Tag: umuco

  • Inteko y'Umuco yashimiye Filime z'Abanyarwanda zahesheje ishama u Rwanda muri FESPACO #rwanda #RwOT

    Izi filime zari muri 239 zakozwe n'Abanyafurika zari zihatanye mu byiciro bitandukanye.

    Ibi bihembo bya sinema byatanzwe mu ijoro ry'uyu wa Gatandatu tariki 23 Ukwakira 2021 mu Mujyi wa Ouagadougou muri Burkina Faso.

    Iri serukiramuco ryari rihatanyemo Abanyarwanda batatu barimo Kantarama Gahigiri, Fafin Allaih na Mutiganda wa Nkunda wagize uruhare mu kwandika Filime nka City Maid na Seburikoko.

    Mu butumwa Inteko y'Umuco yanyujije kuri konti ya Twitter, mu ijoro ry'iki Cyumweru tariki 24 Ukwakira 2021, yavuze ko 'ishima Abanyarwanda batatu bahesheje ishema u Rwanda batsindira ibihembo mu iserukiramuco Mpuzamahanga rya filime, Fespaco.'

    Bati 'Mwakoze kwimana u Rwanda mu mahanga.'

    Intekoy’Umuco irashima Abanyarwanda batatu bahesheje ishema u Rwanda batsindira ibihembo mu Iserukiramuco Mpuzamahanga rya Firimi @fespacoofficiel 2021 ryabaga ku nshuro ya 27. Turashimira by’umwihariko @Mutiganda wa Nkunda ku bwa firimi ye “Nameless” yahize izindi …1/3 pic.twitter.com/LAY8TrfJMo

    — Inteko y’Umuco | Rwanda Cultural Heritage Academy (@IntekoyUmuco) October 24, 2021

    Mutiganda wa Nkunda yegukanye igihembo cya filime ifite inkuru nziza (Best script) mu cyiciro 'Feature filim Competition' abicyesha filime ye yise 'Nameless' cyangwa se 'Les Anonymes' mu gifaransa. Iyi filime ya Mutiganda wa Nkunda irimo abakinnyi nka Yves Kijyana na Colombe Mukeshimana.

    Umunyarwandakazi Kantarama yegukenye igihembo cyiswe 'Paulin d'Or', ari nacyo nyamukuru mu cyiciro cya filime ngufi (short film documentary).

    Yegukanye iki gihembo abicyesha filime 'Ethereality' yakiniwe mu Busuwisi ahitwa Winterthur.

    Alliah Fafin ni undi wegukanye igihembo cyiswe 'Poulin d'argent', kikaba igihembo cya kabiri mu cyiciro cya filime ngufi (short film fiction).

    Igihembo nyamukuru muri iri serukiramuco cya Étalon de Yennenga cyahawe Khadar Ahmed wo muri Somalia, abicyesha filime yise 'The Gravedigger's Wife' yanditse akanayobora.

    Uyu mugore w'imyaka 40 y'amavuko ntiyari mu muhango wo gutanga ibi bihembo. Yahigitse abatunganya filime bo mu bihugu 15 bari bahataniye iki gihembo. Filime yegukana igihembo l'Étalon de Yennenga ihabwa igihembo kingana n'asaga miliyoni 15 z'amafaranga y'u Rwanda.

    Mu 2019, iki gihembo cyegukanywe n'Umunyarwanda Joël Karekezi abicyesha filime ye yise 'Mercy of Jungle' mu birori byanitabiriwe na Perezida Paul Kagame. Icyo gihe u Rwanda rwahawe umwihariko nk'ikigihugu cyarimo nk'umushyitsi w'imena.

    Fespaco ni iserukiramuro rikomeye kurenza andi maserukiramuco abera ku Mugabane wa Afurika, ribera mu Mujyi wa Ouagadougou muri Burkina Faso buri myaka ibiri kuva mu 1972.


