Blog

  • Kenya Flags Off Assembly Of Proton Saga Saloon Cars #rwanda #RwOT

    Kenya has officially began assembling the Proton Saga Saloon Cars under the Associated Vehicle Assemblers factory AVA  in Miritini, Mombasa.

    President Uhuru Kenyatta today was given a guided tour at the Mombasa based assembly plant and later signed on the bonnet of a complete Proton Saga Saloon Car rolled off the assembly line.

    Speaking to AVA employees, President Uhuru, who was accompanied by Mombasa Governor Ali Hassan Joho, applauded Simba Corporation, the Proton franchise holder in Kenya, and all other assemblers for supporting the Government agenda to revive the local vehicle assembly industry to support wealth and employment creation for the Kenyan youth.

    With the growing demand for affordable cars in the East African Region, the new Proton Saga Car may perform well in the regional market.

    Kenya has a very long history of Motor vehicle assembly in the region. The Associated Vehicle Assemblers (AVA) Ltd introduced its first line of passenger vehicles, the Toyota Hilux that became one of the success stories in Kenya's vehicle assembly industry.

    At its peak, the AVA plant in Mombasa would produce 10,000 units. At the time, the country had strict controls on the importation of motor vehicles, with those seeking to bring in vehicles requiring permits signed by vehicles assemblers.

    However, in 1993, Kenya government relaxed rules on importation of used vehicles and this caused a disruption in the motor vehicle market.

    The prices went down but also clients opted to import much cheaper second hand cars and by 1998, and with the market flooded with cheaper imports from Japan, production stopped.

    The plant these days produces an average of 6,000 vehicles annually bogged down by high production costs and lack of incentives from the government.

    SPECIFICATION

    • Engine 1,332 cc.
    • Engine 16-valve DOHC Campro.
    • Compression Ratio. …
    • Bore x Stroke. (76 x 73.4) mm.
    • Fuel Type. Petrol.
    • 70kW (94 bhp)
    • 120 Nm.

    The post Kenya Flags Off Assembly Of Proton Saga Saloon Cars appeared first on Taarifa Rwanda.

    Source : https://taarifa.rw/kenya-flags-off-assembly-of-proton-saga-saloon-cars/

  • Musanze: Haracyagaragara indwara ziterwa n’umwanda n’imirire mibi #Rwanda #RwOT via @kigalitoday #rwanda #RwOT

    Hari abakigaragaraho ikibazo cy
    Hari abakigaragaraho ikibazo cy’amavunja

    Urugero ni urw’umuryango ugizwe n’abantu batanu wo mu Mudugudu wa Runtu, Akagari ka Kabirizi mu Murenge wa Gacaca mu Karere ka Musanze, ugizwe n’umusaza n’umukobwa we wabyariye mu rugo abana batatu bose bafite ikibazo cy’imirire mibi (bwaki), uwo muryango kandi ukaba wugarijwe n’amavunja.

    Baganira na Kigali Today bagaragaje uruhare runini rw’ubuyobozi bw’umudugudu n’akagari muri ibyo bibazo bagize, aho ngo bakagombye kubavuganira ahubwo bagahitamo guhishira ikibazo cyabo birinda kubibwira ubuyobozi bubakuriye kugeza ubwo barwaza bwaki n’amavunja dore ko ubwabo biyemerera ko ari abatindi nyakujya.

    Muri uwo muryango uba mu nzu idakinze ngo ntibagira aho bahinga, ibyabo ngo ni uguca inshuro Babura aho bayica niko kubura icyo barya indwara ziterwa n’imirire mibi zitangira gufata abana.

    Uwo mukobwa ufite abana batatu (Nyirankundiye Donatille), avuga ko mu myaka yashize yari umwe mu bahawe akazi muri VUP aho yakuraga ibitunga abana, ngo ubuyobozi aho gukomeza kumushyigikira ngo umunsi umwe yazindutse ajya ku kazi nk’uko bisanzwe atungurwa no kubwirwa ko bamukuye mu bakora muri VUP ari naho abana be batangiye kuhura n’icyo kibazo cy’imirire mibi.

    Ati “Abana banjye bose barwaye bwaki, ndasaba ubuyobozi indagara n’amata nategetswe na muganda ndebe ko abana banjye bavayo. Byose byaturutse kwa Mudugudu, iyo atwitaho ntabwo nari kuba meze ntya n’abana banjye, ntabwo narenganya umurenge kuko ntibamenye ikibazo cyacu, Mudugudu niwe wanze gutanga raporo y’imibereho yanjye kugeza n’ubwo bankura muri VUP yari intunze abana banjye barwaye bwaki mbona ntacyo bibwiye mudugudu”.

    Arongera ati “Njye ndi muto mfite amaboko yo gukora ndasaba umurenge bampe akazi muri VUP, ntabwo ari iby’ubuntu mbasaba mfite imbaraga ni bampe akazi muri VUP mbone uko nita ku bana banjye, mbone izo ndagara. Nk’ubu nari nabashyize mu ishuri ariko uburwayi bwaranze baricara, dore ko nta n’umwambaro bagira kandi no kwiga batariye ntibishoboka”.

    Avuga ko ubwo yagezaga abana kwa muganda abaganga batunguwe no kubona abana barware indwara ziterwa n’imirire mibi kugeza ku rwego rwa nyuma, bibaza impamvu abayobozi batagaragaje iki kibazo muri raporo basabwa n’ibigo nderabuzima.

    Ati “Nkigeza abana banjye kwa muganga abaganga barikanze barambaza bati ese aho uba nta bayobozi bahaba, nta n’Abajyanama b’ubuzima? Nti rwose muyobozi barantereranye iyo babaha raporo ntabwo abana bari kugera kuri uru rwego, n’ubu nje hano kwa muganga ari nko kwiyahura, abayobozi b’umudugudu nta raporo bigeze bantangira, aba bana iyo mbabonye narabatwise amezi icyenda mpura n’ihungabana, nkwiye gutabarwa”.

