyendaro. Nawe abaye afite umwana ntakibazo nanjye namufata nk’uwanjye nkamwitaho nkamubera mama. Uwakumva twahuza cyangwa uwakumva hari ikindi kibazo yambaza mbere yo gufata umwanzuro yanyandkira inbox.

    Kumwandikira inbox Kanda Hano wiyandikishe mu bashaka umukunzi nurangiza kwiyandikisha Ukande hano maze nubona izina rye urikandeho uhite ukanda ahanditse “Message” maze umwoherereze ubutumwa. Niba waramaze kwiyandikisha mu bashaka umukunzi Kanda hano maze nubona izina rye urikandeho uhite ukanda ahanditse “Message” maze umwoherereze ubutumwa cyangwa ukande kuri Chat muganire mu ibanga rikomeye murebana imbonankubone ku ikoranabuhanga rya Webcam.

    *
    *
    http://dlvr.it/RcdvQw

  • Umuhungu twendaga kubana umukobwa bararanye yanze gutaha ahita amubera umugore. #rwanda #RwOT

    Nitwa Niwebyiringiro Dalia Mu buzima bwanjye nakunze rimwe, nkunda umusore mwimariramo. Uwo musore twari tumaze imyaka irenga 4 dukundana maze dutangira gupanga ubukwe. Ariko hagati aho ngo yari afite umukobwa w’umunyabirori bajyaga bakunda gusohokana nijoro mu tubyiniro bakajya kubyina, bavayo bakararana bagasambana. Gusa njye ntabyo nari nzi ndetse n’ukuntu namubonaga sinabimukekeraga. Uwo mukobwa n’ubwo basambanaga ariko ntibakundanaga ntakindi bapfanaga uretse amafaranga, kuko iyo babaga basohokanye cyangwa basambanye yaramwishyuraga. Uwo mukobwa kandi yari afite abandi basore benshi basambanaga nabo bakamwishyura urebye yarigurishaga. Ubwo buzima rero bari babumazemo igihe ndetse baramaze kumenyerana cyane kuburyo uwo mukobwa we byageze aho atangira gukunda cheri wanjye ndetse bituma abandi yasambanaga nabo abareka akajya abikorana na cheri wanjye gusa. Ubwo rero twari turimo dupanga ubukwe, cheri wanjye yabwiye uwo mukobwa ko agiye gushaka umugore bityo rero ko bagomba gusohokana inshuro ya nyuma bagasezeranaho kuko nyuma y’ubukwe batazongera kubonana. Iyo nshuro ya nyuma rero yo gusezeranaho, uwo mukobwa yaje yabipanze, maze barasohoka nk’ibisanzwe bajya kunywa inzoga no kubyina batashye bararyama, bukeneye umukobwa abyuka akora amasuku. Aho umusore yabyukiye yabajije umukobwa impamvu atatashye umukobwa amubwira ko nta gahunda yo gutaha afite ahubwo ahita ahamagara abakobwa yabanaga nabo ababwira ko yabaye umugore bamuzanira ibintu bye byose. Umusore yabuze uko abigenza yemera kwirengera ingaruka z’ibyaha bye, abana n’uwo mukobwa maze njye nsigara ndirira mu myotsi. Ubu rero ndashaka umusore wampoza, byaba byiza abaye ari umusore wanyuze mu gikomere nk’icyanjye akaba yarakunze umukobwa umuca inyuma, uwo musore niwe utazanca inyuma kuko azi ukuntu bibabaza. Abaye afite akazi byaba byiza ariko atanagafite nta kibazo kuko njye mfite iduka ricuruza imyenda twafatikanya tugatera imbere.  Niba ahari anyandikire inbox.

