Blog

  • Kigali : Polisi yataye muri yombi abagabo babiri bakekwaho kugonga umuturage ku bushake #rwanda #RwOT

    Abafashwe ni uwitwa Siboniyo Jean Baptiste na Ndacyayisenga Jean Paul bakekwaho ubufatanyacyaha mu kugonga k’ubushake Dukuzumuremyi Sudi.

    Itangazo ryanyijijwe ku mbuga nkoranyambaga za Polisi y’u Rwanda rivuga ko 'Ibi byabereye mu Murenge wa Ndera mu Karere ka Gasabo.'

    Polisi itangaza kandi ko abakekwaho icyaha bafungiye kuri sitasiyo ya Polisi ya Ndera mu gihe iperereza ririmo gukorwa n’urwego rubishinzwe.

    Mwiriwe,

    Twafashe Siboniyo Jean Baptiste na Ndacyayisenga Jean Paul bakekwaho ubufatanyacyaha mu kugonga k’ubushake Dukuzumuremyi Sudi. Ibi byabereye mu Murenge wa Ndera mu Karere ka Gasabo.
    1/2

    — Rwanda National Police (@Rwandapolice) December 10, 2020

    Source : http://www.ukwezi.rw/mu-rwanda/2/article/Kigali-Polisi-yataye-muri-yombi-abagabo-babiri-bakekwaho-kugonga-umuturage-ku-bushake

  • Kanimba urges life skills training for Deaf-Blind persons #rwanda #RwOT

    The Executive Director of Rwanda Union of the Blind, Dr Donatille Kanimba said that people with deaf-blindness need to be trained on basic life skills to help them explore their surroundings.

    The issue was raised during a press conference held in Kigali on December 10, 2020, focusing on the need to recognize the deaf-blindness as a distinct disability type in Rwanda.

    Dr Kanimba said that people with deaf-blindness are believed unable even in simple issues, however, they have the potential to perform some household tasks if guided and informed earlier.

    'The deaf-blind must be taught life skills like feeding themselves, cooking, cleaning and washing. They are able to do such tasks but most people think that they can't', she says.

    She went on saying: 'Because of deaf-blindness, they often do not know what is going on around them. I have a visual impairment but I have any problem with hearing. I know that before the food gets ready on the plate it is cooked. Even if I don't go to the kitchen to cook I hear like they are going to cook. A deaf-blind may spend a long time unaware of what happens before the food reaches him or her at the table, if he or she was not informed at an early age.'

    Tactile sign language is the only way to communicate between deaf-blind

    In order to address hindrances to the development of people with such a disability, in the spirit of not leaving no one behind, Dr Kanimba said it is of great importance if deaf-blindness is recognized as a disability type in Rwanda.

    According to her, it is possible for one to live a very bad life as a result of a misunderstanding of a combination of hearing and blindness impairment.

    'Deaf-blindness is a combined disability. Some people confuse it with only visual impairment, others think it is only hearing impairment, while some others take it as a mental disability that makes them think that such a person does not know anything. We even found an eight-year-old child drinking only milk because his parents thought he could take nothing else, yet we talked to them to help him try something else and he could even eat after a short time', she revealed.

    Furaha Jean Marie, the Chairperson of ROPDB (Rwanda Organization of Persons with Deaf-Blindness), said: 'We still have the challenge of communication in families as many people don't know tactile sign language that we use. Access to medical services is still difficult for deaf-blind people because of their inability to explain their problem to health care providers who also most of the time do not know sign language. So, we encourage everyone to learn tactile sign language.'

    He calls upon parents not to exclude children with disability, especially deaf-blindness because some have been found hiding them in the houses due to embarrassment of their condition or as a means to protect from other harm.

    So far, ROPDB registered 167 people with deaf-blindness countrywide but there are some who are not identified yet. Among the identified, 60% are children.

    Marie Chantal Ntawiha, the ROPDB's project manager, urges various agencies and parents in general to fight the new disability to happen again.

    'Parents should go for pregnancy tests, respect all vaccinations for children on time and avoid taking drugs during pregnancy. We urge parents to take care of this and medical staff must ensure that the child is not born with a disability to be corrected or to be monitored early.'

    Deaf-blindness is varying degrees or progressive loss of sight and hearing, the combination of which causes such severe communication and other developmental and educational needs that they cannot be accommodated in special education programs solely for children with deafness or children with blindness.

    By Kanamugire Emmanuel

    13

    The post Kanimba urges life skills training for Deaf-Blind persons appeared first on TOP AFRICA NEWS.