    Ise w’uwo mukobwa umusaza w’imyaka 75 (witwa Leonidas Nsanzumuhire) avuga ko ntacyo ubuyobozi bw’umudugudu n’akagari bwigeze bumumarira, dore ko yahabwaga n’amafaranga y’ingoboka agenewe abasaza ubuyobozi bw’inzego z’ibanze bamukuramo ngo afite umwana ufite imbaraga.

    Agira ati “Nahoze mfashwa ngahabwa amafaranga y’abasaza, bayampaye igihembwe kimwe bankuramo ngo mfite umwana ufite imbaraga, abandi bajyaga bampa ubufasha ni Ababikira baduhaga ibyo kurya birahagarara baduhaga agakoma none ntikakiboneka dutunzwe n’amazi nayo yo mu bishanga, narazahaye na n’ubu ahubwo muzumva inzara yadutsinze hano”.

    Umuturanyi wabo, nawe asanga Leta ikwiye gufasha uwo muryango ubayeho nabi nk’uko umwe yabitangarije Kigali Today.

    Ati “Bano bantu bakwiriye gufashwa cyane uyu musaza, bamuhaga amafaranga y’ubusaza bageze aho barayahagariko ngo afite umukobwa ufite imbaraga zo gukora, uyu mukobwa nawe yakoraga muri VUP bamukuramo ni nabwo abana batangiye kurwara bwaki, abayobozi dufite ni babi ntacyo bitaho, umukuru w’umudugudu aho kubafasha ahubwo abasubiza inyuma, Leta nibafashe turebe ko aba bana bakira”.

    Ubuyobozi bw’akarere ka Musanze, buremeza ko bwamaze kumenya ikibazo cy’uwo muryango aho bwiteguye kuwufasha bakareba ko abana bakira ndetse bwemeza ko n’ayo mavunja buri kuyashakira igisubizo ku bufatanye n’ibigo nderabuzima, nk’uko bivugwa na Nuwumuremyi Jeannine umuyobozi w’akarere ka Musanze.

    Ati “Ni umugabo w’umusaza ubana n’umukobwa we ufite abana batatu, uwo muryango ni ukuwufasha nk’abandi baturage bose bafite ibibazo, n’umukobwa we afite imbaraga dushobora kumushakira akazi mu mashuri ari kubakwa mu rwego rwo kumufasha kwifasha, twari twanabitekereje kumuha akazi ariko amaze iminsi mu bitaro urwaje umwana we ariko yagarutse mu rugo turamuba hafi”.

    Arongera ati “Ku kibazo cy’amavunja yagaragaye muri uwo muryango, twifashishije ikigo nderabuzima ubu barabavuye amavunja ari gukira”.

    Uwo muyobozi w’akarere ka Musanze avuga ko bakomeje ubukangurambaga bwo kwigisha isuku hagamijwe kurinda abaturage indwara ziva ku mwanda zirimo n’amavunja, mu rwego rwo gukaza isuku mu kurinda abaturage izo ndwara.

    Ati “Kiriya kibazo cy’amavunja cyabonetse muri uriya muryango, n’ejo ayo mavunja ashobora kuboneka ahandi, n’ejo bundi akaboneka ahandi, icya ngombwa nuko tubikurikirana dukora ubukangurambaga ahantu hose, ku buryo buri wese agira uruhare mu gukumira amavunja. Icya ngombwa nuko tuvuga ngo turashaka isuku ihoraho, turashaka guca amavunja n’undi mwanda burundu, ni urugendo kandi twese tururimo n’abaturage bose turi kumwe”.


    source https://www.kigalitoday.com/ubuzima/urusobe-rw-ubuzima/article/musanze-haracyagaragara-indwara-ziterwa-n-umwanda-n-imirire-mibi

  • Hari abatekereza ko ababyarana n’abangavu bakwiye gutegekwa kubafasha kurera #Rwanda #RwOT via @kigalitoday #rwanda #RwOT

    Hari abatekereza ko ababyarana n
    Hari abatekereza ko ababyarana n’abangavu bakwiye gutegekwa kubafasha kurera

    Abavuga ibi babishingira ku kuba kugeza ubu hariho itegeko rivuga ko usambanyije umwana abihanirwa mu buryo bukomeye, nyamara aho kugabanuka bikiyongera.

    Ahanini ngo biterwa no kuba abasambanyije abana babasaba kubabikira ibanga babemereye kuzabafasha kurera, hanyuma ibyo babemereye ntibazabikore.

    Uretse ko hari n’abakobwa bareba bakabona ababateye inda ari urungano rwabo rudafite imitungo, bagahitamo kubyihorera.

    Paul Niyonkuru wo mu Murenge wa Nyagisozi, afite imyaka 19. Ari mu batekereza ko ababyarana n’abangavu cyangwa imiryango yabo igiye itegekwa kugira uruhare mu kurera abana bavutse byagira akamaro.

    Ati “Kenshi abahungu bakunda kwitarutsa, ariko amategeko arahari. Uzi uwaguteye inda kandi ubifitiye gihamya, wamugaragaza, byaba ngombwa mukiyambaza inkiko, agategekwa ibyo agomba gutanga ku mwana. Umwana afite uburenganzira bwo kuzavuzwa, bwo kuziga, n’ubundi”.

    Yungamo ati “Igihe umwana yabyaye akiri mutoya, ababyeyi b’umukobwa n’ab’umuhungu babyaye bakwiye kuganira, bakumvikana ku ko umwana wavutse akwiye kurerwa”.

    Niyonkuru yunganirwa na Divine Irakoze w’i Muganza ufite imyaka 17. Avuga ko abahungu bategetswe kugira uruhare mu kurera abana babyaye, byagabanya iterwa inda ry’abangavu.