    Filime 'Nameless' ya Mutiganda wa Nkunda yegukanye igihembo cya 'Best Script' muri FESPACO Filime ya Kantarama Gahigiri yegukanye igihembo 'Poulin d'or' nka filime mpamo ngufi

    Source : https://umuryango.rw/imyidagaduro/article/inteko-y-umuco-yashimiye-filime-z-abanyarwanda-zahesheje-ishama-u-rwanda-muri

  • Kaminuza yUbuvuzi yi Butaro nInteko yUmuc… – #rwanda #RwOT

    Kaminuza Mpuzamahanga y'Ubuvuzi iri i Butaro, itanga amasomo y'ubuvuzi atandukanye ku rwego mpuzamahanga mu cyiciro cya kabiri n'icya gatatu cya Kaminuza.

    Ni mu gihe Inteko y'Umuco (Rwanda Cultural Heritage Academy), ari ikigo cya Leta gishinzwe kubungabunga umurage w'u Rwanda; umuco n'indangagaciro zawo.

    Kuri uyu wa Kabiri tariki 12 Ukwakira 2021, mu muhango wabereye mu Ingoro y’Umurage n’Amateka Kamere izwi nko kwa ‘Richard Kandt’ mu Mujyi wa Kigali, Kaminuza Mpuzamahanga y'Ubuvuzi n'Inteko y'Umuco batangaje ko bagiranye amasezerano y'imyaka ibiri, yubakiye ku bushakashatsi ku 'Umurage' no kuwuteza imbere mu nguni zose z'ubuzima.

    Umuyobozi wungirije wa UGHE ushinzwe imiyoborere n’imari, Rogers Muragije, yabwiye itangazamakuru ko bishimiye kugirana amasezerano n'Inteko y'Umuco, kuko ari amasezerano bitezeho inyungu ikomeye nka Kaminuza ikora ubushakashatsi, kandi igamije kuziba icyuho mu rwego rw'ubuzima rwa Afurika.

    Yavuze ko ingoro z'amateka ari ahantu heza ho gukorera ubushakashatsi 'ku buryo nka Kaminuza dufite byinshi byo gukorana nabo'. Uyu muyobozi yavuze ko bazahuza imbaraga mu bijyanye n'amamurikabikorwa, ubushakashatsi mu burezi, ubuzima, inyamaswa n'ibindi. Avuga ko bazifashisha kandi Ingoro mu kumurika ibizajya biba byavuye mu bushakashatsi.

    Uyu muyobozi yanavuze ko bazifashisha iserukiramuco 'Hamwe Festival' basanzwe bategura, bakomeze kwerekana akamaro ku buhanzi n'uko bwagira uruhare mu bijyanye no kurengera ubuzima. Umuyobozi wungirije wa UGHE ushinzwe imiyoborere n’imari, Rogers Muragije, yavuze ko bazakora amamurikabikorwa mu ngoro banakore ubushakashatsi

    Mu rwego rwo gushyira mu bikorwa inshingano zayo, Inteko y'Umuco igirana amasezerano n'abafatanyabikorwa batandukanye.

    Inteko y'Umuco ikora ubushakashatsi mu murage no kuwuteza imbere, ni mu gihe iyi Kaminuza y'Ubuvuzi ikora ubushakashatsi mu kwigisha ibijyanye n'ubuzima.

    Mu kiganiro n'itangazamakuru, Umuyobozi w’Inteko y’Umuco, Ambasaderi Masozera Robert ati 'Rero twasanze dusangiye byinshi mu bushakashatsi. Noneho turavuga ngo reka dusangire ubunararibonye buri wese afite. Twebwe rero baza gusanga dufite ubushobozi bwo kubaka amamurika yaba ay'igihe gito cyangwa ahoraho.'

    Kaminuza ya UGHE yasabye ko yajya ikorera ubushakashatsi mu ngoro, ikaba izahera mu Ingoro y'ibidukikije iri i Karongi, aho bazakora imurika rijyane no kwigisha ibijyanye n'ubuzima bushingiye ku bidukikije, ku bantu no kunyamaswa aho bihurira'.

    Amb. Masozera yavuze ko bazajya bahuza amakuru ku byavuye mu bushakashatsi, no gukora ubushakashatsi 'bahuriyeho'. Avuga ko bashobora no kuzakorera ubushakashatsi mu Ingoro y'Amateka y'Ubukoroni ariko cyane cyane 'Ingoro y'Ubugeni n'Ubuhanzi ari naho hazakurikiraho'.