    Source : https://www.topafricanews.com/2020/12/10/deaf-blind-people-need-to-be-taught-life-skills-dr-kanimba/?utm_source=rss&utm_medium=rss&utm_campaign=deaf-blind-people-need-to-be-taught-life-skills-dr-kanimba

  • La CNRU en collaboration avec Creativity Lab lance la semaine de l’Informatique pour l’emploi de la Jeunesse #rwanda #RwOT

    Le Secrétaire Général de la CNRU procédant au lancement des travaux du Séminaire atelier sur le Coding for Employment.

    La Cérémonie s’est déroulée au sein d’un complexe qui abrite les jeunes start ups de l’informatique privée dont LEAPR LABS (Leap Applied Research Labs) dirigée par le jeune Serge Tuyihimbaze- Il a à peine trente ans- Solve It ltd de Joseph Semafara et Creativity Lab de Ildephonse Mungwarakarama.

    Ces start ups de l’informatique rivalisent dans l’apport de solutions aux défis de la société rwandaise.

    LEAPR Lab va loin dans la créativité en robotique et autres drones. Solve It de Joseph Semafara focalise ses efforts dans la formation des jeunes en ICT qu’il place en intership et les dispatche chez des maisons commerciales en IT pour l’emploi. “A la lumière de la pandémie du Covid 19 et du confinement qui a suivi, Solve It ltd a conçu un logiciel SOMA BOX comme un support pédagogique important adapté à tous les niveaux et contenus des curricula à la fois pour les enseignants et les élèves y compris la documentation et la librairie”, a confié à IGIHE, Joseph Semafara, Directeur de Solve It ltd.

    Joseph Semafara, MD de Solve It, un autre start qui prodigue formation en informatique, intership et placement de ses lauréats. Il tient à la main un device SOMABOX qu’il a créé au temps oû le Covid 19 immobilisait en confinement tout le monde

    Creativity Labs, partenaire de la CNRU pour cette semaine Africaine de l’informatique
    Le Secrétaire Général de la CNRU s’est dit émerveillé de l’inventivité des jeunes gens en matière de codification, de création de logiciels mais aussi et surtout d’un prodige Mungwarakarama Ildephonse, 36 ans, père d’un enfant. Ce lauréat de l’IPRC Tumba abrite en partenariat avec la CNRU, un séminaire de quelques 30 jeunes gens venus de tous les districts du pays pour apprendre à manier l’outil informatique et aiguiser leur créativité.

    Labo de Creativity Lab sur le magnétisme.

    Mungwarakarama se spécialise dans la fabrication de matériels didactiques des STE (Sciences-Technologie-Environnement), un cours enseigné par gradation dans les cycles primaire et secondaire du pays.

    “Nous allons de groupe scolaire à groupe scolaire dans tout le pays en formant des enfants encadrés par leurs enseignants sur la possibilité d’utiliser un matériel pédagogique fabriqué à partir de leur environnement immédiat. Nous fabriquons des yoyo, des poulies, du matériel électrique… pour illustrer les phénomènes phyisiques et magnétiques que ces enfants apprennent en classe. A la fin de la séance, la direction de l’école aura mis à notre disposition une salle où sont conservé ce matériel de laboratoire très moins coûteux. Pour la suite, l’enseignant formé encadrera les enfants. Et nous assurerons le suivi”, a dit Mungwarakarama de creativity Lab sécondé par Jean Pierre Kavamahanga, licencié en science de l’éducation, option Computer science.

    “Nous aidons sérieusement et de façon pratique les jeunes dans le domaine des technologies et de l’ICT”, a ajouté ce Directeur de Creativity Lab qui pousse plus loin son apport et entre dans la robotique.

    “Nous sommes une entreprise sociale intervenant dans l’enseignement et la créativité informatique des jeunes gens. Pour cela nous ne pouvons avoir de dons venant de nulle part. Par contre nous signons des contrats avec GIZ, Rhénanie Palatinat et Master Card pour aller d’école à école et former les élèves et leurs enseignants et y installer des Kits Labo que vous avez visités”, a dit Mungwarakarama qui, depuis 2018, descend dans ces écoles avec son équipe et forme 30 enfants et deux enseignants pour chaque Groupe scolaire.

    Nous avons déjà donné une formation très poussée à 30 enseignants volontaires qui, pendant les vacances, nous assistent dans nos déplacements de formation.