    Ati “Umuhungu yajya areba umukobwa akumva aramutinye kuko ashobora kwicara akabona atazabasha kurera umwana igihe amubyaye, agatekereza ati nintera uriya mukobwa inda, nzafungwa, mbure n’indezo y’umwana”.

    Donatille Mukaseti w’i Rusenge, afite abana bangana na Niyonkuru ndetse na Irakoze. We avuga ko ubusanzwe abahungu baterwa isoni no kumva bivugwa ko bateye inda, ku buryo atekereza ko banasabwe kugira uruhare mu kurera abo babyaye hari icyo bagabanya mu gutera inda.

    Ati “Habayeho uburyo bwo kugira ngo bafashe wa muryango yateyemo inda, byagira akamaro kuko n’ababyeyi bagira uruhare mu gukangara abahungu babo. Ubundi aba avuga ngo ni ikirumbo cya runaka, akumva ko ubusembwa bufite umukobwa gusa”.

    Annet Mwizerwa, ushinzwe guteza imbere ubuzima bw’ingimbi n’abangavu mu mu kigo giharanira ubuzima n’uburenganzira (HDI), na we avuga ko umwana wavutse afite uburenganzira bwo kurerwa n’uruhande rwa nyina ndetse n’urwa se.

    Agira ati “Umwana wabyawe afite uburenganzira bwo kurerwa n’uruhande rw’umukobwa watewe inda ndetse n’urw’umuhungu wateye inda. Ubu si ko bimeze, ariko turi mu bukangurambaga bwo kugaragaza ko umwana wavutse afite uburenganzira bwo kurerwa n’impande zombi”.

    Mwizerwa kandi avuga ko mu bindi abona byarinda abangavu kubyara inda batateganyije, ari uko ababyeyi bajya babaganiriza, bakamenya igihe bashobora gutwita ndetse n’ibishuko bashobora kugwamo, hanyuma bagafata ingamba zo kwirinda.

    Ibi abivugira ko ngo mu bana babyaye bagiye baganira hari abababwira ko batigeze bamenya ko bashobora gutwara inda.

    Ikindi abakobwa ngo bakwiye kumenya, ni uko iyo basambayijwe bikabaviramo gutwita, amategeko abemerera uburenganzira bwo gukuramo iyo nda, kabone n’ubwo ababyeyi babo baba batabyemera.


    source https://www.kigalitoday.com/amakuru/amakuru-mu-rwanda/article/hari-abatekereza-ko-ababyarana-n-abangavu-bakwiye-gutegekwa-kubafasha-kurera

  • Dore uko wabohoka ugakira imivumo y’uruhererekane iva mu bisekuru ukomokamo( Delivrance) #rwanda #RwOT

    Delivrance ni ngobwa ariko iyo ikozwe mu buryo bukwiriye, hari ibisabwa gusengerwa ariko hari n’ibyo nyir’ubwite asabwa gukora wenyine. Umwenda ukingiriza ahera wacitsemo kabiri, Yesu ni we nzira n’ukuri n’ubugingo. Kubohoka birashoboka ariko ukwiye kubigiramo uruhare, ukamenya ko ukwiye kuva mu nsi yo gutsikamirwa n’imivumo y’uruhererkane.

    Muri iki gihe gukora Delivrance usanga ari ingingo itavugwaho rumwe n’abanyamatorero bose, aho bamwe baba bafite uburyo bifuza kubikoramo. Ntawabacira urubanza ariko hari ibyo ubona birengereye. Gute?, hari abatereka abantu Kristo ukiza imivumo, ubohora ahubwo bakabereka ko baciye muri bo aribwo babohoka. Yesu niwe nzira n’ukuri n’ubugingo, niwe mukiza, niwe ubohora Umwuka Wera ni imbaraga z’Imana birahagije kugira ngo umuntu abohoke mu buryo bukwiriye.

    Mu kiganiro cyitwa 'Ubutumwa bukiza’ kinyura kuri Agakiza Tv , pasiteri Desire Habyarimana aratubwira uburyo bwemeranyijweho na Bibiliya bwadufasha kubohoka mu buryo bukwiriye, nubwo byose bitarondorwa muri iyi nyigisho, icyakora aragaruku kuri byinshi muri byo.

    Amaraso ya Yesu

    Amaraso ya Yesu atubohora mu buryo bukomeye iyo dukijijwe neza ari bwo bwa mbere. Iyo umuntu akijijwe mu buryo bwiza amaraso ya Yesu arahagije kugira ngo abohoke. Bisaba kwizera Kristo nk’Umwami n’Umukiza, ukizera ko muri we ariho dukirira imivumo yose, rero bisaba kwizera amaraso ya Yesu. Ese kuki umuntu aba yizera ariko agafatwa n’imivumo y’uruhererekane?

    Umuntu ntabwo agizwe n’igice kimwe, tugizwe n’umwuka, ubugingo, n’umubiri. Mu mwuka umuntu arabohoka pe!, mu bindi bice rero hari ibisaba imbaraga za nyirubwite kugira ngo atere intabwe zo kubohoka.

    Kwezwa ku ngeso

    Mubyukuri kwezwa ku ngeso nayo ni Delivrance, ni ukubohoka. Kwezwa bivugwa na Bibiliya. Hari impande ebyiri z’abigisha bavuga ko ibyaha dukora kera, ibyo dukora ubu n’ibyo tuzakora ngo byose byababariwe ku musaraba, nta mpamvu yo kwigora muri Kristo Yesu twarangije kubabarirwa, ariko ibyo ntabwo ari ukuri.