    Masozera avuga ko impamvu bazakomereza muri iyi ngoro ari uko 'bafite ukuntu bakoresha ubuhanzi mu myigishirize y'ubuzima n'ahandi hose babikoresha, cyane cyane mu bukangurambaga ku baturage baba baturiye Ingoro'.

    Nyuma yo gutangaza ibikubiye mu masezerano bagiranye, aba bayobozi beretswe ibice bitandukanye bigize Inzu Ndangamurage ya Kandt.

    Igizwe n'ibice bitatu by'ingenzi; harimo icyerekana ubuzima bw'u Rwanda mu bice byose (imibereho, ubukungu na politiki) mbere y'ubukoloni.

    Harimo igice cyerekana uburambe bw'abaturage bw'abanyarwanda mu gihe cy'abakoloni, cyane cyane ku butegetsi bw'abadage kuva mu 1884 (igihe cy'inama yabereye i Berlin), mu buyobozi bw'abakoloni, intambara ya mbere y’Isi yose, havugwamo benshi kugeza mu 1916, harimo ubuzima bwa Richard Kandt n’ibikorwa bye mu Rwanda.

    Hari n'igice cyerekana Kigali mbere y'igihe cy'abakoloni, mu gihe cy'abakoloni, no kuvuka kwayo nk'umurwa mukuru.

    Hari kandi igice kiri mu rubavu rw'iyi ngoro kirimo inzu irimo inzoka nzima z'amoko atandukanye harimo nka Black Mamba, ingona yubakiwe ahantu hayo n'ibindi.

    Umuyobozi wungirije wa UGHE ushinzwe imiyoborere n’imari, Rogers Muragije n'Umuyobozi w’Inteko y’Umuco, Ambasaderi Masozera Robert
    Umuyobozi w’Inteko y’Umuco, Ambasaderi Masozera Robert, yavuze ko bishimiye kugirana amasezerano na Kaminuza Mpuzamahanga y'Ubuvuzi, University of Global Health Equity (UGHE) yubakiye ku bushakashatsi
    Umuyobozi w'Ingoro y'Amateka Kamere' yitiriwe Richard Kandt, Miss Utamuriza Rusaro Carine
    Ambasaderi Masozera Robert, Rogers Muragije na Injonge Karangwa, Umuyobozi ushinzwe ubuhanzi n’umuco mu buzima rusange muri Kaminuza ya UGHE

    AMAFOTO: Iradukunda Jean de Dieu-INYARWANDA.COM

    Source : https://inyarwanda.com/inkuru/110378/kaminuza-yubuvuzi-yi-butaro-ninteko-yumuco-bagiranye-amasezerano-agamije-ubushakashatsi-110378.html

  • Minisitiri Bamporiki yamaganye imvugo Nta Gi… – #rwanda #RwOT

    Umunyamabanga wa Leta muri Minisiteri y’Umuco n’urubyiruko, Bamporiki Edouard we abona ko umuntu wazanye izo mvugo akwiye kwamaganwa, bitewe n'uko aba azwi, ashobora kuvuga ikintu kikica benshi bamukurikira nk'umusitari.

    Minisitiri Bamoriki kandi yavuze ko ushobora kuvuga ngo nta myaka 100 uziko wivugira ugatangira kubyizereramo bikarangirana nawe, aheraho agira inama abasitari bazwi kwitondera ibyo bavuga binjiza mu rubyiruko.

    Mu kiganiro Minisitiri Bamporiki yagiranye na shene ya youtube ya Isimbi Tv yagize ati: 'Iyo utekereje ko nta myaka ijana ntayo umara koko, ubitekereje ukavuga ngo nta cyakindi aho minisitiri yavugaga (Nta Gikwe) ati sinjye ubivuga kubivuga nabibazwa uwavuze ko ntacyo (…)'.

    Minisitiri Bamporiki yavuze ko abantu b’abasitari bakwiye kwitondera ibyo bavuga

    Ati: 'Ibyo birakenyura, birakenya kuvuga ngo nta myaka ijana. Ushobora kubivuga uziko wivugira, watangira kubyizereramo wowe ukarangirana nawe, ukaba uhemukiye abari kuzagukomokaho, ukaba uhemukiye abantu, ukaba uhemukiye u Rwanda wari kuzaba umwe mu barutera gukomeza kwanda, ariko kuri wowe ntihazagire ugukomokaho n'intekerezo zawe, nuba wari ufite n'ibyo ushoboye ntibizarenge kuri we.