    Kumwandikira inbox Kanda Hano wiyandikishe mu bashaka umukunzi nurangiza kwiyandikisha Ukande hano maze nubona izina rye urikandeho uhite ukanda ahanditse “Message” maze umwoherereze ubutumwa. Niba waramaze kwiyandikisha mu bashaka umukunzi Kanda hano maze nubona izina rye urikandeho uhite ukanda ahanditse “Message” maze umwoherereze ubutumwa cyangwa ukande kuri Chat muganire mu ibanga rikomeye murebana imbonankubone ku ikoranabuhanga rya Webcam.
    http://dlvr.it/RcdvTd

  • Ibyemezo by’Inama y’Abaminisitiri yo ku wa 29 Nyakanga 2020 #rwanda #RwOT

    1. Inama y’Abaminisitiri yemeje imyanzuro y’Inama y’Abaminisitiri yateranye ku wa 15/07/2020.

    2. Inama y’Abaminisitiri yasabye Abanyarwanda kutirara na gato, ahubwo bakongera imbaraga mu kubahiriza amabwiriza yo kwirinda icyorezo cya COVID-19. Abantu bose barasabwa kugabanya ingendo zitari ngombwa harimo no kugabanya gusurana mu miryango igihe bidakenewe.

    3. Inama y’Abaminisitiri yasuzumye ingamba zafashwe zo gukumira ikwirakwira ry’Icyorezo cya COVID-19, yemeza n’ingamba zigomba gukurikizwa.

    Izi ngamba zizongera kuvugururwa nyuma y’iminsi 15, hashingiwe ku isesengura ry’inzego z’ubuzima.

    - Ingamba rusange zo kwirinda indwara ya COVID-19

    a. Gahunda yo gupima abantu COVID-19 izakomeza mu gihugu hose.

    b. Udupfukamunwa tuzakomeza kwambarwa neza igihe cyose umuntu agiye aho ahurira n’abandi bantu.

    c. Serivisi zose zemerewe gukora zizakomeza kubahiriza amabwiriza atangwa n’inzego z’ubuzima (gukaraba intoki, kwambara udupfukamunwa, gusiga intera hagati y’umuntu n’undi).

    d. Abacuruzi bose barakangurirwa kwemera kwishyurwa hakoreshejwe ikoranabuhanga nka bumwe mu buryo bwo kwishyurana.

    e. Ingendo zirabujijwe guhera saa tatu z’ijoro (9:00 pm) kugeza saa kumi n’imwe za mu gitondo (5:00 am).

    - Serivisi zemerewe gukora

    a. Insengero zemerewe gukora serivisi z’ingenzi hakurikijwe amabwiriza yatanzwe na Minisitiri w’Ubutegetsi bw’Igihugu.

    b. Ibikorwa by’Inzego za Leta n’iby’abikorera bizakomeza, ariko buri rwego rugakoresha abakozi b’ingenzi, abandi bagakomeza gukorera mu rugo.

    c. Ubukerarugendo buzakomeza. Ikibuga cy’Indege Mpuzamahanga cya Kigali kizasubukura ingendo ku itariki ya 1 Kanama 2020.

    d. Hoteli zizakomeza gukora ndetse zemerewe no kwakira inama, hubahirizwa amabwiriza yo kwirinda COVID-19. Hoteli zirashishikarizwa kandi kugira uruhare mu bukerarugendo bw’imbere mu gihugu.

    e. Ingendo hagati mu Karere ka Rusizi ku bahatuye zizakomeza, ariko ingendo zo kujya no kuva muri ako Karere ka Rusizi zirabujijwe, uretse amakamyo atwaye ibicuruzwa.

    f. Ibikorwa bya siporo zikorerwa hanze abantu bategeranye bizakomeza. Icyakora siporo ikorewe mu nyubako z’imyidagaduro (gyms) irabujijwe.

    g. Moto zizakomeza gutwara abagenzi, uretse mu duce twashyizwe muri gahunda ya Guma mu Rugo (lockdown). Abatwara moto barasabwa kubahiriza amabwiriza y’isuku no kwambara udupfukamunwa buri gihe.

    h. Ishyingirwa rikorewe imbere y’Ubuyobozi rizakomeza ariko ryitabirwe n’abantu batarenze 15. Imihango y’idini yo gushyingira ikorerwa mu nsengero izakomeza, ariko ikitabirwa n’abantu batarenze 30.

    i. Imihango y’idini yo guherekeza/gusezera uwapfuye mu nsengero izakomeza, ariko ikitabirwa n’abantu batarenze 30. Imihango yo gushyingura nayo ntigomba kurenza abantu 30.