    De gauche à droite, le Jeune MD de Creativity Lab, Ildephonse Munwarakarama et le SG de la CNRU, Albert Mutesa

    Le Secrétaire Général de la CNRU fier de trouver un partenaire fiable et percutant
    “Au cours de cette semaine du Coding for Employment qui sera désormais célébrée chaque année, nous insistons sur le gender au cours de ce séminaire qui aura nécessairement un impact sur les jeunes que vous allez former au “Digital Coding Skills”. Aux jeunes rassemblés ici pour la formation et d’autres qui suivront, soyez assez créatifs dans votre maniement de votre smart phone ajouté à votre laptop. Nous vous promettons, chers séminaistes qui allez passer toute une semaine de formation un grand soutien au cas où vous allez être inspirés pour une quelconque innovation de votre part. Nous vous appuyerons en faisant partager vos inventions à d’autres jeunes rwandais. Nous pourrons aussi illustrer vos créations sur le site officiel de la CNRU et celui de l’UNESCO”, a dit M. Albert Mutesa, Secrétaire Général de la CNRU encourageant les jeunes séminaristes à faire montre de plus de participation active et de travail de groupe dans ce qu’il a appelé “Share information and Knowledge” (échange d’informations et de connaissances).

    Dans son entretien avec IGIHE, Albet Mutesa semble confiant que la Maison mère UNESCO est prête à donner sa contribution à toute initiative de créativité en matière de sciences environnementales et IT au cas où elle est sollicitée. Il a même confié qu’au cas où Creativity Lab ltd sollicitait un soutien de l’UNESCO qui va jusqu’à 25.000 $ dans le cadre de son Programme de Partenariat biennal, “je n’hésiterais pas une seconde à la recommender”.

    Le SG de la CNRU au Centre avec à sa droite, le MD de Creativity Lab et à sa gauche, son directeur de la Recherche Scientifique, M. Dominique Mvunabandi

    Le Directeur de la CNRU en matière de recherche scientifique qui a organiser ce séminaire de jeunes rwandais férus d’informatique, trouve que l’la Maison Mère UNESCO a fait beaucoup pour financer tout le déroulement de ce séminaire à hauteur de quelques 20.000 $.

    “Africa Coding Week est une stratégie de long terme de l’UNESCO qui sensibilise les jeunes africains à participer au solutionnement des défis sociaux qu’ils constatent par le biais de l’outil informatique”, a dit Dominique Mvunabandi, Directeur près la CNRU de la Recherche Scientifique.

    Pour lui, toute initiative des start ups comme ce Creativity Lab est la bienvenue à la CNRU. Ceci répond à notre mission. “Notre démarche n’est pas d’initier tout mais plutôt d’avoir des partenaires suivant les mêmes objectifs que nous sur qui nous nous arc-boutons”, a-t-il dit s’engageant à améliorer davantage la démarche du Partenariat Secteur Public-Secteur Privé en privilégiant surtout les start ups pour leur expansion.

    Les jeunes séminaristes en atelier. Il est attendu qu’ils sortent de ce seminaire-atelier avec des créativités qui obtiendront le grand soutien de la CNRU

    Mais quel objectif poursuit la CNRU dans le domaine de la science et la technique ?
    “Nous ferons tout pour former et encadrer la jeunesse rwandaise afin qu’elle soit à mêm de percevoir les défis de leur environnement immédiat et proposer des solutions idoines en recourant à l’outil informatique”, a décidé Mvunabandi.

    Jovin Ndayishimiye

    Source : https://fr.igihe.com/La-CNRU-en-collaboration-avec-Creativity-Lab-lance-la-semaine-de-l-Informatique.html

  • AS Kigali y’abakinnyi 10 yatsinze Mukura VS, Police FC ikura amanota mu Bugesera (AMAFOTO) #rwanda #RwOT

    Mu mukino w’umunsi wa 3 wa shampiyona, AS Kigali y’abakinnyi 10 yatsinze Mukura VS ibitego 2 ku busa, ni umukino rutahizamu Orotomal Alex watsinze igitego cya mbere yahawe ikarita itukura.

    Wari umukino w’umunsi wa 3 wa Shampiyona umwaka w’imikino wa 2020-2021.

    AS Kigali yari igiye gukina umukino wa mbere kuko imikino ibiri ibanza yari mu mikino nyafurika ya CAF Confederations Cup. Mukura VS yagiye gukina nyuma yo gutsindwa na Kiyovu Sports 3-1 mu mukino ufungura shampiyona, ni mu gihe nyanganyije na Sunrise FC 0-0 mu mukino w’umunsi wa 2.

    Mu mikino 5 yahurukaga guhuza amakipe yombi, AS Kigali yatsinze umukino 1, Mukura itsinda 2 banganya 2.

    AS Kigali yatangiye umukino isatira cyane yaje kubona igitego hakiri kare ku munota wa kabiri gitsinzwe na Orotomal Alex ku mupira yari ahawe na Hakizimana Muhadjiri agahita asiga myugariro Jacques.

    Muhadjiri watanze umupira wavuyemo igitego cya mbere

    Orotomal Alex nyuma yo gucika Olih Jacques yahise atsinda igitego cya mbere

    Bishimira igitego cya Orotomal Alex

    Ku munota wa 7 Hakizimana Muhadjiri yagerageje ishoti mu izamu rya Mukura VS ariko umunyezamu Edouard arawufata.