    Akomeza agira ati: 'Ubwo rero reka mbwire abana b'abanyarwanda, kurama ntabwo ari ngombwa kugira n'iyo myaka ijana wowe uriho nkawe, ariko ibyo utekereza ibyo waharaniye abo wabyaye iyo bariho nawe uba uriho, hari impamvu nyinshi zishobora gutuma batamara imyaka ijana batiteye. 

    Ariko wowe iyo utangiye kubyizera nk'aho wakora nk' udashaka no kuyimara ubwo biteza ingorane zitari ngombwa icyo ni kimwe. Icya kabiri, iyo uvuze ngo 'Nta Gikwe' ubundi ukwanda kw'imiryango y'abanyarwanda bishingiye ku gushyingirana, bishingiye ku bukwe, bishingiye ku kuba njyewe njya gusaba umugeni ndi Umusinga nkajya kumusaba mu Bega cyangwa mu Banyiginya, bakanshyingira ubwo noneho Abasinga bakaba bongeye kunywana n'Abega.''

    Rocky wazanye imvugo ya ‘Nta Gikwe’

    Minisitiri Bamporiki yakomeje avuga ko iyo ukuyeho ibijyanye n'ubukwe bwose uba ukwiye kwamaganwa. Yakomeje agira ati: 'Iyo rero uvuze ngo ibyo bintu ubikuyeho, ubundi ukwiye kwamaganwa. Umeze nk'umuntu uri kuvuga ko uwo mushinga wo kwanda kw'imiryango ushaka kuwuburizamo. Ni ukwikunda kurimo kwikenya no kwirya ukimara. Kwirya ukimara biri 'Negatif' kwiyica bimeze nko kwiyahura, kuvuga ngo kuri njyewe nta bandi bantu bazankurikira, cyangwa sincaka gukurikiza umurage nahawe n'ababyeyi'.

    Bamporiki yongeyeho ko n'ubwo baba barabivuze, cyangwa se babivuga bikinira cyangwa batebya bidakwiriye. Ati: 'Reka twiringire ko abantu bashobora kubivuga batebya ariko uko gutebya ntitukwamamaze, hari abantu bitwa abantu bazwi (abasitari) ubundi nta musitari wigira umusitari; wowe uri umusitari kubera abantu bagukurikiye kandi abantu benshi bakurikira umuntu kubera ibyiza.

    Ubwo rero kuba uri umusitari ni umutungo wa benewo ntabwo ari umutungo wawe sinzi icyo mvuga niba cyumvikana, iyo ufite abantu igihumbi bagukurikiye abo bantu igihumbi ugomba kubaha ibyiza. Uyu  munsi rero guhindukira ukababwira ngo twipfire twe kugira ikintu kizima dukora biba ari uguhemuka'.

    Yasabye 'abasitari' kujya batanga ubutumwa bwiza. Ati: 'Njye nasaba abantu bazwi bafite abantu babakurikira kujya bagerageza gutanga ubutumwa bazi ko buragira ingaruka. Rwose dushobora kuba turi kwinywera ikirahuri cya Divayi tugatebya bigarukira ahongaho, ariko gutebya bijya mu iyi si y'ikoranabuhanga, tugomba kumenya ko iyi si zabaye ebyiri hari isi tugendaho hari n'isi tugendana'.

    Junior Giti wazanye imvugo ya ‘Nta Myaka 100’

    Ati: 'Isi y'ikoranabuhanga ni nk'isi tugendana. Icyo ushyize hanze kijya ku isi hose. Ntabwo tugitebya bimwe bya cyera byo kuvuga ngo twataramye turi abahungu babiri turavuga ibyo twishakiye, iyo byageze mu ikoranabuhanga, tangira umenye ngo isi zabaye ebyiri: isi tugendaho n'isi tugendana.''

    Minisitri Bamporiki yasoje agira inama abantu kwitondera kuvuga, ngo kuko ushobora kwisanga uvuga ikintu wikinira kikica abantu bakajya kwimanika.