    - Serivisi zizakomeza gufunga

    a. Imipaka yo ku butaka izakomeza gufungwa, uretse ubwikorezi bw’ibicuruzwa (cargo trucks). Abanyarwanda n’abandi bantu basanzwe batuye mu Rwanda bemerewe gutahuka.

    b. Amashuri azakomeza gufunga kugeza muri Nzeri 2020.

    c. Amateraniro rusange cyangwa mu ngo arabujijwe uretse kwitabira ikiriyo.Ikiriyo ntikigomba kwitabirwa n’abantu barenze 15 icyarimwe.

    d. Ibikorwa by’imikino y’amahirwe bizakomeza gufunga.

    e. Utubari tuzakomeza gufunga.

    4. Inama y’Abaminisitiri yagejejweho icyerekezo 2050 (Vision 2050).

    5. Inama y’Abaminisitiri yemeje ibi bikurikira :

    Igishushanyombonera cy’imikoreshereze no kubyaza umusaruro ubutaka ku rwego rw’Igihugu.

    Politiki ya siporo mu mashuri.

    Iteka rya Perezida rishyiraho Urwego rw’Igihugu rushinzwe Imfungwa n’Abagororwa.
    Iteka rya Minisitiri w’Intebe ritanga ubutaka buri mu mutungo bwite wa Leta mu rwego rw’ishoramari.

    6. Inama y’Abaminisitiri yemeje abahagararira ibihugu byabo n’Imiryango Mpuzamahanga mu Rwanda bakurikira :

    Amir Mohammad Khan : Ambasaderi wa Repubulika ya Kiyisilamu ya Pakistan mu Rwanda ufite icyicaro i Kigali.

    Rolande Pryce : Uhagarariye Banki y’Isi mu Rwanda ufite icyicaro i Kigali.
    Maxwell Gomera : Uhagarariye Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye Rishinzwe Iterambere (UNDP) mu Rwanda ufite icyicaro i Kigali.

    7. Minisitiri w’Urubyiruko n’Umuco yamenyesheje Inama y’Abaminisitiri gahunda yo kwizihiza Umunsi Mukuru w’Umuganura uzaba ku itariki ya 07 Kanama 2020.

    Insanganyamatsiko y’uyu mwaka ni : “Umuganura, isoko y’ubumwe n’ishingiro ryo kwigira”.

    Bikorewe i Kigali, ku wa 29 Nyakanga 2020.

    Dr. Edouard Ngirente, Minisitiri w’Intebe

    source http://www.ukwezi.rw/mu-rwanda/3/article/Ibyemezo-by-Inama-y-Abaminisitiri-yo-ku-wa-29-Nyakanga-2020

  • Gusambana na Boss wanjye byatumye ubukwe bwanjye bupfa none ndashaka umusore twakundana tukabana. #rwanda #RwOT

    Nitwa Abahire Francine mfite imyaka 30. Nkirangiza kwiga nahise mbona akazi, ngira amahirwe mbona umukoresha mwiza, ugira umutima mwiza. Ikibazo cyose nagiraga yagifataga nk’icye kandi sinjye gusa ahubwo ni abakozi twese. Kuko nk’uwagiraga ibyago agapfusha umuntu, wasangaga boss byamuhangayikishije, akitanga cyane, ibikenewe byose mu gushyingura uwo muntu bikaboneka. Kimwe n’iyo umuntu dukorana yabaga afite ubukwe, boss wasangaga bisa nk’aho ari nk’ubukwe bw’umuvandimwe we, ibintu byose akabyirukamo. Abakozi be twese yadufataga neza cyane, iyo nabaga narwaye wasangaga yahangayitse, akambaza uko meze akamvuza kugeza nkize.