    Iyo umuntu akizwa aribwo bwa mbere bisaba uwagufasha kukubyara mu mwuka cyangwa se kuguhuza n’Imana ukatura bakagusengera, ariko kwezwa ku ngeso ni uruhare rwawe, ntibisaba ukurambikaho ibiganza ahubwo bisaba kwemera kubamba ingeso zawe.

    Muri Kristo Yesu yego twarababariwe kubwo kwizera ariko tugomba gutera intambwe yo kwezwa no guhinduka ku ngeso. Iyo Bibiliya ivuga Ubuntu ivuga Ubuntu bw’Imana butwigisha kureka kutubaha Imana n’irari ry’ibyisi…, dukwiye rero kumenya ko Ubuntu bw’Imana buduhindukira umwarimu bukadufasha kwezwa. Umuntu akwiye kwiga kubamba ingeso mbi za kamere ku musaraba, Abaroma 12.

    Niba Ubuntu twagiriwe butuma dukora ibyaha ntibigire icyo bidutwara tukumva ni ibintu biri aho, ubwo buntu ni hafi ya ntabwo.

    Kwiga gutandukana n’ingeso za Kamere

    Ukwiye kubwira kamere aya magambo uti’ Ibyo wansabaga simbikora kuko ijambo ry’Imana ntiribinyemerera, uransaba kwinezeza mu buryo butari bwo, sinifuza kuba mu nsi y’ubu bubata ndi umwana w’Imana.

    Gukira ibikomere

    Umuntu ashobora kuba yarakijjwe, yaratsindishirijwe ari umwana w’Imana ariko akayoborwa n’umutima ukomeretse. Iyo umuntu akomeretse amahitamo ye aba ari mabi, ubwenge bwe abukoresha nabi, ubuzima bwe uzabona butanejeje. Niyo mpamvu uzabona hari abakristo bagira ibyishimo bike ku maso, ubona mubyukuri Kristo atarababereye umwami w’ubuzima bwabo ngo yigarurire buri gice kigize ubuzima bwabo.

    Bibiliya ivuga ko Yesu yaje kuvura imvune z’umutima, yaje kudukura mu nsi yo gukomereka , yaravuze ngo ' Mwese abarushye n’abaremerewe muze munsange ndabaruhura'

    Gukira ibikomere bisaba kugira umuntu wizeye ugutega amatwi, ukijijwe, wera imbuto, azi ijambo ry’Imana, wuzuye Umwuka Wera kandi ari intangarugero. Akwiye kuba ari umuntu ugira ibanga, ugufitiye umwanya kandi akwiye kuba ari umuntu wagendana nawe urugendo rwo guhinduka kuko ingeso zimwe ziratinda.

    Kumenya ukuri kw’Ijambo ry’Imana

    Yesu yabwiye abigishwa be ngo 'Mumaze kwezwa n’ijambo nababwiye’. Ibi ni Delivrance ikomeye kuko iyo umenye ukuri kw’ijambo ry’Imana ugenda ubohoka, uba uwo Imana yifuza ko uba we. Ikibabaje ni uko abantu benshi bazi ijambo ry’Imana mu mutwe no mu mpapuro ariko ntibabeho ubuzima busanishijwe na ryo.

    Gutandukana n’ibisekuru

    Mu nyigisho yabanje twabonye ko ibisekuru tuvukamo biba bifite uruhererekane rw’imivumo, n’ibyabaga muri iyo miryango tutifuza ko twe bitazatubaho n’abana bacu. Gutandukana n’ibisekuru ni uguhindura igisekuru. Bibiliya iravuga ngo 'Mwebwe ho muri ishyanga ryera, muri abantu Imana yaronse, muri abami n’abatambyi mu bwami bw’Imana.

    Iyo ukijijwe Imana iba ikubyaye, uba uhindutse kuba umwana w’Imana. Iyo Imana imaze kukubyara ntabwo uba ukiri mu bisekuru by’abanyamujinya, abasambanyi, n’abasambana n’abo mu miryango yabo, abanyarugomo, ibyo uba warabikize. Ugomba kwiga kubaho ubuzima butandukanye n’ubwo abakiranirwa babagamo.

    Kugira disipurine( Discipline) mu kubaho kwawe

    Uburyo ukoresha umwanya wawe, reba umwanya utakaza mu bitagira umumaro uko ungana. Birababaje ko umuntu ashobora kureba Firime amasaha 6, ariko atabasha gusenga isaha imwe. Iyo udashyizeho discipline mu kubaho kwawe hari intambwe utazatera mu Mana.

    Kubaka indangagaciro zihuye n’imbuto z’umwaka

    Imbuto z’Umwuka ni urukundo, ibyishimo, amahoro, kwihangana kugwa neza…, iyo umuntu ageze kuri uru rwego nubwo yaba yarahuye n’ibimuhungabanya, avuka n’ahantu hatari heza, akagerageza kugira indangagaciro z’abakristo mubyukuri aba yubatse neza imbere muri we. Ibi rero ntabwo tubyuka ngo dusange ariko tumeze, ahubwo umuntu arabyitoza: witoza kugira urukundo, witoza kwihangana…

    Iyi ni Delivrance ikomeye, mu gihe abantu bashaka kuba beza nta kiguzi babitanzeho. Biratangaje ukuntu abantu bashaka amahoro batarashaka utanga amahoro, barashaka amafaranga batarashaka utanga amafaranga.

    Guhuza ijambo ry’Imana n’ubuzima ubamo buri munsi , gukira abadayimoni, kumena amabanga ya Satani, kugenzura ibyo wijiza mu buzima bwawe, n’ibindi byose twasobanuye haruguru, ni bimwe mu byo ukwiriye gukora ugatandukana burundu n’imivumo y’uruhererekane ikomoka mu gisekuru cy’iwanyu, ukagera ku kubohoka nyakuri( Delivrance).

    Ese uru rugendo witeguye kurugenda, witeguye gutanga ikiguzi cyose bisaba kugira ngo ube uwo Imana igusaba ko uba we?