    Yagize ati: 'Twitondere no kuvuga kuko dushobora kwisanga uvuze ikintu wikiniraga, kikica abantu, abantu bakajya kwimanika hejuru y'amazu ngo n'ubundi runaka yarabivuze ngo ntitumwemera se? Buriya ngo ubwo yabivuze twitonde kuko u Rwanda ruradukeneye twe kwiyica u Rwanda ruradukeneye.''

    Imvugo ya 'Nta Gikwe' na 'Nta myaka ijana' zikomeje gufata intera mu rubyiruko, ndetse ahenshi na henshi zamaze kuba imvugo zikoreshwa mu buzima busanzwe bwa buri munsi, mu rubyiruko.

    Source : https://inyarwanda.com/inkuru/109794/minisitiri-bamporiki-yamaganye-imvugo-nta-gikwe-na-nta-myaka-100-ya-rocky-kirabiranya-na-j-109794.html

  • Ethiopia: Batangiye umwaka mushya wa 2014 #Rwanda #RwOT via @kigalitoday #rwanda #RwOT

    Abaturage ba Oromo bashyira indabo mu mazi bashima Imana yabarinze mu mwaka barangije bakaba bageze mu wundi mwaka mushya
    Abaturage ba Oromo bashyira indabo mu mazi bashima Imana yabarinze mu mwaka barangije bakaba bageze mu wundi mwaka mushya

    Bivugwa ko ingengabihe cyangwa se karindari ya Ethiopia ikiri inyuma ho imyaka irindwi n’amezi umunani ugereranyije na karindari isanzwe.

    BBC ivuga ko ubwo Kiliziya Gatolika yasubiragamo karindari yayo bagendeye ku ivuka rya Yezu, mu mwaka wa 500 nyuma y’ivuka rya Yezu, idini ya Orthodox yiganjemo abanya-Ethiopia benshi bo ntibigeze bahindura, bityo bikaba intandaro yo kuba karindari yabo itandukanye cyane n’igenderwaho n’abandi benshi ku isi.

    Bakora ibirori mu buryo butandukanye bishimira ko binjiye mu mwaka mushya
    Bakora ibirori mu buryo butandukanye bishimira ko binjiye mu mwaka mushya

    BBC ivuga ko kandi kuri bo batangira umwaka ku itariki 11 Nzeri kuri karindari isanzwe cyangwa se ku wa 12 Nzeri bitewe n’umwaka wagize ukwezi kwa Gashyantare gufite iminsi 29.

    Bivugwa ko mu muco w’abanya-Ethiopia, uretse abana baba bakuriye mu bindi bihugu, abanya-Ethiopia bakiri bato ntibita cyane ku bijyanye no kumenya iminsi igize buri kwezi.

    source : https://ift.tt/3kaLqpX

  • Abanyarwanda batatu bari guhatana muri FESPACO – #rwanda #RwOT

    Zashyizweho mu gikorwa cyabaye kuri uyu wa Kane tariki 9 Nzeli 2021, aho komite itegura iserukiramuco rya sinema rya Ouagadougou muri Burkina Faso, yatangaje filime zakozwe n’Abanyafurika zihataniye ibihembo zo mu bihugu 50 byo muri Afurika mu byiciro bitandukanye.

    Iri serukiramuco riri mu yakomeye muri sinema muri Afurika rigiye kuba ku nshuro ya 27 . Rihatanyemo Abanyarwanda batatu barimo Kantarama Gahigiri, Fafin Alliah[uyu asanzwe akorera muri Canada] na Mutiganda wa Nkunda wagize uruhare mu kwandika Filime zakunzwe mu Rwanda nka City Maid na Seburikoko.

    Muri iri serukiramuco Filime ‘Nameless [Les Anonymes]’ ya Mutiganda wa Nkunda ihatanye mu cyiciro ‘Fictions Long Metrage’. Iki cyiciro ni gikuru muri ibi bihembo, aho filime itsinda itwara igihembo nyamukuru cya l’Étalon de Yennenga, gifite agaciro k’asaga miliyoni 15 z’amafaranga y’u Rwanda.

    Mu 2019, iki gihembo cyegukanywe n’Umunyarwanda Joël Karekezi kubera filime ye yise “Mercy of Jungle.”