    Akazi kanjye nagakoraga neza, sinakoreraga ijisho kandi nakoraga ntareba ku isaha, kuko hari inshuro nyinshi amasaha yo gutaha yageraga njye sintahe nkasigara mukazi. Boss yabonye ubwitange bwanjye, anyongeza umushaha, ndetse yabona nasigaye mu kazi nijoro nkora akaza akanganiriza kugira ngo ubwoba butanyica. Uko kuganira nibyo byatumye dutangira kugirana ubushuti bwihariye, atangira kujya anganiriza amabanga yo mu rugo rwe, akambwira amabanga ahishe ku mutima we nanjye nkamubwira ahishe ku mutima wanjye. Igihe kimwe njye n’abandi bakozi babiri boss yaduhisemo, twagombaga kujyana nawe m’urugendoshuri hanze y’igihugu tukamarayo ukwezi kose. Urwo rugendo twarugiyemo rutuma ubushuti nari mfitanye na boss wanjye bufata indi ntera kuburyo nyuma y’aho tugarukiye tuvuye muri urwo rugendo, natangiye kujya ndyamana na boss.

    Mu by’ukuri kuba naremeye ko turyamana si uko ndi ikirara, ntanubwo nari mukurikiyeho amafaranga ahubwo n’uko naje kwisanga mukunda. Urukundo rujya aho rushaka, bitewe n’uburyo yanyitagaho, naje kwisanga mu rukundo nshiduka naramusariye. Nari mbizi ko afite umugore, ariko nkurikije ko yajyaga ambwira ibibazo afitanye n’umugore we byatumaga ntekereza ko nshobora kuba mfite amahirwe yo kuba namwegukana. Njye na boss twakundanye umwaka wose, muri uwo mwaka twaryamanye inshuro hafi 10, gusa nza kubireba nsanga ibyo ndimo ntabizi kuko nageze aho mbona ntagahunda afite yo kureka umugore we kandi nanjye numva ntabushake mfite bwo kumusenyera urugo, niyo mpamvu nahisemo kumusaba ko ibyo kuryamana twabireka. Yarabinyemereye kandi dukomeza kubana neza ntibyahungabanya umubano twari dufitanye, nyuma y’aho rero naje kumenyana n’undi muhungu turakundana cyane ndetse twemeranya kubana dutangira gupanga ubukwe. Gusa hagati aho, uwo muhungu twakundanaga yagiye yumva amagambo y’abantu bamubwira ko nshobora kuba nsambana na boss wanjye, ariko barambeshyeraga kuko nari narabiretse gusa icyatumaga babivuga ni uko babonaga dufitanye umubano udasanzwe byasaga nk’aho turi abavandimwe. Habura icyumweru ngo nkore ubukwe nagiranye ikiganiro na boss wanjye, mubwira ko umubano twari dufitanye ugiye kurangira, ndetse ko n’ubushuti twari dufitanye buzagabanuka cyane, mubwira ko tutazongera kuganira nk’uko twajyaga tuganira kuko numvaga ko bigaragara nabi ndetse ko n’umugabo wanjye ashobora kubibonamo ikibazo. Boss yarabyemeye gusa ansaba ko namwemerera tukaryamana ubwa nyuma mbese nkamusezeraho byimbitse. Narabyanze, mbona biramubabaje ariko njye nari narafashe umwanzuro wo kutazongera kuryamana nawe. Muri icyo cyumweru cya nyuma cyo kwitegura ubukwe, boss yambaye hafi