    Reba inyigisho yose: Uburyo bwo gukira (kubohoka,delivrance) imivumo y’uruhererekane iva mu bisekuru ukomokamo

    Source: Agakiza Tv

    [email protected]

    Source : https://agakiza.org/Dore-uko-wabohoka-ugakira-imivumo-y-uruhererekane-iva-mu-bisekuru-ukomokamo.html

  • Prosecution seeks life sentence for Rtd Major Mudathiru and co-accused terror suspects #rwanda #RwOT

    The suspects are segmented into two groups mainly the group comprising of 25 led by Rtd Major Mudathiru Habib (a former RDF soldier) facing charges including formation and being part of an irregular armed group or joining it, conspiracy against the established Government or the President of the Republic, maintaining relations with a foreign government with the intent to wage a war and formation of or joining a criminal group.

    They were captured last year in terrorism activities in the Democratic Republic of Congo (DR Congo), as part of an intensified campaign by the Congolese military against militia groups operating in the country. The 25 suspects were extradited to on 18th June 2019. Another suspect connected to the case is Pte a Jean Bosco Ruhinda who escaped to DRC forests. He is tried in absentia because he has not yet been captured.

    Another group connected to the case includes Corporal Viateurv, Corporal Jean Bosco Dusabimana and Private Champagnat Igitego led by Pte Dieudonné Muhire.
    They are accused along with two civilians Pacifique Muhire and Richard Nzafashwanimana.

    The group is accused of escaping the military, conspiracy against the Government or intending to overthrowing it by means of war or other powers, formation of a criminal group and subsequently seducing new recruits, and taking part of terror group’s activities.

    The 31 co-accused were present in court except Private Ruhinda tried in absentia.
    Prosecutor Capt Jacques Rugamba has requested the Military High Court to accept the request of the prosecution based on provided evidences.

    He also requested the court to consider 10-year sentence separately for the crime of joining irregular armed group.

    'We seek ten-year sentence for 30 of 32 suspects excluding Major Rtd Habib Mudathiru and Pte Muhire Dieudonne. They particularly conspired with founders of the armed group because Mudathiru was involved in recruitment for P5 and training recruits how they would plot a war against the Government of Rwanda. We request 15-year sentence for him and Pte Muhire Dieudonne,' he said.

    On the accusation of maintaining relations with a foreign government with the intent to wage a war and formation of or joining a criminal group, the prosecution sought 25-year sentence for suspects in the group led by Mudathiru.

    On the accusation of forming a criminal group, the prosecution requested 10-year sentence for all the 32 suspects.

    The prosecution also sought 20-year sentence for all the 32 suspects over terror activities.

    On the charge of conspiracy against the established Government, the prosecution requested life sentence for each of the 32 suspects.

    Pte Champagnat Igitego also faces genocide ideology charge for which the prosecution demanded 7-year sentence and Rwf 1 million fines.

    On the accusation of escaping the military, the prosecution requested 2-year sentence for Pte Muhire Dieudonne and Pte Ruhinda.

    'Finally, we request the Military High court to consider the article 61 and 62 of the penal code determining crimes and punishments, and approve the presence of a coordinated terror activities. Thus, the court should hand the heaviest punishment to all the 32 suspects, life sentence to everyone,' stated the prosecutor.

    The prosecutor, however, told the court to consider that Muhire Pacifique facilitated processes by admitting and apologizing for all crimes which should be taken into account while making the judgment.

    The prosecutor explained that heavier punishments determined by laws would leave a lesson to those seeking to join terror groups intending to destabilize Rwanda’s security.

    Following the request for life sentence, suspects requested the court to alleviate their punishments and apologized to the Government and Rwandans.

    The hearing is expected to be concluded on tomorrow when the court will announce dates for reading the ruling.

    IGIHE

    Source : https://en.igihe.com/justice/article/prosecution-seeks-life-sentence-for-rtd-major-mudathiru-and-co-accused-terror

  • Un impératif d’arrêter cinq présumés génocidaires rwandais en GB avant le CHOGM-Kigali 2021 #rwanda #RwOT

    Stuart engage dans sa lutte contre l’impunite

    Stuart Polak, un parlementaire anglais l’a fait ainsi comprendre ce lundi 7 décembre 20 prenant le relais à un autre parlementaire Andrew Mitchell qui a beaucoup de fois insisté sur la nécessité de mettre en examen des personnes, sujets rwandais exilés en GB et lourdement soupçonnés d’avoir joué un rôle plus qu’actif dans l’organisation et l’exécution du génocide des Tutsi de 1994 avant de prendre fuite et de s’établir en Grande Bretagne.

    ” Cinq sujets rwandais soupçonnés de crimes de génocide sont établis de façon non inquiétée en Grande Bretagne. Ils perçoivent toutes les allocations et aides nécessaires. Au moment où aux USA, Canada, France, Belgique, Suède et d’autres pays ont extradé vers la justice rwandaise des présumés génocidaires, la Grande Bretagne a fait sourde oreille aux appels du Rwanda qui a effacé dans son code pénal la peine de mort depuis dix ans. Je demande au Gouvernement de sa Majesté de se pencher sur cette question avant que ne se tienne le CHOGM 2021 à Kigali l’année prochaine “, a dit Stuart comme dans un cri se demandant pourquoi le Gouvernement britannique ne comprend pas ces appels répétés des élus du peuple.

    Stuart faisait ainsi allusion aux cinq rwandais résidant en GB et visés par des mandats internationaux émis par la Justice rwandaise depuis plus de dix ans. Ce sont Célestin Mutabaruka, Vincent Bajinya alias Vincent Brown, Célestin Ugirashebuja, Charles Munyaneza et Nteziryayo Emmanuel.