    Filime ‘Ethereality’ ya Kantarama Gahigiri ihataniye igihembo mu cyiciro cya filime ngufi mbarankuru [Courts Metrages (Fiction & Documentaire)]. Iki cyiciro kandi kirimo Umunyarwanda Fafin Alliah ufite filime ye yise ‘Amani’. Iki cyiciro cyose gihatanyemo filime 29.

    Muri filime 1 132 zari ziyandikishije muri iri serukiramuco hatoranyijwe filime 239 zo mu bihugu 50 byo muri Afurika.

    Izi filime 239 zatoranyijwe zizerekanwa muri iri serukiramuco guhera tariki 16 kugera tariki 23 Ukwakira 2021 mu Mujyi wa Ouagadougou.

    Fespaco ni iserukiramuro rikomeye kurenza andi abera ku Mugabane wa Afurika, ribera mu Mujyi wa Ouagadougou muri Burkina Faso buri myaka ibiri kuva mu 1972.

    Muri iri serukiramuco herekanirwamo filime zitandukanye, hakanatangwa ibihembo ku babaye indashyikirwa mu byiciro bitandukanye biba byatangajwe.

    Kantarama Gahigiri, umwe mu banyarwandakazi bateye imbere mu kuyobora filime ari mu bahatana

    Mutiganda ari mu bari guhatana

    source : https://ift.tt/3Ea62Xh

  • Menya inkomoko y’imvugo ‘Ni nde ukinishije Pasitoro w’i Kirinda’ #Rwanda #RwOT via @kigalitoday #rwanda #RwOT

    Prof Pacifique Malonga
    Prof Pacifique Malonga

    Ni mu kiganiro Prof Malonga yagiranye n’umunyamakuru wa KT Radio, Bisangwa Nganji Benjamin, mu kiganiro Impamba y’umunsi mu gace kacyo kitwa “Nyiri inganzo”, kahariwe amateka y’abahanzi bo hambere, ubwo havugwaga amateka y’umuhanzi Bizimana Loti.

    Prof Malonga Pacifique ni murumuna w’umuhanzi Bizimana Loti wamenyekanye mu ndirimbo ziganjemo ugusetsa, uvuga ko bavukiye mu cyahoze ari Kibuye, muri Karongi y’ubu ahazwi ku izina rya Kirinda, hahana imbibi na za Buhanda ho muri Ruhango.

    Nk’uko Prof Malonga yabivuze mu kiganiro, ngo aho bari batuye i Kirinda hitwaga mu Rwimpuzu ahari amashyamba ya Kimeza, hegeranye n’utugezi tubiri aho kamwe kitwa Mashyiga akandi kakitwa Kabakobwa tugatandukanywa n’ahitwa mu Nganzo, ahari inganzo y’ubuhanzi.

    Ngo ni no mu gace kafatwaga nk’igicumbi cy’idini ry’Abadivantisiti, mu gace ka Nkoto gahana imbibi na Buhanda, ahazwi ku izina rya Gitwe mu Karere ka Ruhango.

    Avuga ko abapasitoro benshi biyitiriraga imvugo igira iti “Ni nde ukinishije Pasitoro w’ikirinda”, dore ko mu badivantisiti bavugaga Pasitoro, aba Presipiteriyene bakavuga Pasiteri.

    Mu gihe abo ba Pasiteri benshi bagiye biyitirira iyo mvugo, ngo Prof Malonga yabakuriye inzira ku murima avuga ko iyo mvugo yadukanywe bwa mbere n’umubyeyi we wari Pasiteri w’Umupresipiteriyene, ariko kubera ko yari aturiye agace k’Abadivantisiti bakamwita Pasitoro.

    Umubyeyi we witwaga Pasitoro Samson Karera, ngo ubwo yari mu muhanda, yarambise isakoshe ye hasi ajya kwiherera (Kwihagarika), akimara kurambika iyo sakoshe ku muhanda, abasore bari hafi aho ngo barabibonye baza biruka bakeka ko irimo amafaranga, barayitwara.

    Bakigera hirya ngo basanze ibyo bari biteze bitarimo, aho bayifunguye basanzemo ibitabo by’itorero, na ho we uko yakavuye kwihagarika abuze isakoshe abaza abari hafi aho ati “Ni nde ukinishije Pasitoro w’i Kirinda?” Ngo isakoshe ye barayigarura n’isoni nyinshi nyuma yo kuburamo amafaranga.