cyane, amfasha gutegura ubukwe dore ko biba bitoroshye, amfasha mu kugura ibizakenerwa, ndetse anamfasha n’indi mirimo ijyanye no kwitegura. Bigeze kuwa Gatanu ubukwe buri bube bukeye, twari twirirwanye na boss turi mu myiteguro ya nyuma, bigeze nimugoroba turatahana iwacu tujya mu muhuro, turabyina ndetse turanywa turishima wari umunsi udasanzwe. Ubwo rero akayoga gatangiye kungeramo nahise mbona ahantu boss yari yicaye njya kumwicara iruhande dutangira kuganira, bitewe n’uko umuziki wari mwinshi, rusaku ari rurerure, nahise mubwira tujyana mu cyumba cyanjye aba ariho dutangira kuganirira. Natangiye kumushimira ibyo yamfashijemo byose, mushimira ukuntu yambaye hafi mu myiteguro yose ndetse na mbere yaho, nawe aranshimira ukuntu nagiye mugira inama zitandukanye z’ubuzima n’ukuntu nitanga mu kazi ke, ndetse nanamwibutsa ko ubushuti bwacu butazongera kumera nka mbere, ko guhera ubu ntazongera kujya mu biro bye uko nshaka cyangwa ngo we aze mu byanjye uko ashaka nk’uko twajyaga tubikora, mu bwira ko tutazongera kuganira, guhamagarana, kwandikirana ubutumwa, ndetse no gutemberana nk’uko twajyaga tubigenza, mbese musobanurira ko hari ubuzima bundi ninjiyemo. Tukiri kuvugana ibyo ndetse tunasezeranaho twembi amarangamutima yaradufashe turahoberana noneho binatewe n’akayoga twari twanyweye biza kurangira dusambanye. Mu gihe tukiri muri ibyo nagiye kumva numva umuntu akomanze mu cyumba twari turimo ahita ambwira ko umukunzi wanjye anshaka, narasohotse musanga hanze, mubaza icyo aje gukora ahita ambwira ko ubwo bari mu nama ya nyuma y’ubukwe hari abantu bamubwiye ko ndi gusambana na boss wanjye, akaba aje kubyirebera n’amaso ye. We ubwe yumvaga ko bambeshyera, ubwo yari azanye n’abandi bantu bo mu muryango we aje kubemeza ko ibyo banshinja ari ibinyoma. Nyuma yo kumva ibyo sinari guhakana, kuko n’ubundi nasaga n’ufatiwe mu cyuho, nahise mushyira k’uruhande musobanurira byose, mubwira ko kuva twakundana ntigeze muca inyuma ko ntigeze ndyamana na boss, ariko mwemerera ko nacitswe nkaba maze kubikora. Nagerageje kubimwumvisha ariko yanga kubyemera avuga ko kuba bimaze kuba n’ubundi twari dusanzwe tubikora. Imyiteguro y’ubukwe yose yahise ayihagarika, ahita ahamagara abantu yari yatumiye bose ababwira ko ubukwe butakibaye. Inkuru yakwiye ahantu hose mpinduka iciro ry’umugani. Ubu rero aya mateka impamvu nyavuze n’uko nifuza kuyasiga inyuma, ubu nafashe icyemezo boss wanjye sinongeye kuryamana nawe kandi sinzanabyongera, nibiba ngombwa nzahindura n’akazi. Ubu icyo nshaka ni umuhungu wakwemera kunyizera, akemera kunkunda by’ukuri tukibanira uwo niba ahari anyandikire inbox.