    Stuart emprunte le pas a Mitchell
    Stuart trouve que le Gouvernement britannique fait le jeu de Deux Poids Deux Mesures. Pour lui, s’il avait été question de présumés criminels du génocide juif, il aurait été prompt à arrêter ces criminels. L’honorable Andrew Mitchell lui aussi est un fervent pourfendeur de l’impunité dont jouissent ces présumés génocidaires. Il a récemment raillé le quotidien britannique The Guardian qui s’apitoyait sur le sort de Paul Rusesabagina arrêté pour soupçon de crimes de terrorisme et de formation de groupe armé illégal.

    ” Au lieu de vous apitoyer sur le sort de Rusesabagina arrêté par la justice rwandaise pour les crimes qu’il a commis et non pour le réduire au silence, vous devriez plutôt plaider pour l’arrestation de ces Rwandais fortement soupçonnés de crimes de génocide des Tutsi de 1994 “, a dit Mitchell s’adressant à ce quotidien qui a une large audience à Londres et en Grande Bretagne ajoutant qu’ils vivent indûment des frais des contribuables anglais depuis plus de dix ans.

    Pourtant l’ambassadeur de Grande Bretagne à Kigali, Jo Lomas, avait dit à la Presse peu après son entretien avec le Ministre rwandais de la Justice, Johnston Busingye, à ce sujet, que le Parquet de sa Majesté avait commencé des investigations préliminaires devant aboutir à l’arrestation de ces cinq rwandais. Et depuis lors, trois ans après, silence radio ! Rien n’a été fait !

    De lourds soupcons, de sinistres genocidaires
    Pour rappel, Bajinya Vincent est soupçonné d’appartenir au précarré du Président Juvénal Habyarimana dans la conception et préparation du génocide des Tutsi de 1994 et de participation aux exécutions de Tutsi dans la Ville de Kigali et sur des barrières montées par les Interahamwe.

    Ce recherché par la Justice rwandaise aurait demandé asile en GB où il a exercé comme médecin dans une Clinique Praxis sous le nom de Vincent Brown.
    Mutabaruka Célestin, quant à lui, était un pasteur de l’église de Pentecôte au Rwanda au moment de la commission de ses crimes de supervision des Interahamwe de son patelin dans l’exécution de quelques 20 mille tutsi, femmes, enfants et hommes.
    Munyaneza Charles était bourgmestre de l’ancienne Commune de Kinyamakara de Gikongoro. Il est poursuivi pour préparation et coordination des attaques des villages des environs de la rivière Mwogo où les Interahamwe sous sa supervision jetaient les corps des Tutsi qu’ils venaient de tuer.

    Il en est de même de Célestin Ugirashebuja, 67 ans, lui aussi alors bourgmestre d’une Commune Kigoma de la Préfecture de Gitarama (au Centre-sud du Rwanda). Il est dit qu’il a ordonné aux Interahamwe de sa commune de tuer les Tutsi qui avaient été amenés devant ses bureaux. Et il aurait donné des instructions à ces Interahamwe de pourchasser tous les Tutsi de sa Commune et les mettre à mort.

    Mais ce n’est pas tout. Cet ancien bourgmestre aurait, au cours de la deuxième semaine d’avril 1994, dirigé lui-même une attaque de ces Interahamwe qui pourchassaient les tutsi dans sa Commune. Ces Interahamwe violaient les femmes qu’ils débusquaient comme du gibier avant de les tuer.
    Non content d’avoir fait tout ce gâchis, Ugirashebuja a continué son discours géocidaire même dans son exil anglais.

    Nteziryayo Emmanuel était aussi bourgmestre de Commune Mudasomwa de Gikongoro, au Sud du Rwanda. Il aurait joué un rôle clé dans la préparation du génocide des Tutsi de sa Commune. Il a dirigé des attaques contre les Tutsi regroupés dans des endroits différents à forte densité. Dans son exil, pour echapper à toute poursuite, uil s’est fait passer pour Emmanuel Ndikumana.

    La diplomatie judiciaire : la communaute internationale devrait preter la main

    Il va de soi que la tâche qui incombe à la cellule près le Parquet Général de la République du Rwanda chargée de traque des présumés génocidaires est énorme. A ce jour, il existe 1144 dossiers parfaitement instruits relatifs aux présumés génocidaires en cavale dans 33 pays du monde. Il est rapporté qu’un grand nombre de ces présumés génocidaires sont exilés dans les pays africains.

    On remarque qu’ici et là, certains pays ne tolèrent pas des crimes de génocide. A ce jour, certains d’entre eux ont ouvert des procès à l’encontre de ces génocidaires. Ainsi 9 pays du monde ont conduit 23 procès de ce genre devant leurs cours et tribunaux et d’autres neuf ont extradé vers la justice rwandaise 24 présumés génocidaires.

    IGIHE

    Source : https://fr.igihe.com/Un-imperatif-d-arreter-cinq-presumes-genocidaires-rwandais-en-GB-avant-le-CHOGM.html

  • Nyagatare: Abamotari barasaba kongererwa igihe cyo kwishyura Parikingi #Rwanda #RwOT via @kigalitoday #rwanda #RwOT

    Abamotari mu mujyi wa Nyagatare barifuza kongererwa igihe cyo gutanga umusoro wa Parking kuko uku kwezi bagomba kwishyura imisoro myinshi harimo n
    Abamotari mu mujyi wa Nyagatare barifuza kongererwa igihe cyo gutanga umusoro wa Parking kuko uku kwezi bagomba kwishyura imisoro myinshi harimo n’ubwizigame bwa Ejo Heza

    Rwabagabo Ali Hassan avuga ko ku itariki 07 Ukuboza batunguwe no kubona umukozi wa Ngali aza abaka amafaranga y’aho bahagarara (parking), nyamara batarabimenyeshejwe mbere.