    Nyuma y’igihe kinini umupira ukinirwa hagati mu kibuga nta mahirwe aboneka ku mpande zombi, kapiteni wa AS Kigali, Ntamuhanga Tumaini Tity yatakaje umupira ufatwa na rutahizamu Muniru atera ishoti rikomeye ariko unyura hejuru y’izamu rya Bakame.

    Ku munota wa 26, AS Kigali yahushije igitego nyuma y’uko Lawal yakinanye neza na Tchabalala ariko ahinduye umupira Orotomal Alex agiye gushyira mu izamu asanga yawusize inyuma ye.

    Mukura yabonye koruneri ku munota wa 36 iterwa neza ariko abakinnyi ba Mukura bananirwa kuwushyira mu izamu, ba myugariro ba AS Kigali bahita bawukuraho.

    Ku munota wa 37 AS Kigali yakoze impinduka zitateguwe Ahiyokuye Jean Paul (Mukonya) yagize ikibazo cy’imvune, avamo hajyamo Ishimwe Christian.

    AS Kigali yari yakomeje kwisirisimbya imbere y’izamu rya Mukura yabonye igitego cya 2 gitsinzwe na Shabani Hussein Tchabalala ku mupira wari uhinduwe na Aboubakar Lawal.

    Zidane agerageza ishoti

    AS Kigali yahushije igitego cyabazwe ku munota wa 43 ku mupira Tchabalala yateye mu izamu umunyezamu akawukuramo awushyira ku kirenge cya Orotomal Alex ariko ananirwa kuwushyira mu izamu. Igice cya mbere kirangira ari 2-0.

    Mu gice cya kabiri Mukura VS yari yakoze impinduka havamo Bonheur hinjiramo Nkomezi Alex yasatiriye ariko kubona mu izamu biranga.

    Ku munota wa 61, AS Kigali yabonye kufura ku ikosa Nkomezi Alex yakoreye Muhadjiri ariko Ishimwe Christian ayiteye ukubita umutambiko w’izamu.

    Umutoza Eric Nshimiyimana yakoze impinduka Muhadjiri na Tity bavamo hajyamo Biramahire Abeddy na Kalisa Rashid.

    Tchabalala watsinze igitego cya kabiri

    Ku munota wa 69 Orotomal Alex yananiwe gushyira umupira mu izamu asigaye ari wenyine, aya mahirwe yakurikiwe na kufura yo ku munota wa 61 Emery Bayisenge yateye umunyezamu awukuramo.

    Rutahizamu wa AS Kigali, Orotomal Alex yahawe ikarita itukura nyuma yo kubwira nabi umusifuzi ku munota wa 73.

    AS Kigali yakomeje gushaka ikindi gitego ariko ba rutahizamu barimo Biramahire Abeddy ntibabyaza umusarura amahirwe babonye.

    Mukura VS nayo yagerageje uburyo bwinshi ariko umukino urangira ari 0-0.

    Mu yindi mikino y’umunsi wa 3, AS Muhanga yanganyije na Gorilla 0-0, Police FC itsinda Bugesera FC 2-1.

    Ku munsi w’ejo APR FC izakira Kiyovu Sports, Marines FC yakiriye Sunrise FC.

    Olih Jacques azibira rutahizamu Aboubakar Lawal

    Muhadjiri mu kirere ashyira umupira ku kirenge

    Aboubakar Lawal watanze umupira wavuyemo igitego cya kabiri ashyira umupira ku gituza

    Myugariro Jacques agerageza kuzibira Orotomal Alex wamutsindanye igitego cya mbere

    Source : http://isimbi.rw/siporo/article/as-kigali-y-abakinnyi-10-yatsinze-mukura-vs-police-fc-ikura-amanota-mu-bugesera-amafoto

  • Hahirwabasenga ukekwaho gusambanya umwana agatoroka arahigishwa uruhindu #rwanda #RwOT

    Amakuru yatanzwe avuga ko Hahirwabasenga yakoze iki cyaha cyo gusambanya umwa utarageza imyaka y’ubukure ku wa 13 Mata 2020.

    Ifito yashyizwe ahagaragara na RIB irimo n’imyirondoro y’uyu musore igaragaza ko ababyeyi be ari Bahati na Mukayizere Alphonsine.

    Uyu musore wavutse ku wa 1 Mutara 1999, akaba icyaha yaragikoreye mu Mudugudu wa Mitabo, Akagari ka Gaseke mu Murenge wa Kabaya, Akarere ka Ngororero.