    Kumwandikira inbox Kanda Hano wiyandikishe mu bashaka umukunzi nurangiza kwiyandikisha Ukande hano maze nubona izina rye urikandeho uhite ukanda ahanditse “Message” maze umwoherereze ubutumwa. Niba waramaze kwiyandikisha mu bashaka umukunzi Kanda hano maze nubona izina rye urikandeho uhite ukanda ahanditse “Message” maze umwoherereze ubutumwa cyangwa ukande kuri Chat muganire mu ibanga rikomeye murebana imbonankubone ku ikoranabuhanga rya Webcam.

    source https://www.imbere.com/gusambana-na-boss-wanjye-byatumye-ubukwe-bwanjye-bupfa-none-ndashaka-umusore-twakundana-tukabana/

  • Nitwa Nailla ngiye kugumirwa bitewe n’uko abahungu bantinya nicyo gituma nkeneye umukunzi vuba byihutirwa. #rwanda #RwOT

    Nitwa Nailla Ikuzwe Karengera mfite imyaka 40, kuva kera nkiri muto ababyeyi banjye banyigishije gushaka amafaranga, kuburyo ubu umpaye n’ibyatsi nabishakira abakiriya kandi bikagurwa. N’ubwo mu bucuruzi ndi umuhanga ariko mu rukundo ho ndi umuswa mubi. Mu myaka 20 ishize sinigeze nkundana n’umuhungu. Impamvu yabiteye n’uko njye n’ababyeyi banjye ntabwo twakunze kuba mu gihugu kimwe ngo tukigumemo igihe kinini kuko iyo twajyaga gutura mu gihugu runaka ababyeyi banjye bahatangizaga business yamara gushinga imizi dugahita twimukira mu kindi gihugu kuhatangiza indi gutyo gutyo. Ubwo rero iyo nabaga ntangiye kumenyera ahantu ntangiye kuhagira inshuti byahitaga biba ngombwa ko twimuka. Ubu rero nyinshi muri izo business ninjye nzicunga rero bigatuma ntajya nicara mu gihugu kimwe igihe kinini. Gusa iyo siyo mpamvu yonyine yabiteye ahubwo impamvu nyamukuru yabiteye n’uko abasore bantinya bakanga kunsaba urukundo. Umusore iyo tukimenyana bwa mbere akanyishimira iyo amenye uwo ndiwe ko ndi umukobwa wa Karengera ntiyongera kumvugisha. Bamwe barantinya bakumva ko ntaho bampera bansaba urukundo kuko ubusanzwe baba bamenyereye guteretesha amafaranga, rero bakumva ko nyabarusha bagatekereza ko ntamahirwe bafite yo kuba nabaha urukundo. Abandi nabo bakavuga ngo turamutse dukundanye tukabana sinazigera mbubaha kuko mbarusha amafaranga ngo najya mbasuzugura. Ariko muri njye siko nteye, nubwo nkize ariko sinirata, mu buzima nkunda guca bugufi, ndetse no guha agaciro buri wese. Ubu rero ndashaka umusore wakwemera ko dukundana. Sinzigera mukangisha amafaranga, ndetse sinzayamurutisha, nzamwubaha mu buryo bwose bushoboka, ibyanjye bizaba ibye, ndetse imitungo yanjye yose azayigiraho ijambo. Ikindi mwijeje nuko nta gihugu na kimwe nzajyamo atabishaka, ingendo zanjye zimwe nzazihagarika kugira ngo mpe umukunzi wanjye umwanya uhagije, kandi aho azumva ashaka kumperekeza nta kibazo tuzabyumvikanaho. Uwumva yanyemera akankunda by’ukuri yanyandikira inbox.

    Kumwandikira inbox Kanda Hano wiyandikishe mu bashaka umukunzi nurangiza kwiyandikisha Ukande hano maze nubona izina rye urikandeho uhite ukanda ahanditse “Message” maze umwoherereze ubutumwa. Niba waramaze kwiyandikisha mu bashaka umukunzi Kanda hano maze nubona izina rye urikandeho uhite ukanda ahanditse “Message” maze umwoherereze ubutumwa cyangwa ukande kuri Chat muganire mu ibanga rikomeye murebana imbonankubone ku ikoranabuhanga rya Webcam.

    source https://www.imbere.com/nitwa-nailla-ngiye-kugumirwa-bitewe-nuko-abahungu-bantinya-nicyo-gituma-nkeneye-umukunzi-vuba-byihutirwa/

  • Ndi umukobwa mfite imyaka 39 ndashaka umuhungu twabyarana sinzigera musaba amafaranga. #rwanda #RwOT