    Avuga ko ibibazo bafite ari uko mu mpera z’umwaka baba bagomba kwishyura amafaranga menshi harimo umusoro ku nyungu.

    Ati “Twebwe twisabiye Mayor mu nama twagiranye tumugaragariza ko amafaranga ya parikingi ari menshi, atubwira ko bazadusubiza. Ejobundi uwa Ngali aza afata casques ngo twishyure 1,500 tutamenyeshejwe”.

    Akomeza agira ati “Kandi ubwo ngo tugomba kwishyura guhera mu kwezi kwa karindwi nyamara twe ntabyo twamenyeshejwe ubwo abayobozi bacu barabimenye baricecekera”.

    Rwabagabo avuga ko batanga gutanga ayo mafaranga ahubwo ikibazo ari ukuyabonera rimwe kubera imisoro bagomba kwishyura, bagomba no kwishyura amadeni ya moto batunze kuko abenshi bazitunze ku nguzanyo.

    Ati “Ntabwo twanga kwishyura rwose tuzi akamaro k’ayo mafaranga ariko ikibazo nk’ubu uku kwezi twatangiye kwishyura umusanzu muri Ejo Heza mu cyumweru twishyura 3,750, umusanzu wa koperative 2,000, umusoro ku nyungu ejo bundi kuri 31, ayo mafaranga ntiyaboneka rwose kuko abenshi moto dutwara ni inguzanyo na zo zishyurwa buri kwezi”.

    Rwabagabo akomeza agira ati “Twifuzaga inama tukisabira Mayor bakatwongerera igihe cyo kwishyura parikingi kuko urumva turishyuzwa menshi guhera mu kwa karindwi, nibura tukishyura duhereye mu kwa mbere”.

    Umuyobozi w’Akarere ka Nyagatare Mushabe David Claudian, mbere na mbere ashima uruhare abamotari bagira mu iterambere ry’akarere ndetse n’ubufatanye bakunze kugaragariza ubuyobozi.

    Muri ubu bufatanye avuga ko bamugejejeho ikibazo cy’amafaranga menshi y’umusoro w’aho guhagarara, abigeza muri njyanama iyakura ku bihumbi bitatu ku kwezi agera ku 1500.

    Avuga ko ayo mafaranga atari menshi ahubwo byose ari ubushake kandi bakwiye kubugira kuko amafaranga batanga agamije guteza imbere akarere kabo n’igihugu muri rusange.

    Agira ati “Ubundi ariya mafaranga yari ibihumbi 10, turabagabanyiriza tuyagira ibihumbi bitatu barongera baratakamba, njyanama ibashyira ku 1,500, si amafaranga meshi umumotari yabura ku munsi, nibabikore kubera ubushake kuko ni uguteza imbere akarere kabo n’igihugu kandi ndabizera dusanzwe dufatanya muri byinshi”.

    Bimwe mu byo abamotari bo mu mujyi wa Nyagatare bavuga ko bituma batakibona amafaranga ngo ni uko n’abanyamuryango b’andi makoperative akorera mu yindi mirenge baza bagaparika aho bakorera bakabatwara abagenzi bakabaye ari bo babatwara.

    Iki kibazo ariko Ndizeye James umuyobozi wungirije w’ihuriro ry’amakoperative y’abamotari mu Karere ka Nyagatare, avuga ko kitari giherutse ariko ubwo kivugwa kizaganirwaho mu nama rusange y’iri huriro izaterana muri Werurwe 2021.


    source https://www.kigalitoday.com/amakuru/amakuru-mu-rwanda/article/nyagatare-abamotari-barasaba-kongererwa-igihe-cyo-kwishyura-parikingi

  • Diamond Platnumz ni umuhanga cyane kandi agira n’umutima mwiza – Koffi Olomide #Rwanda #RwOT via @kigalitoday #rwanda #RwOT

    Diamond yavuze ko gukora video y’iyo ndirimbo byari bikomeye kuko hari byinshi byasabwaga yaba kuri we ndetse no kuri mugenzi we bakoranye iyo ndirimbo. Gusa nubwo bakoranye ako kazi katoroshye, Diamond ntiyabuze gushima Koffi Olomide kuba ari umuntu witangira umurimo we kandi akaba afite n’impano y’igitangaza.

    Yagize ati “Nubaha Koffi Olomide cyane, ni umuntu urambye mu muziki cyane, mbese azi uko uyu mukino ukinwa. Nshobora kuba narakoze nkamenyekana, ariko we n’ubu ni umwami cyane cyane muri iyi njyana. Byari bigoye gutegura video. Twahinduye imyambaro kenshi, mbese sinari norohewe. Mwari murimo kungora”.

    Abajijwe icyatumye ahitamo gukorera video muri Tanzania, Diamond yagaragaje ko ibyari bihendutse ari uko Koffi afata indege akaza muri Tanzania kurusha uko we yasohoka mu gihugu.

    Ati “Impamvu namusabye kuza muri Tanzania, ni uko ari byo yari bihendutse kurusha uko njyewe nari kujya muri Kongo na band, ababyinnyi n’ikipe yose, ibyo byari kuba bihenze cyane”.

    Koffi Olomide na we mu kuvuga Diamond nk’umuntu bakoranye indirimbo, yavuze ko Diamond ari umunyabwenge cyane, ufite impano kandi ufite umutima mwiza.

    Yagize ati “ Uriya musore afite impano, ni umuhanga kandi afite n’umutima mwiza. Akora ibintu bikomeye cyane ku buryo ntatinya kuvuga ko afite impano ikomeye. Byari ibyishimo kuri jye gukorana na we. Namwigiyeho byinshi”.

    Iyo ndirimbo Diamiond yakoranye na Koffi yasohotse tariki 30 Ugushyingo 2020, ariko mu masaha umunani ya mbere ikimara gushyirwa kuri YouTube yari imaze kurebwa n’abantu bagera kuri miliyoni.