    Ati “Ubwo yari ahitwa ku Buhanda, igisakoshe yari afite yagisize ku muhanda asa n’ujya hepfo, ibyo yari agiye gukora simbizi ariko nawe ugende ushishoze, cyane cyane ko ntari mpari. Agenda ubwo, yari agiye nko kugira icyo areba hepfo aho (kwihagarika), abana bari babibonye bati, uriya ubwo avuye hakurya y’uruzi afite ibifaranga tu”.

    Arongera ati “Baraje baracyirukankana ariko bageze hirya barebamo basanga nta kirimo, harimo igitabo cy’amasomo, igitabo cy’indirimbo na Bibiliya, uko Pasitoro yakagarutse arebye igisakoshi cye arakibura, ahasanga uduhungu twijijisha, burya ni ko utubandi dukora, tumwe turacyirukankana utundi dusigara ahongaho tuyobya uburari. Nibwo atubajije ati niko sha mwa bwana mwe bite amakuru, bati turaho, ati Ese shahu ni nde ukinishije Pasitoro w’i Kirinda? We yumvaga batamwibye ahubwo bashatse kumukinisha, ubwo ya sakoshe barayigarura akomeza urugendo”.

    Uwo mubyeyi wa Prof Malonga Pacifique na Bizimana Loti, ngo yishwe mu 1963 ubwo hari ku isabato avuye kwigisha, yicwa na bamwe mu bo yigishaga mu itorero nk’uko Prof Malonga asoza abivuga.


    source : https://ift.tt/3kdYn0S

  • Umuganura ufite uruhare runini mu kubaka Ubunyarwanda mu babyiruka #Rwanda #RwOT via @kigalitoday #rwanda #RwOT

    Minisitiri Rosemary Mbabazi avuga ko Umuganura ufite Indangagaciro zubaka ubumwe mu Banyarwanda
    Minisitiri Rosemary Mbabazi avuga ko Umuganura ufite Indangagaciro zubaka ubumwe mu Banyarwanda

    Izo ndangagaciro fatizo enye harimo kubaka ubumwe, Ubupfura, gukunda umurimo, no gukunda Igihugu, zose zikaba zigamije gufasha Abanyarwanda by’umwihariko urubyiruko kuzuzanya kandi bagakundana hagati yabo.

    Minisitiri w’Urubyiruko n’Umuco, Rosemary Mbabazi, atangaza ko kubaka ubumwe byatumye Abanyarwanda bafatanyiriza hamwe gushaka ibisubizo by’ibibazo bya Covid-19, cyane cyane urubyiruko rukaba rukorera ubushake mu bukangurambaga bujyanye no kwirinda icyo cyorezo.

    Avuga ko mu rwego rwo kwizihiza umuganura muri uku kwezi kwa Kanama 2021 hari inzego nyinshi zirimo gukora ibishoboka ngo Umunyarwanda aho ari hose yumve atekanye kandi arangwe no gushyigikirana na mugenzi we baganuzanya kandi baganuza u Rwanda.

    Agira ati “Kuganura no kuganuza u Rwanda ni ukuba buri wese akora ikintu gifitiye mugenzi we inyungu, nko gukoresha imbaraga ku rubyiruko ngo bahashye icyorezo cya Covid-19, abaganga bafasha abarwayi, abasirikare ku mutekano ngo Umunyarwanda adahungabana, ibyo byose ni ugukunda igihugu, ni ukunga ubumwe”.

    Kwizihiza Umuganura mu muryango bihuza abakuru n’abato

    Umuyobozi w’Akarere ka Gakenke, Deogratsias Nzamwita avuga ko mu gihe cya Covid-19 abantu batabonye uko basabana cyane ari na yo mpamvu umuganura wizihirijwe mu muryango, abana bakaganuza ababyeyi n’ababayeyi bakaganuza abana, ibyo bigafasha abo bombi kungurana ibitekerezo n’inama ku byo bashyiramo imbaraga kugira ngo umuganura w’ubutaha bazabe bageze ku rwego rushimishije.