    RIB yasabye abanyarwanda ko uwamubona yatanga amakuru akabimenyesha ubuyobozi bw’ibanze bumwegereye cyangwa sitasiyo ya Polisi cyangwa iya RIB imwegereye.

    Hanatanzwe numero za telefone zitishyurwa harimo iya RIB ya 166 ndetse n’iya Polisi ya 112.

    Source : http://www.ukwezi.rw/mu-rwanda/2/article/Hahirwabasenga-ukekwaho-gusambanya-umwana-agatoroka-arahigishwa-uruhindu

  • Sobanukirwa icyo amategeko ateganya ku irage n’uko rikorwa #Rwanda #RwOT via @kigalitoday #rwanda #RwOT

    Igikorwa cyo kuraga cyahozeho kuva na kera mu mu ryango nyarwanda ariko uko ibihe byagiye bihinduka cyagiye kivugururwa gisanishwa n’amategeko mu rwego rwo kugabanya amakimbirane yavukaga nyuma yacyo cyangwa mbere y’uko gikorwa.

    Guhera mu mwaka wa 1999 ibijyanye n’igikorwa cy’irage byateganwaga n’itegeko ryo kuwa 12/11/1999 Ryuzuzaga igitabo cya mbere cy’urwunge rw’amategeko mbonezamubano kandi rigashyiraho igice cya gatanu cyerekeye imicungire y’umutungo w’abashyingiranywe, impano n’izungura.

    Iri tegeko n’ingingo zirikubiyemo byaje gusimbuzwa bikurwaho n’itegeko nº27/2016 ryo ku wa 08/07/2016 rigenga imicungire y’umutungo w’abashyingiranywe, impano n’izungura ariryo rikurikizwa kugeza none.

    Itegeko ryo mu mwaka wa 1999 ryavugaga ko umubyeyi yari ategetswe gutanga umunani ku bana be bigakorwa ababyeyi bakiriho hagamijwe kugabira umutungo abana babo cyangwa ababakomokaho bagahita bawegukana, bikitwa ko bashoje inshingano yo kubarera no kububakira.

    Gusa umubyeyi yashoboraga kuba yaratanze umunani agasigarana imitungo iyi akaba ariyo azaraga mbere y’uko apfa.

    Nyuma ariko byagiye bigaragara ko hari abana bitwaraga nabi aho bashyiraga igitutu ku babyeyi ngo babahe umunani ndetse n’indagano itegeko ryo mu 1999 ryaje kuvanwaho risimbuzwa irya 2016 riha uburenganzira busesuye umubyeyi mu gikorwa cy’irage aho yemerewe guha umutungo we ho indagano uwo ashatse bitewe n’impamvu runaka ..

    Ikindi itegeko ryo mu mwaka wa 1999 hari ingingo nyinshi ritasobanuraga ku gikorwa cy’irage aho byatumaga haba amakimbirane n’imanza bishingiye kuri iki gikorwa.

    Mu rwego rwo kubafasha kurushaho gusobanukirwa n’icyo amategeko ateganya hagamijwe kumenya uburenganzira bwanyu no kugabanya amakimbirane mu miryango avuka ashingiye ku mitungo uyu munsi twahisemo kubabwira bimwe mu bintu bamwe mu kunze kwibaza ku gikorwa cy’irage.

    Mbere yo gusobanura uko igikorwa cy’irage kigenda reka tubafashe gutandukanya aya magambo “Irage” n’Indagano”

    Indagano ni impano itangwa mu buryo bw’irage nyir’ukuyihabwa akayegukana ari uko uwayimuhaye apfuye. Naho Irage ni igikorwa mbonezamategeko, kigirwa n’umwe mubo kireba, gishobora guseswa kandi kigakorwa muri bumwe mu buryo buteganywa n’itegeko, aho umuntu agena amerekezo y’ibintu bye igihe azaba atakiriho.

    Mu gikorwa cy’irage amategeko ateganya ko uraga yikuraho ibintu nta kiguzi, uragwa akabyegukana ari uko uraga apfuye.

    Ninde ufite ububasha bwo kuraga no kuragwa, ese bikorwa gute?

    Umuntu wese ufite ubushobozi busabwa n’amategeko ashobora kuraga igice cyangwa umutungo we wose hakurikijwe ibiteganywa n’itegeko nº27/2016 ryo ku wa 08/07/2016 rigenga imicungire y’umutungo w’abashyingiranywe, impano n’izungura.

    Icyakora, irage rikozwe n’umwe mu bashyingiranywe mu buryo bw’ivangamutungo rusange cyangwa ivangamutungo w’umuhahano, ku mutungo bahuriyeho rigomba kwemerwa mu nyandiko n’uwo bashyingiranywe. Ukora irage kimwe n’uwo bashyingiranywe agomba kuba afite ubushobozi busabwa n’amategeko mu gihe yakoraga irage. Uraga bitewe n’impamvu ashobora kuraga uwo ashatse wese kabone n’iyo nta sano baba bafitanye.