    Nitwa Isimbi Joyce mfite imyaka 39 nkaba ntuye mu Karere ka Gasabo. Ubwo nari ngeze mu kigero cy’imyaka 25 akazi nkora k’ubuganga kagiye kantwara umwanya mwinshi kuburyo nagiye mbura umwanya wo kuba naha care ihagije abahungu twakundanaga ibyo bigatuma babantwara. Ngeze mu kigero cy’imyaka 30 natangiye kujya mbura umuhungu wantereta, bitewe n’uko benshi babonaga mfite amafaranga bakantinya bakabura aho bampera bamvugisha, nakomeje gutegereza ngo ndebe ko nazabona umusore wansaba urukundo ndaheba. None imyaka ngezemo irakomeye cyane bikomeje gutya nazashiduka mpfuye nkabura uwo nsigira ibyo naruhiye byose. Niyo mpamvu nshaka umuhungu twabyarana byibuze nkazapfa nifitiye umwana. Uwo musore amaze kuntera inda akumva twabana ntakibazo, ariko atanabishaka yakwikomereza ubuzima bwe sinzigera musaba ubufasha, sinzigera musaba indezo, mfite ubushobozi buhagije bwo kuba nakwita ku mwana wanjye nkamumenyera icyo yakenera cyose. Nitumara kubyarana nabishaka azajya aza kureba umwana we natanabishaka ntakibazo. Naripimishije ndi muzima nta ndwara nimwe ndwaye ndetse n’imyanya myibarukiro yanjye yose ni mizima ntacyambuza kubyara, gusa nk’umuganga nzi ukuntu umukobwa urengeje imyaka 40 gusama bimugora ndetse n’igihe gusaba bikunze, kubyara biramugora cyane ndetse haba hari ibyago byinshi byo kuba yagwa ku iseta. Niyo mpamvu nshaka gufatirana byibuze uyu mwaka ukarangira ntwise umwaka utaka nkibaruka imfura. Ubu butumwa nkimara kubutanga k’urubuga www.imbere.com nabonye abasore benshi banyandikiye bansaba ko twabiganiraho, bamwe nabashije kubasubiza abandi sinabishoboye kuko messages zari nyinshi cyane. Muri bo naje guhitamo umwe twabonanye amaso ku maso inshuri zigera kuri 3 turaganira birambuye. Ni umusore mwiza w’igikundiro kandi ufite amafaranga kuko afite akazi keza, gusa naje kubaririza amakuru amwerekeyeho nsanga afite barumuna be bakennye cyane kandi ntanikintu na kimwe abafasha. Ibyo rero byatumye mureka bitewe n’uko numva ko papa w’umwana wanjye agomba kuba afite umutima mwiza wo gufasha abantu bababaye kugira ngo n’umwana wanjye atazavukana umutima mubi. Akazi kanjye nkora buri munsi ni ako kwita kubantu bababaye rero ntibyanshobokera ko nabyarana n’umuntu ufite amafaranga kandi adashobora kwita kubo bavukana. Kandi ndanakeka ko umuntu udafitiye impuhwe abo bavukana ntanundi ashobora kuzigirira. Njye ndashaka kubyarana n’umuntu ufite umutima mwiza ndetse n’imico myiza kuburyo n’umwana wanjye azavukana bene uwo mutima. Uwumva yabishobora yanyandikira inbox tukabiganiraho mu buryo burambuye.

    Kumwandikira inbox Kanda Hano wiyandikishe mu bashaka umukunzi nurangiza kwiyandikisha Ukande hano maze nubona izina rye urikandeho uhite ukanda ahanditse “Message” maze umwoherereze ubutumwa. Niba waramaze kwiyandikisha mu bashaka umukunzi Kanda hano maze nubona izina rye urikandeho uhite ukanda ahanditse “Message” maze umwoherereze ubutumwa cyangwa ukande kuri Chat muganire mu ibanga rikomeye murebana imbonankubone ku ikoranabuhanga rya Webcam.

    source https://www.imbere.com/ndi-umukobwa-mfite-imyaka-39-ndashaka-umuhungu-twabyarana-sinzigera-musaba-amafaranga/

  • Umuryango w’Abanyarwanda baba mu Bufaransa wamaganye “Emmanuel” ushinjwa gutwika Cathédrale y’i Nantes #rwanda #RwOT

    Umuryango w’abanyarwanda baba mu Bufaransa watangaje ko umunyarwanda uvugwaho kugira uruhare mu gutwika Cathédrale Saint-Pierre-et-Saint-Paul y’i Nantes atazwi mu muryango mugari w’abanyarwanda baba muri iki gihugu ndetse ko udashyigikiye ibikorwa nk’ibi bibangamira umutekano w’igihugu.