    Agira ati “Iyo ababyeyi bahuye n’abana ku munsi nk’uyu bagomba kuganira bareba ibyo bagezeho mu muryango byaba ubuhinzi n’ubworozi cyangwa akandi kazi kabaha umusaruro, barebera hamwe niba hari icyo umuryango wungutse, ndetse haba haranabayeho ibibazo bakabona umwanya wo kubiganiraho no gushyiraho ingamba zo kubikemura, ibyo rero ni ibintu byiza bizatuma abana barebera ku bakuru uko barushaho kwitwara”.

    Umunyeshuri witwa Rutaganira wiga mu gihugu cy’u Burusiya mu bijyanye no gutubura ibiribwa, avuga ko ibyo yiga byahuzwa n’umuganura kuko niba umusaruro watubutse abantu bazihaza mu biribwa basagurire amasoko biteze imbere n’Igihugu muri rusange.

    Agira ati “Indangagaciro zacu nituzihuza n’ubumenyi dukura muri ibi bihugu bizatuma tuvomana ubumenyi ingufu n’imbaraga, tugira imihigo ku buryo umunsi tuzataha tuzaganuza u Rwanda nk’Igihugu cyacu, kuko Igihugu cyacu cyatuganuje kugera ku bumenyi natwe dukwiye kugira icyo tukiganuza”.

    Umuyobozi mukuru wungirije w’Inteko y’umuco bwana, Uwiringiyimana Jean Claude, avuga ko urubyiruko rufite amasomo menshi rwakura mu muganura rugendeye ku ndangagaciro zawo, kugira ngo irusheho kubaka Ubunyarwanda.

    Asaba urubyiruko gukurikira inyigisho zijyanye n’umuco w’u Rwanda kugira ngo iterambere rutegerejweho rizabashe gutanga umusaruro, kuko niho hari ingufu zizatuma bubaka Igihugu cyabo bakazanakiraga abazabakomoka.

    Agira ati “Ntabwo ibyo twiteze ku rubyiruko rw’ejo hazaza twazabibona igihe batavoma mu ndangagaciro za wa muco mwiza wacu urimo n’umuganura, kuko ziriya ndagagaciro ni nka moteri yo kubaha ingufu zo kubaka Ubunyarwanda”.

    Umuganura ni umwanya wo kubaka ubumwe bubyara ubufatanye

    Umukozi ushinzwe iby’amasoko no guhuza abakiriya muri Trans Union Rwanda (TUR), Ntazinda Marcel, avuga ko ku muganura ari ho hasanirwa Ubumwe bw’Abanyarwanda kandi urubyiruko rufite byishi rwaboma mo bizatuma ababyiruka bakomeza kunga ubumwe.

    Agira ati “Mu muganura ni ho dusanira ubumwe bwacu tukavuga ngo dusangire dusabane dukureho ibidutandukanya, tunemeze ibyo tuzageraho mu gihe kizaza, Imihigo y’umuryango kuzayigeraho ni ugufatanya, ubwo bufatanye bubyara ubumwe, iyo ubumwe buhari bugeza ku iterambere”.

    Yongeraho ko umubare munini w’Abanyarwanda ari urubyiruko kandi abakuru bamaze kubaka umusingi w’Ubumwe kandi uwo musingi ari urubyiruko rukwiye kuwubakiraho, rumenye kubaka ubumwe urubyiruko rumenye guhiga imihigo, rumenye ngo uyu mwaka twageze kuki umwaka utaha tuzagera kuki.

    Uwiringiyimana kandi asanga umuryango ari urubuga rwiza rwo kuganiriramo n’abato ibyarushaho kububaka bakarushaho kwiyumva mu iteremabere ry’igihugu no kurigiramo uruhare, dore ko insanganyamatsiko tuzirika igira iti “Umuganura Isoko y’Ubumwe n’ishingiro ryo Kwigira”

    Uwiringiyimana agira inama urubyiruko yo kugira ubumwe bushingiye ku muganura bufitiye urubyiruko akamaro igihe cyose ruzakunda umurimo ushingiye ku bupfura bigira ku bakuru, amasomo ava mu murage w’abakurambere, ntihitabwe ku byo usanga urubyiruko rushaka gushyira imbere kandi bihabanye n’indangagaciro z’abakurambere.


    source : https://ift.tt/384OEo5