    Aha urugero twatanga ni umukecuru w’intwaza Nyirangoragoza Marianne witabye Imana, agasiga ageneye Perezida Paul Kagame irage rigizwe n’ubutaka n’inzu biherereye mu Murenge wa Bushekeri mu karere ka Nyamasheke.

    Uragwa agomba kuba afite ubushobozi buteganywa n’amategeko ku munsi wo kwemera irage. Ku mwana utaragira imyaka y’ubukure cyangwa ku muntu mukuru udafite ubushobozi, kwemera irage bikorwa hubahirijwe amategeko agenga uguhagararira abadafite ubushobozi.

    Mu ngingo ya 65 y’itegeko nº27/2016 ryo ku wa 08/07/2016 rigenga imicungire y’umutungo w’abashyingiranywe, impano n’izungura ivuga ko Irage rikorwa mu buryo bw’inyandiko mpamo cyangwa bw’inyandiko bwite. Irage rikozwe mu buryo bw’inyandiko mpamo ni irage rikorewe imbere ya Noteri n’uraga cyangwa imbere y’Umwanditsi w’Irangamimerere waho uraga atuye cyangwa aba.

    Umwanditsi w’Irangamimerere cyangwa Noteri abika inyandiko y’umwimerere akandika mu gitabo cyabugenewe itariki irage ryakoreweho, amazina y’uraga n’aho atuye cyangwa aho aba. Inyandiko y’umwimerere n’igitabo cyandikwamo irage bibikwa mu ibanga, ntawe ushobora kumenya ibyanditswemo uraga atarapfa kandi bimenyeshwa gusa abarebwa n’irage bonyine.

    Irage rikozwe mu nyandiko bwite ni irage ryanditse ryose n’intoki z’uraga, hari abatangabuhamya nibura babiri (2) akarishyiraho itariki, umukono we n’uw’abatangabuhamya. Iyo ukora irage atazi kwandika cyangwa nta bushobozi afite bwo kwandika n’ubwo gushyira umukono ku irage, ashobora kwihitiramo uryandika mu mwanya we.

    Kugirango irage rikorwe uraga abanza kwishyura amafaranga ibihumbi bitanu y’iyi serivisi ishobora kubera mu murenge imbere ya Noteri cyangwa undi mwanditsi w’irangamimerere w’aho uraga atuye cyangwa aba.

    Ni ryari Irage ritangazwa?

    Ingingo ya 67 y’iri tegeko ivuga ko irage ritangazwa mu gihe kitarenze iminsi mirongo itatu (30) nyuma y’urupfu rw’uwaraze, aho umukuru w’umuryango agena umunsi irage rizatangarizwa abazungura b’uwapfuye.

    Kuri uwo munsi irage ritangarijweho, hanashyirwaho abagize inama ishinzwe iby’izungura. Ubifitemo inyungu wese ashobora kwitabira iryo tangazwa.

    Uwahawe indagano mu mutungo w’uwapfuye nta nshingano agira yo kwishyura imyenda y’uwamuhaye indagano .

    Itegeko rikurikizwa mu nyandiko z’irage z’Umunyarwanda uba mu mahanga igihe ikiragwa kiri mu Rwanda cg Inyandiko z’irage zikozwe n’umunyamahanga uba mu Rwanda

    Inyandiko z’irage zikozwe n’Umunyarwanda uba mu mahanga igihe ikiragwa kiri mu Rwanda zigengwa n’ itegeko ry’igihugu zakorewemo ku byerekeranye n’uko ziteye. Icyakora, Umunyarwanda ashobora no guhitamo uburyo buteganywa n’itegeko ry’igihugu cye, hashobora no kurebwa itegeko ry’u Rwanda ku byerekeye icyo zivuga n’inkurikizi zazo

    Inyandiko z’irage zikozwe n’umunyamahanga uba mu Rwanda zigengwa n’itegeko ry’igihugu zakorewemo ku byerekeranye n’uko ziteye. Icyakora, umunyamahanga ukoreye irage mu Rwanda ashobora guhitamo uburyo buteganywa n’itegeko ry’igihugu akomokamo; n’itegeko ry’igihugu akomokamo ku byerekeye icyo inyandiko z’irage zivuga n’inkurikizi zazo.

    Ese Irage rishobora kuvanwaho? Ese iyo rikuweho bigira izihe ngaruka?

    Irage rishobora kuvanwaho ryose cyangwa igice cyaryo n’urukiko bisabwe n’ubifitemo inyungu mu gihe ryakozwe ku gahato, ryakoranywe uburiganya cyangwa ritubahirije ibiteganywa n’itegeko. Ivanwaho ry’irage ritesha agaciro iryo rage.