    Iyo ndirimbo ya Diamond ikimara kurebwa n’abantu miliyoni mu masaha umunani gusa ishyizwe kuri YouTube, Diamond yahise ahigika Umunyanigeria Davido, wari usanganywe agahigo ko kuba imwe mu ndirimbo ze yararebwe n’abantu miliyoni mu masaha icyenda ya mbere ikimara gusohoka.

    Muri Kamena 2020, Diamond yabaye umuhanzi wa mbere ukomoka muri Afurika yo munsi y’ubutayu bwa Sahara washoboye kurebwa n’abantu miliyari kuri YouTube, ubwo aba arushije abandi bahanzi b’injyana ya Afrobeat nka Davido, umaze kurebwa n’abagera kuri miliyoni 618, Wizkid umaze kurebwa n’abagera kuri miliyoni 507, ndetse na Burna Boy, umaze kurebwa n’abantu miliyoni 480.

    source https://www.kigalitoday.com/imyidagaduro/muzika/article/diamond-platnumz-ni-umuhanga-cyane-kandi-agira-n-umutima-mwiza-koffi-olomide

  • Umugabo yakamejeje yanga kwishyura ibitaro kubera ko umugore we yabyaye umwana mubi #rwanda #RwOT

    Umugabo wo mu gihugu cya Nigeria yaciye ibintu ku mbuga nkoranyambaga ubwo yavugaga ko umugore we yabyaye umwana mubi cyane bityo atari bwishyure amafaranga y'ibitaro byamufashije kubyara.

    Uyu mugabo abinyujije kuri Facebook yavuze ko atemera ko uyu mwana w'umuhungu umugore we yabyaye ari uwe kuko ngo abona ari mubi cyane ugereranyije n'abandi yabyaye.

    Uyu mugabo yavuze ko uwo mwana ari mubi cyane ku buryo ataba uwe ahubwo ko umugore we ashobora kuba yaramuciye inyuma akajya kubyara ku ruhande.

    Mu rwego rwo kwereka umugore we ko ibintu bikomeye, uyu mugabo yavuze ko yanze kwishyura amafaranga y'ibitaro ataramenya aho umwana yaturutse.

    Uyu mugabo yagize ati 'Ni gute umugore wanjye yabyara abandi ariko sintekereza ko uyu mwana ari uwanjye. Ni mubi cyane kuba uwanjye.  Agomba kumbwira aho yakuye uyu mwana kuko sinishyura ibitaro. Ndarushye!'

    Source : https://impanuro.rw/2020/12/10/umugabo-yakamejeje-yanga-kwishyura-ibitaro-kubera-ko-umugore-we-yabyaye-umwana-mubi/

  • Rubavu : Umuryango wabaga mu ihunikiro ry’imyaka wakodesherejwe inzu ya 3000Frw nayo yenda kugwa #rwanda #RwOT

    Ngendahimana n’umugore we Nitegeka Athanasie bari bamaze imyaka ibiri batuye muri iri hunikiro [ryahozwe rikoreshwa n’abaturage barishyiramo ibigori ariko kuri ubu ntirigikoreshwa], ariko baje kwimurwamo n’Ubuyobozi bw’Umurenge wa Rugerero, bajya gukodesherezwa inzu iva.

    Ubusanzwe uyu muryango wari usanzwe utuye muri uyu mudugudu ariko babaga mu nzu yenda kubagwaho, noneho baza kubona iri hunikiro ridakoreshwa bafata umwanzuro wo kuryimukiramo babifashijwemo n’ubuyobozi bw’Umudugudu.

    Bavuga ko muri iyi myaka ibiri bari bamaze baba mu buhunikiro hamwe n’abana babo batatu, ubuyobozi butigeze bubaha ubufasha cyangwa ngo bubakirwe nk’abandi banyarwanda batishoboye dore ko nabo nta bundi bushobozi bari bafite.

    Mu minsi ishize nibwo uyu muryango wavanywe muri iri hunikiro ukodesherezwa inzu y’ibihumbi bitatu ku kwezi (3000Frw), aho ubuyobozi bwayibakodeshereje umwaka wose.

    Umugore wa Ngendahimana yabwiye UKWEZI ko iyi nzu batujwemo iva cyane ku buryo iyo imvura iguye bifashisha amabase n’amasafuriya mu kwitwikira cyangwa bakajya gucumbika mu baturanyi bakazagaruka ari uko imvura yahise kandi nabwo ngo iba yanyangiye ibikoresho bafite.

    Nitegeka avuga kandi ko ubwo ubuyobozi bwabimuriraga muri iyi nzu y’inkodeshanyo nta kindi bwabahaye byaba ibibatunga cyangwa ubundi bufasha.

    Yakomeje asaba 'Ko yakoregwa ubuvugizi agatuzwa nkabandi akubakirwa kuko ntabundi bushobozi afite kuberako umugabo we afite ubumuga.'

    Ubwo twakoraga iyi nkuru twavugishije umuyobozi ushinzwe imibereho myiza y’abaturage mu Murenge wa Rugerero, Umucyo Leonidas atubwira ko uwo muturage atamuzi ariko ahamya ko kuba bamenye icyo kibazo bagiye kugikurikirana bakareba uko bafasha uyu muturage. Reba ihunikiro uyu muryango wabagamo, umazemo imyaka ibiri Iyi ni inzu uyu muryango uherutse gukodesherezwa. Ku kwezi yishyurwa ibihumbi bitatu mu mafaranga y’u Rwanda

    Source : http://www.ukwezi.rw/mu-rwanda/Amakuru-anyuranye/article/Rubavu-Umuryango-wabaga-mu-ihunikiro-ry-imyaka-wakodesherejwe-inzu-ya-3000Frw-nayo-yenda-kugwa