    Ibindi itegeko ryongeraho ku bijyanye n’ita agaciro k’indagano nuko iyo uwahawe indagano apfuye mbere y’uwaraze, uretse igihe ashobora guhagararirwa indagano ihita iteshwa agaciro.

    Iteshwa agaciro kandi iyo icyari cyaratanzweho indagano cyangiritse cyose uwayitanze akiriho ndetse n’igihe ; uwahawe indagano ayanze cyangwa habayeho impamvu zituma yakwa uburenganzira bwo kwakira indagano.

    Izungura ry’umutungo w’uwapfuye rikorwa hakurikijwe ibiteganywa n’iri tegeko niba nta rindi rage ryigeze rikorwa kuko hari igihe biba ngombwa irage ntirikorwe bitewe n’impamvu runaka iyo irage ritabayeho habaho igikorwa cy’izungura rikorwa hakurikijwe itegeko.

    source https://www.kigalitoday.com/ubutabera/amakuru/article/sobanukirwa-icyo-amategeko-ateganya-ku-irage-n-uko-rikorwa

  • Bugesera: Igare rifasha abantu benshi cyane mu bitandukanye #Rwanda #RwOT via @kigalitoday #rwanda #RwOT

    Nubwo bivugwa bityo, ko gutwara igare ari nk’umuco ku bantu bo mu Bugesera, usanga koko rinafasha mu bikorwa bitandakanye byaba iby’ubucuruzi, iby’ubwikorezi bw’abantu n’ibintu ndetse hari n’abakunda gukora siporo ngororamubiri bakoresha amagare.

    Ndamyumukiza Marcel, ni umusore w’imyaka 24 y’amavuko utuye mu Murenge wa Nyamata, akora umurimo wo kuvomera abantu amazi yo kunywa ayakuye ku isoko yitwa Rwakibirizi kuko ngo agira abakiriya benshi bayamutuma bavuga ko abagwa neza kuruta uko banywa andi ayo ari yo yose.

    Nubwo iyo soko iri kure y’Umujyi wa Nyamata kandi kuvayo hakaba hazamuka cyane, ariko kuko Ndamyumukiza akiri muto kandi agifite imbaraga, ngo ashobora guheka amajerakani 10 icyarimwe akazanira abayamutumye muri Nyamata, kandi uwo ahaye ijerekani imwe y’amazi amwishyura amafaranga magana atanu y’u Rwanda (500Frw).

    Ibyo bivuze ko iyo azamukanye amajerekani 10 aba yizeye kubona amafaranga 5000Frw ku nshuro imwe, kandi ngo ashobora kujyayo n’inshuro ebyiri cyangwa eshatu ku munsi iyo byagenze neza, kuko ngo ayo mazi arakundwa cyane ku bantu bayazi.

    Uwo murimo wo kuvomera abantu amazi y’isoko ya Rwakibirizi, awumazemo imyaka ibiri gusa, ariko ngo umaze kumugeza ku bikorwa by’iterambere bitandukanye harimo kuba ubu yariguriye igare rye bwite kuko ngo yatangiye akoresha iry’abandi, ndetse ngo yaguze n’ubutaka ahantu bugera kuri hegitari.

    Hari Irambona Eric, na we wo mu Murenge wa Nyamata, akora umurimo wo gutwara abantu n’ibintu ku igare (Umunyonzi). Avuga ko we agira abakiriya be bamutuma ibintu bitandukanye, nko kubagurira ibyo kurya by’inkoko, cyangwa n’ibindi. Ariko muri rusange ngo umunsi wagenze neza yabonye abakiriya ntabura amafaranga ibihumbi bitatu (3000Frw) atahana ku munsi.

    Ni umugabo wubatse, ubu ngo akaba afite umuryango w’abana batanu, kandi uwo muryango wose utunzwe n’amafaranga aturuka kuri iryo gare kuko ni irye nta muntu akorera, kuko na byo ubundi bibaho, umuntu agakoresha igare ritari irye, akajya yishyura amafaranga runaka uwarimuhaye.

    Hari kandi abifashisha igare kugira ngo bagere ku kazi ku gihe. Nka Ngendahayo Jean Bosco uvuga ko atuye ahitwa Kariyeri, akaba akorera mu Mujyi wa Nyamata. Buri gitondo anyonga igare rye akaza ku kazi, bikamufasha kukageraho adakererewe, ndetse na nimugoroba akaritahaho.

    Yagize ati “Igare ryanjye rimfasha mu buryo bubiri urebye, kuko rintiza amaguru nkagera ku kazi ku gihe ntakererewe, kandi nkanarikoreraho siporo kuko nkora akazi ko kwicara umunsi wose, urumva ntagenda kuri iri gare nazagera aho ngahinamirana”.

    Igare kandi ntiritunga abaritwara gusa, ahubwo na bamwe mu bacuruza ibyuma by’amagare muri Nyamata bavuga ko kuba hari amagare menshi muri ako gace bituma babona ibyashara, bityo bagatunga neza imiryango yabo.

    Nyiratwizeyimana Marie Claudine, avuga ko amaze imyaka 15 acuruza ibyuma by’amagare, kandi ngo bimutungiye umuryango, kuko ni umubyeyi w’abana batatu, bakiga, bakambara, bakarya neza, n’ibindi byose bikenerwa mu muryango bikaboneka.

    Yagize ati “Iyo ucuruza, ukabona inyungu ukuramo ibyo ukenera mu buzima bwa buri munsi, ubwo bucuruzi ntiwabureka kuko buba bugenda. Iyo ufite abana nta kindi uba ukorera, iyo ubonye ubishyuriye amashuri, bakarya neza, bakambara, icyo gihe biba bigenda neza. Gusa ubu bucuruzi bumaze kujyamo abantu benshi bigatuma tutagicuruza cyane nka mbere”.

    Hari n’abatunzwe n’akazi ko gukanika amagare mu gihe yagize ibibazo bitandukanye, harimo n’uwitwa Bagenzi, uvuga ko umurimo akora wo gukanika amagare umutungiye umuryango kandi neza, kuko byagenze neza ku munsi ngo ntashobora kubura amafaranga ibihumbi bitanu atahana, nubwo iminsi yose idahwana.

    source https://www.kigalitoday.com/amakuru/amakuru-mu-rwanda/article/bugesera-igare-rifasha-abantu-benshi-cyane-mu-bitandukanye

  • Mu mafoto : 'Marine’ yashikuje umugore telefone ijya mu kiraro cya Nyabugogo hitabazwa abasore b’inkorokoro #rwanda #RwOT

    Iki ni ikibazo kimaze igihe ndetse abaturage n’abakoresha gare ya Nyabugogo bakunze kugaragariza inzego z’umutekano mu Mujyi wa Kigali by’umwihariko Akarere ka Nyarugenge aho gare ya Nyabugogo ibarizwa ko babangamiwe n’ubu bujura.

    Ubu bujura bukomeje gufata indi ntera bukorwa n’abana b’inzererezi bazwi nka 'Mayibobo’ ariko aba hano Nyabugogo bo bafite akabyiniriro ka 'Marine’, kubera ko bakunze kuba no kurara mu biraro bibiri binini bya Nyabugogo [Ikijya Gicumbi n’ikizamuka mu Mujyi unyuze ku Muhima].

    Ingero z’abantu bibwe n’aba basore n’inkumi zizwi nka ba 'Marine’ ni umugore washikujwe telefone n’umusore witwa Kwizerimana Janvier uri mu kigero cy’imyaka 18, wayimwatse ubwo yari avuye mu Murenge wa Kigali ari kwambuka ikiraro kijya mu Gatsata.

    Uyu mugore wari uri kwitaba telefone iri kugutwi niho uyu yayimwambuye ahita amanukira muri iki kiraro bisaba ko hitabazwa abasore bane b’inkorokoro bashoka mu kiraro bamara amasaha abiri bashakisha uyu musore ndetse bagwana nawe kugeza bamukuyemo ahita atabwa muri yombi.

    Uyu mubyeyi wavugaga ko telefone ye yayiguze ibihumbi 12Frw byamusabye gutanga ibihumbi 2Frw abiha aba basore b’inkorokoro bagiye kuzana uyu mu 'Marine’ wari wamaze kumanuka hasi mu kiraro nyuma yo kwiba telefone.

    Umwe mu baturage wari uri aho ibi byabereye yavuze ko ubu bujura bukomeje gukaza umurego ku buryo inzego z’umutekano zidatabaye byarushaho kuba bibi.

    Ati 'Isa ku isaha haba mu gitondo, saa sita cyangwa nimugoroba ntabwo hano hashira imonota 30 nta muturage utatse ko yibwe kuri iki kiraro, badufashe rwose ubusambo bw’aha hantu bumeze nabi.'

    Uyu musore wari wibye iyi telefone yahise atabwa muri yombi na Polisi gusa abaturage bavuga ko ibi bidahagije ahubwo hakwiye gukazwa umutekano.

    Source : http://www.ukwezi.rw/mu-rwanda/2/article/Mu-mafoto-Marine-yashikuje-umugore-telefone-ijya-mu-kiraro-cya-Nyabugogo-hitabazwa-abasore-b-inkorokoro